Četiri od pet Hrvata žrtve su takozvanog burnouta, odnosno sagorijevanja na poslu. Pokazuje nam to novo veliko istraživanje portala MojPosao.

Fazu potpune fizičke i emocionalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim stresom i preopterećenjem na poslu doživjelo je 78 posto ispitanika. Čak 60 posto građana kaže da nema energije za hobije i aktivnosti koje vole, a 48 posto osjeća nedostatak priznanja za obavljeni rad.

Iako psihička opterećenost može dovesti do drugih zdravstvenih problema, polovina radnika nikad ne uzima bolovanje zbog iscrpljenosti. O sindromu burnouta za RTL Danas govorio je liječnik opće prakse Andrej Ćuš.

RTL Direkt /

Šokantno istraživanje: Hrvati su na totalnom burnoutu! Ali nešto je još gore...

Kako prepoznati simptome burnouta? 

Sindrom burnouta u novije vrijeme susrećemo sve češće, ističe dr. Ćuš. "To nije zapravo bolest i nije nekakav simptom koji je unilateralan, dakle pojavljuje se kroz dosta prizmi. Počinje tako što pacijent praktički ničim izazvan počne govoriti o tome da se osjeća loše.

Može biti popraćen na prvom mjestu nesanicom, gubitkom svakodnevnih normalnih funkcija koje pacijent čovjek treba imati, kao što je uredan san, kao što je glad, kao što je organizacija dana, vremena itd. I to jasno može za sobom ostaviti i dosta dubok psihološki, a i nekakav dublji organski trag", tvrdi liječnik.

Ipak gotovo polovica radnika u Hrvatskoj prema istraživanju portala MojPosao ne uzima bolovanje zbog iscrpljenosti. "Mentalno zdravlje je neodvojiv dio od zdravlja općenito, pa dakle i fizičkog zdravlja", ističe Ćuš. "Sve što će utjecati na mentalno stanje čovjeka, bilo pozitivno ili negativno, dat će odjek u njegovom realnom performansu u danu."

Liječnik ističe da je sindrom burnouta ozbiljnije zdravstveno stanje. "Stres, ako traje kratko i dođe rijetko, to je pojava na koju zdrav čovjek mora vrlo dobro odreagirati, ali ako stres traje dugo i vrlo smo često izloženi stresu, onda on može dovesti između ostalog i do tog burnouta čuvenog.

Takav čovjek ima radni učinak koji je smanjen, osjeća se loše, osjeća čak i simptome koji su fantomski, poput bolova, poput zasićenosti, a gladan je i slično. Tako da u pravilu tom čovjeku treba pristupiti i ako nije moguće uz rad liječiti tog čovjeka, definitivno bolovanje ima smisla", kazao je Ćuš dodajući da je prije desetak godina u njegovoj praksi ovaj sindrom bio raritet. "Danas, međutim, dolaze mi ljudi koji su svjesni da dalje ne ide", zaključuje.