Država je napokon krenula u veliku obnovu svojih stanova koji su godinama propadali. Već od jeseni, u njih bi se trebali useliti prvi podstanari. Najviše ih ima u Zagrebu, a nakon što se obnove ući će u program zaštićenog i priuštivog najma. Osim svojih stanova, država planira u funkciju staviti i privatne koji su prazni.

Pitanja je puno, zato je u studiju reporter RTL-a Danas Marko Šiklić koji odgovore traži od ministra graditeljstva Branka Bačića. 

Biste li vi svoj stan dali na upravljanje državi? 

Da mi je prazan i da ispunjavam uvjete koji su programom predviđeni, vrlo vjerojatno bih. Tako bih se oslobodio brige o plaćenim režijama, održava li najmoprimac moj stan onakvim kakav sam mu dao. Prepustio bih brigu o najamnini državi, a ja bih u dva navrata dobio kumulativan iznos od oko 50.000 eura. 

U državi se ne koristi oko 600.000 stanova. Koliko očekujete vlasnika da će svoj stan predati državi na upravljanje?

Mi smo planirali da bi do kraja 2030. godine oko 9000 stanova mogli riješiti na ovaj način. Da kroz program priuštivog najma omogućimo sugrađanima kojima je skupa najamnina i koji ne mogu doći do kredita, na ovaj način riješe stambeno pitanje. To je optimističan pristup, ali s obzirom na to da je prema podacima 600.000 praznih stanova, da je 1.5 do dva posto, ja bih bio zadovoljan s našim planom. 

STAMBENA KRIZA /

Neprihvatljive cijene stanova: 'Vlada ne može kontrolirati cijene, samo ublažiti pritisak'

Imamo primjer iz Slovenije koja ima sličan program.U dvije godine tamo se javilo desetak ljudi. Zašto mislite da će kod nas biti drukčije? 

Zato što je kod nas drugačiji financijski pristup priuštivog najma za vlasnika stana. Prema slovenskom modelu, država je razliku između priuštive i medijalne visine najma plaćala jednom mjesečno. Mi smo se odlučili da 60 posto najamnine isplatimo odmah kod potpisivanja ugovora, a ostalih 40 posto nakon polovice roka. Tako da će naši sugrađani u startu dobiti značajan iznos sredstava i tako mogu rješavati neku drugu životnu investiciju, primjerice kupiti vozilo ili urediti stan. To je drugačiji pristup i puno povoljniji. 

Država je krenula konačno uređivati svoje nekretnine. Koliko će vam trebati vremena?

Ne bih rekao konačno. U drugom mandatu sam dvije i pol godine ministar, i mi smo već za potrebe obnove privremenog stambenog zbrinjavanja sugrađana obnovili 157 stanova. Do kraja godine planiramo ih (obnoviti, op.a.) 250, a oko 1200 stanova bi trebalo obnoviti. Nisu svi stanovi prikladni za stanovanje, ima tu šupa i tavana.

Tko će imati prednost?

Prednost će imati obitelji s više članova kućanstva, sugrađani s nižim primanjima, osobe s invaliditetom, visokobrazovani...

Program priuštivog najma je u e-savjetovanju, no sporan je članak 9 koji kaže: 'Prema mjestu prebivališta, najmoprimcu pripada pola boda za svaku navršenu godinu prebivanja na području jedinice lokalne samouprave'. To znači da, ako netko ima 40 godina i cijelo vrijeme živi u istom gradu, on dobiva 20 bodova. S druge strane, cijela obitelj koja živi od jedne minimalne plaće dobiva 10 bodova. Zašto taj broj nije ograničen poput bodova za prihode ili za broj članova obitelji?

Naš je program u javnom savjetovanju i čut ćemo što kaže javnost. No, cilj nam je bio da osiguravamo priuštivo stanovanje u mjestu prebivališta kako ne bi došlo do preseljenja i da ne bi svi došli, primjerice, u Zagreb ili Rijeku. Nego će imati prednost oni građani u mjestu prebivališta. Zato smo im ovim načinom bodovanja omogućili da imaju prioritet.

Prema Nacionalnom planu stambene politike, do 2030. godine planirate izgraditi nove stanove. Gdje će oni biti?

U Zagrebu, Splitu, Rijeci. U Osijeku ćemo brzo početi graditi malo naselje s 206 stanova. Nadam se da ćemo do kraja godine krenuti s radovima. 

'STRAŠNO, PREVIŠE' /

Šokantne cijene stanova u Splitu: Za 25 kvadrata i do 650 eura mjesečno

Koliko je stanova u Hrvatskoj potrebno izgraditi da bi se usporio rast cijena?

Nije nužno izgraditi. Potrebno je na tržište stanovanja podignuti veliki broj stambenih jedinica.

Staviti ih u funkciju?

Staviti ih u funkciju, zaustaviti njihovu prenamjenu. Kao što znate, oko 363.000 stanova u Hrvatskoj ne služi stanovanju. S našom reformom krajem prošle godine, kada smo uveli porez na nekretnine, ograničili pristup kratkoročnom najam, nastojali zaustaviti prenamjenu stambenih prostora u poslovne ili za turizam i vratiti ih u funkciju dugoročnog najma odnosno stanovanja. Program priuštivog najma je na tom tragu. Mi smo već u prvom dijelu godine primijetili da se sve veći broj naših sugrađana odlučuje za dugoročni najam, što nam je bio i cilj. 

Kada bi Zakon trebao stupiti na snagu?

Program je sada u javnom savjetovanju, nadam se da ćemo ga donijeti tijekom listopada. Još važnije je da pripremamo novi zakon o priuštivom najmu koji će omogućiti izgradnju ovih osam tisuća stanova koje sam spominjao po ubrzanoj dinamici. I u dogovoru s lokalnom samoupravom, prvenstveno velikim gradovima, želimo povećati fond stambenih jedinica u Hrvatskoj.

Hoće li onda padati cijene?

Teško je očekivati da će cijene padati, ali nama je važno da zaustavimo rast cijena brojnim mjerama. To bi bio veliki uspjeh da zaustavimo rast cijena koji je na godišnjoj razini dvoznamenkast i u Hrvatskoj i u Europi. O tome hoće li doći do pada cijena nekretnina, o tom potom.