Tko je digao Sjeverni tok u zrak? Trag doveo do Pule, Nijemci otkrili: 'Sad je na redu Hrvatska'

U Puli je u srijedu ujutro, na temelju europskog uhidbenog naloga, uhićen ukrajinski državljanin za kojeg se sumnja da je sudjelovao u sabotaži plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 između Rusije i Njemačke. Riječ je o jednom od najpoznatijih slučajeva sabotaže posljednjih godina.

Prema dosad poznatim informacijama, osumnjičeni je iskusan ronilac i sumnja se da je bio dio skupine koja je 2022. godine s unajmljene jedrilice Andromeda stigla na područje Baltičkog mora te postavila eksplozivne naprave na plinovode.

OBRAČUN ZBOG DUGA /

Prijetio mladiću da će mu zapaliti kuću u Istri: Poslao mu fotografiju na kojoj mu je ispred kuće spremnik s benzinom

Njemačko tužiteljstvo vjeruje da je uhićeni jedan od ronilaca koji su sudjelovali u postavljanju eksploziva na plinovode. Glasnogovornica tužiteljstva Ines Peterson rekla je da je muškarac ranije bio pritvoren i u Poljskoj, no ondje nije izručen Njemačkoj.

"Sad je uhićen u Hrvatskoj i hrvatski sudovi trebaju odlučiti o izručenju", rekla je Peterson.

Kako su povezivali Rusiju i Njemačku?

Sjeverni tok 1 i 2 dva su odvojena sustava podmorskih plinovoda izgrađena za izravan transport ruskog prirodnog plina do Njemačke, bez prolaska kroz tradicionalne tranzitne zemlje poput Ukrajine, Bjelorusije i Poljske.

Oba plinovoda prolaze gotovo istom rutom kroz Baltičko more. Sjeverni tok 1 počinje kod ruskog Vyborga, dok Sjeverni tok 2 kreće iz Ust-Luge. Trasa prolazi kroz gospodarske pojaseve i teritorijalne vode Rusije, Finske, Švedske, Danske i Njemačke, a završava kod Lubmina na sjeveroistoku Njemačke.

SUMORNE PROGNOZE /

Pripremite novčanike, stiže novi udar! Otkriveno što bi prvo moglo poskupjeti

Dugi su oko 1230 kilometara i ubrajaju se među najdulje podmorske plinovode na svijetu.

Sjeverni tok 1 godinama je bio jedan od ključnih pravaca opskrbe Njemačke i Europske unije ruskim plinom. Sjeverni tok 2, s druge strane, nikada nije pušten u rad.

Projekt je izazivao snažno protivljenje dijela Europske unije, SAD-a i Ukrajine, a potom je dodatno zaustavljen nakon eksplozija u blizini danskog otoka Bornholma koje su teško oštetile sustav.