U azilu za životinje u Halifaxu već tri mjeseca boravi Reggie, šestogodišnji mješanac koji ne odustaje od potrage za novim domom. Iako je rođen gluh i ostao bez prethodnog vlasnika, ovaj iznimno pametan pas naučio je osam naredbi na znakovnom jeziku.
Gluhi psić uči znakovni jezik i očajnički traži dom: Tko bi mu odolio i rekao ne?


Zahvaljujući predanom radu djelatnika skloništa, Reggie razumije geste za "dobar dečko", "bok", "sjedi", "lezi", "šapu", "dođi", "pusti" i "čekaj". Trenutno uči znak za "spavanje", kako bi znao kada je vrijeme za odmor.

Voditeljica skloništa Claire Kendall istaknula je kako Reggie odlično čita znakove rukama i govor tijela, što mu omogućuje brzo učenje.

"Reggie čita naše znakove rukama i govor tijela kako bi razumio što želimo. Vrlo brzo uče, a njegova se obuka odvija u mirnom okruženju uz kratke, zabavne lekcije i puno poslastica", rekla je Kendall.

Unatoč svojoj posebnosti, Reggie je veseo i zaigran pas koji voli ljude.

Djelatnici skloništa nadaju se da će se uskoro pojaviti netko tko će prepoznati njegovu jedinstvenost, biti spreman nastaviti s njegovom obukom i pružiti mu topli dom pun ljubavi.

Psi su dio ljudske povijesti tisućama godina, a evoluirali su od divljih vukova do nebrojenih pasmina koje danas poznajemo.

Proces pripitomljavanja pasa jedan je od najvažnijih događaja u ljudskoj povijesti. Genetske studije upućuju na to da su se psi odvojili od vukova prije između 20.000 i 40.000 godina, tijekom posljednjeg ledenog doba.

Točan tijek događaja i lokacija prvog pripitomljavanja još uvijek su predmet debate, ali najprihvaćenije teorije smještaju taj događaj u Euroaziju, najvjerojatnije u Sibir.

Zanimljivo je da su psi bili prva pripitomljena vrsta, i jedini veliki grabežljivac kojeg je čovjek uspio pripitomiti.

To govori da je veza između ljudi i pasa bila izuzetno posebna i obostrano korisna.

Rani ljudi su vjerojatno cijenili pse zbog njihove sposobnosti lova, čuvanja i upozoravanja na opasnost, dok su psi imali koristi od pristupa hrani i sigurnosti u blizini ljudskih naselja.

Danas postoji ogroman broj pasmina pasa, od sićušnih čivava do gigantskih njemačkih doga. Ova raznolikost rezultat je tisuća godina selektivnog uzgoja, gdje su ljudi birali pse s određenim osobinama za obavljanje specifičnih zadataka ili jednostavno zbog estetskih preferencija.

Mješanci su su rezultat spontanog i neplaniranog parenja između dvije ili više različitih pasmina.

Zbog svoje genetske raznolikosti, mješanci često pokazuju fenomen poznat kao "hibridni vigor". To znači da su često otporniji na bolesti, dugovječniji i općenito zdraviji od čistokrvnih pasa.

Njihova mješovita genetska pozadina može smanjiti rizik od nasljednih bolesti koje su češće u čistokrvnih pasmina.

Osim toga, mješanci često imaju jedinstvene kombinacije fizičkih osobina i karaktera, što ih čini zanimljivim i nepredvidljivim kućnim ljubimcima.

Psi danas imaju mnogo važnih uloga u životima ljudi, daleko izvan tradicionalne uloge lovaca i čuvara. Kao kućni ljubimci, pružaju bezuvjetnu ljubav i društvo te pomažu u smanjenju stresa.

Osim toga, mnogi su psi radni psi, jer obavljaju važne zadatke kao što su policijski psi. Njihova inteligencija i odanost omogućuju im da budu neprocjenjivi pomagači ljudima u različitim situacijama. Također, psi su odlični sportski partneri jer aktivno sudjeluju u kinološkim sportovima gdje pokazuju svoju agilnost, inteligenciju i poslušnost.