Nećete vjerovati reakciji ovog prekrasnog tigra kada je prvi put osjetio slobodu nakon zarobljeništva

Ova impresivna divlja mačka bila je uhvaćena u Khasanskom okrugu, gdje su je stručnjaci opremili GPS uređajem za praćenje, koji im je omogućio bolji uvid u kretanje i navike ovog rijetkog i zaštićenog predatora.

Nakon što je završena kratkotrajna analiza njegova zdravlja i ponašanja, tigar je pušten natrag u divljinu, bogatu plijenom i prirodnim resursima.

Povratak ovog veličanstvenog predatora u njegovo prirodno okruženje predstavlja važan korak u očuvanju populacije sibirskih tigrova, koji su suočeni s prijetnjama poput krivolova i gubitka staništa.

Ove veličanstvene životinje, nekada rasprostranjene diljem Azije, danas broje samo oko 4.500 jedinki u divljini, što ih čini jednom od najugroženijih velikih mačaka na svijetu.

Poznati su po svojem prepoznatljivom narančastom krznu s crnim prugama, pri čemu svaki tigar ima jedinstven uzorak pruga - poput ljudskog otiska prsta.

Mužjaci mogu narasti do impresivnih četiri metra duljine i težiti do 300 kilograma, što ih čini najvećim pripadnicima porodice mačaka.

Kao vješti lovci, tigrovi su majstori zasjede koji se oslanjaju na kombinaciju snage i lukavstva. Love uglavnom noću, tako što koriste svoj izvrsni vid i sluh za lociranje plijena.

Zanimljivo je da su tigrovi, za razliku od većine mačaka, izvrsni plivači koji često provode vrijeme u vodi i love u njoj.

Od nekadašnjih devet podvrsta tigra, danas je preživjelo samo šest: Bengalski tigar (najčešći, oko 3.400 jedinki), Sibirski tigar (najveći, oko 450 jedinki), Indokineski tigar (oko 250 jedinki), Malajski tigar (manje od 200 jedinki), Sumatranski tigar (400-600 jedinki) te Južnokineski tigar (vjerojatno izumro u divljini).

Rastući ljudski pritisak i deforestacija predstavljaju najveću prijetnju tigrovima. Njihovo se stanište smanjilo na samo sedam posto nekadašnjeg teritorija, što dovodi do fragmentacije populacija i sukoba s ljudima.

Unatoč strogim zakonima o zaštiti, krivolov ostaje ozbiljan problem. Dijelovi tijela tigra još uvijek se koriste u tradicionalnoj azijskoj medicini, tako što stvaraju crno tržište koje potiče ilegalni lov.

Nekoliko zemalja provodi uspješne programe zaštite kako bi očuvale populaciju tigrova i smanjile prijetnje s kojima se suočavaju. Među ključnim mjerama ističu se pojačane anti-krivolovne patrole, koje sprječavaju ilegalni lov i štite tigrove u njihovim prirodnim staništima. Osim toga, stvaranje zaštićenih koridora za kretanje tigra omogućuje im sigurniji prolaz između različitih područja, smanjujući sukobe s ljudima. Kako bi se osiguralo bolje suživot tigrova i lokalnih zajednica, uvode se programi kompenzacije stanovništvu za gubitke stoke, čime se umanjuju negativne posljedice prisutnosti ovih velikih predatora. Također, međunarodna suradnja u borbi protiv ilegalne trgovine dijelovima tigra igra ključnu ulogu u smanjenju crnog tržišta i očuvanju ove ugrožene vrste na globalnoj razini.

Iako su napori za očuvanje pokazali određene uspjehe, budućnost tigra i dalje je neizvjesna. Potrebna je kontinuirana međunarodna suradnja, stroža provedba zakona o zaštiti i veća ulaganja u očuvanje staništa kako bi se osigurao opstanak ove karizmatične vrste za buduće generacije.