Stambena kriza u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe sve je veći problem - stanovi su skupi i nema ih dovoljno. Problem još veći, sada, uoči povratka studenata na fakultete u gradove. Veća potražnja znači i više cijene.

60 kvadrata - 900 eura, 30 u suterenu - 600 eura. Posebna prilika - 72 četvorna metra 1100 eura! Tko god je u posljednje vrijeme tražio stan za najam - zna da su ovo uobičajene cijene na internetskim oglasnicima.

Kroz sve je ovo prolazila studentica Klara Plavšić posljednja 3 mjesece dok nije našla stan u Zagrebu.

"Najčešće stanovi od 30, 35 kvadrata budu 600 eura ili najniže 550. A veći stanovi 700 eura. Mislim da je to dosta demotivirajuće i meni je bio šok, s obzirom da sam prije živjela u domu", ispričala je Plavšić. 

U istom problemu bila je i Riječanka Tara Basta, koja je s partnerom krenula u potragu i našla stan u kojem će živjeti.

"Sada kada bi uzeli unazad 4 - 5 godina, pa kune kada bi išli prebacivati, cijena je dosta visoka gotovo 500 eura, znači 480. Stan ima nekih 37, 38 kvadrata. Nije garsonijera, jednosoban je, to nam je bilo bitno. Jer smo našli dosta garsonijera koje se zapravo iznajmljuju za 500, 550 eura, to nam je bilo neprihvatljivo", kazala je Basta. 

Cijene najmova neprihvatljive mladim ljudima 

Neprihvatljive su cijene najma stanova u Zagrebu i ostalim većim hrvatskim gradovima mnogim mladim ljudima i studentima, objašnjava Marin Capan iz Mreže mladih Hrvatske.

"Zbog velike potražnje si stanodavci daju za pravo imati jako visoke cijene najma. Što nekoga zaista može koštati ograničenja njegova obrazovanja. Jednostavno studenti i mladi su zbijeni u jedan kut, da prihvaćaju takve cijene", objasnio je Capan. 

Da su cijene najma proteklih godina vrtoglavo rasle - potvrđuje i direktor agencije za nekretnine.

"Možemo uzeti primjer prije 5 - 6 godina, recimo trosobni stanovi između 60 i 80 kvadrata su se iznajmljivali za 700, eventualno 750 eura. Sada su te cijene između 1000 i 1200 eura. S druge strane, mali stanovi, koji su uvijek najtraženiji, između 30 i 50 kvadrata su se iznajmljivali za nekih 350 - 400 eura, sada su te cijene 600 - 800 eura", kazao je Filip Ćulibrk, direktor agencije za nekretnine.

'STRAŠNO, PREVIŠE' /

Šokantne cijene stanova u Splitu: Za 25 kvadrata i do 650 eura mjesečno

Najam dvosobnog stana je 800 eura plus režije 

Stan koji nam pokazuje nalazi se između zagrebačkih kvartova Črnomerec i Vrapče, što je lokacija koja nije među najtraženijima. Tek je prije dva dana stavljen u promet, a Filip Ćulibrk je uvjeren da će nove stanare dobiti brzo.

"Radi se o dvosobnom stanu, 53 kvadrata površine, s uključenom garažom. Cijena najma mu je 800 eura plus režije", rekao je Ćulibrk. 

Upravo sada, prije početka nove akademske godine, je vrijeme kada je potražnja za stanovima najveća. Tako se sada mogu pronaći i ekstremni primjeri koji odskaču od prosjeka.

Na internetskom oglasniku tako se može pronaći garsonijera u strogom centru Zagreba, 30 četvornih metara za 1000 eura. Većina stanova ne dostiže takve cijene, ali i izvan centra cijene su i dalje visoke.

Jednosoban stan od 40 četvornih metara u zagrebačkom naselju Prečko daje se u najam za 600 eura. Krenete li u potragu uz pomoć agencije za nekretnine, cijela stvar je još skuplja.

Uzmimo za primjer da je renta 500 eura. Česta je praksa da prilikom useljenje odmah morate platiti prvu najamninu, agencijsku proviziju i polog za stan, često u istom iznosu. To znači da odmah morate platiti 1500 eura, što je više od prosječne hrvatske plaće. 

Vlada donijela Nacionalni plan stambene politike

Zbog ove situacije, Vlada je u ožujku donijela Nacionalni plan stambene politike, kao i akcijski plan kojim se definira njegova provedba. Trenutačno je u javnoj savjetovanju i Program priuštivog najma.

"Trgovačko društvo Državne nekretnine uređuju ubrzano, prazne stanove u vlasništvu RH kako bismo u te stanove mogli useliti zaštićene najmoprimce, ali i kako bismo mogli realizirati naš Program priuštivog najma", kazao je Branko Bačić (HDZ), ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Konkretno, objašnjavaju iz Ministarstva, to bi trebalo izgledati ovako.

Primjerice, četveročlana obitelj u Zagrebu s mjesečnim prihodima od 2 tisuće eura na mjesec i stanom površine 60 četvornih metara kvadratnih plaćala bi najamninu od 450 eura mjesečno. Razliku do tržišne najamnine u iznosu od 210 eura nadoknadio bi APN.

Regulaciju najamnina željno čekaju oni koji su sada prepušteni isključivo tržištu. 

KREĆE PANIKA /

Našli smo najjeftinije i najskuplje stanove za najam: Negdje su cijene pravi horor

Kreću državne subvencije za studente koji idu u najam 

"Kao što svi kažu, tu dijelim mišljenje, to nije baš prihvatljivo i to bi se trebalo regulirati na neki način", rekla je studentica Basta. 

U međuvremenu - kreću i državne subvencije za studente koji idu u najam. Natječaj će otvoriti studentski centri, najkasnije do prosinca.

"Tisuću studenata može ostvariti pravo na subvenciju podstanarstva u gradu Zagrebu. Ona iznosi 60 eura mjesečno, koliko traje akademska godina 10 i pol mjeseci", kazao je Vlado Levak, pomoćnik ravnatelja Studentskog centra u Zagrebu.

"Svaka je pomoć dobrodošla, ali mislim da je 60 eura dosta mali iznos s obzirom na cijene koje se kreću u Zagrebu", komentirao je student Matija Međimorec. 

Jer u ovako postavljenim okolnostima - stanovanje postaje mehanizam za profit, a ne ljudsko pravo. 

'Država ne može kontrolirati cijene putem ovog programa'

Večerašnja gošća RTL-a Danas je ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Ivana Rašić. 

Vjerujete li u uspjeh novog projekta priuštivog stanovanja?

Vjerujem s obzirom da je cilj aktivirati stanove koji nisu u funkciju, dakle stanove koji su pasivni i s obzirom na to da je usmjeren na one osobe koje imaju niža primanja, dakle koje nisu u stanju kupiti si stan putem kredita, dakle, nisu kreditno sposobni.

KAO NAJAM APARTMANA /

Žale se stranci, žale se domaći: Tko bi platio 120 eura za najam ležaljke?!

Je li on dovoljan, odnosno što bi Vlada, što bi država mogla još učiniti? Neprestano ponavlja da im je demografija na prvom mjestu. Koje su to još mjere koje bi mogli.

On sigurno nije dovoljan. Po meni, to nije demografski program, to je program koji je usmjeren na to da se aktiviraju ne pasivni stanovi koji zove tržište i da se omogući osobama koje nisu kreditno sposobne, koje ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje putem kredita, dakle da donekle riješe svoje stambeno pitanje putem najma.

Ono što je po meni potrebno je osmisliti neki širi aspekt mjera. Dakle, te mjere koje bi bile demografske, bile bi usmjerene na ulaganje u prometnu infrastrukturu. Dakle, u to da se ljudima isplati živjeti u gradovima nedaleko od Zagreba. Primjerice, to može biti Karlovac, Sisak, Kutina, Ivanić Grad Daruvar, Bjelovar.

I tko bi, dakle, primjerice, ulaganjem u željezničku infrastrukturu bi se moglo omogućiti njima dostupnost prema glavnom gradu. Dakle, onda ne bi bio problem živjeti u daleko dalje od Grada Zagreba u nekim manjim gradovima i koristiti te neke benefite velikog grada.

Može li država kontrolirati uopće cijene najma koje su jako visoke.

Država ne može odrediti cijene najma putem ovog programa, ona indirektno utječe na cijenu najma. To je određeno tako da će biti medijalna cijena najma u jedinici lokalne samouprave ta koja je plafon, ali na taj indirektni način ona može utjecati na tržište da se jednostavno ne radi pritisak na cijene nekretnina.

Svi smo uočili veliko poskupljenje, nemoguće ga je ne uočiti. Jeste li primijetili još neke promjene?

Primijetili smo da se generira potražnja. Primjerice, povećala se potražnja za stanovima u Viškovu koji je u blizinu Rijeke, zatim u Solinu koji je u blizini grada Splita i u Dugom Selu i u velikim u Velikoj Gorici, što ukazuje na to da su ljudi, dakle, promijenili svoje preferencije. I mlade obitelji su odlučile na život izvan velikih gradova.