Uz glasan prosvjed pro-palestinskih aktivista, počeo je 20-ti Strateški forum na Bledu. Okupilo ih se 30-ak, policija ih je držala podalje od crvenog tepiha na koji su dolazili političari i visoki dužnosnici. Od Europske unije traže oštriju reakciju prema Izraelu zbog užasa u Gazi. Slovenska predsjednica poslala je poruku Hrvatskoj vladi.

Nema zapravo konsenzusa na razini Europske unije, nema zemlje koja opravdava ono što Izrael radi u Gazi. Riječi osude su teške, ali sa riječi se ne prelazi na djelo. O tome se još uvijek razgovara na razini ministara vanjskih poslova.

Kako doznajemo, na posljednjem sastanku u subotu, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nije izašao s nikakvim prijedlogom kako bi se sada diplomatski trebalo pritisnuti Izrael, i Hrvatska tu zapravo stoji pri svome stavu. Čeka da se postigne suglasje na razini Europske unije i onda će se tome prikloniti.

Prema istraživanju RTL-a, više od 50% građana je za bezuvjetno priznanje Palestine. To je nešto na što poziva i predsjednik Republike, ali vlada se još uvijek na to ne želi odlučiti. Andrej Plenković ne govori jasno hrvatskoj javnosti zašto, pa se samo može nagađati je li to hrvatska prošlost povezana s NDH ili činjenica da Hrvatska ne želi glasati protiv odluka i stavova dviju velikih zemalja koje su hrvatski partneri, poput SAD-a i Njemačke.

NIKAD OŠTRIJI /

Plenković otvoreno o Srbiji pa o desnici i braniteljima: 'Nitko nije znao za festival u Benkovcu'

Dvije opcije za EU

Europska unija ima zapravo sada dvije mogućnosti: jedno je uvesti sankcije Izraelu, no za to ne postoji većina. Druga opcija je suspendirati određene dijelove trgovinskog sporazuma između EU i Izraela, za što nije potrebna većina, ali je potrebno dvije trećine zemalja članica, s time da velike zemlje ne smiju biti protiv.

Njemačka i Češka najsnažniji su partneri Izraela unutar Europske unije i nisu za nikakve sankcije. Italija je jedna od velikih zemalja koja je spremna eventualno na crnu listu staviti doseljenike u ilegalnim naseljima na Zapadnoj obali. S druge strane postoji blok zemalja koje su za priznanje Palestine i sankcioniranje Izraela - primjerice Slovenija, Španjolska, Francuska, Irska, zemlje Beneluksa i nordijske zemlje.

Slovenija je jedna od prvih koja je nakon početka rata u Gazi priznala Palestinu. Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar, hrvatskoj vladi poslala je jasnu poruku.

“Palestina treba biti samostalna, treba zaživjeti svoj život i ljudi tamo trebaju dostojanstvo. Trebamo pokazati srce koje se nadam da u političarima još postoji.” Na pitanje je li to i poruka hrvatskom državnom vrhu odnosno vladi, odgovorila je: “Pa je, ako želite. Ja mislim da bi sve zemlje ovog svijeta trebale priznati Palestinu."

NA TEČNOM HRVATSKOM /

Plenkoviću rekla što se mnogi ne usude, poslušajte poruku slovenske predsjednice

Plenković za dvodržavno rješenje?

Govoreći o palestinskom pitanju premijer Plenković kaže kako je za dvodržavno rješenje. "Mi smatramo da treba na kraju doći do dvodržavnog rješenja koje će dovesti do mira, do toga da Izraelci i Palestinci žive jedni do drugih u miru. Trenutno smo nažalost u teškoj situaciji humanitarne katastrofe u Gazi, koja je za nas neprihvatljiva.

Žalimo za svakom civilnom žrtvom i osuđujemo svaki napad koji uključuje djecu, žene i humanitarne djelatnike. Među žrtvama su i predstavnici medija — nekoliko novinara stradalo je neki dan, a ukupno ih je više poginulo u ovom ratu nego u mnogim drugima zajedno", kazao je premijer te dodao kako tragediju Gaze treba što prije zaustaviti.

Na panelu o proširenju Europske unije na jugoistok Europe, Plenković je komentirao i situaciju u Srbiji, koju već dvije godine potresaju prosvjedi, najprije nakon zločina u školi Ribnikar u Beogradu, a potom i nakon pada nadstrešnica u Novom Sadu. Premijer je ocijenio kako je Srbija na rubu građanskog rata.