U srcu južne Italije, na arheološkom lokalitetu Paestum, znanstvenici su riješili zagonetku staru 70 godina. Ljepljiva, tamna tvar pronađena u drevnim brončanim posudama konačno je identificirana kao med, ponuđen kao žrtva bogovima prije više od 2500 godina. Ovo otkriće ne samo da pruža nevjerojatan uvid u drevne rituale, već i demonstrira moć moderne tehnologije u otkrivanju tajni prošlosti.

Priča počinje 1954. godine, kada su arheolozi u Paestumu, drevnom grčkom gradu južno od Pompeja, otkrili podzemno svetište, poznato kao heroon. Unutar svetišta, oko praznog željeznog ležaja, pronašli su osam brončanih posuda – šest hidrija i dvije amfore. Na dnu posuda nalazila se ljepljiva, smeđa masa.

ZLATA VRIJEDNA NAMIRNICA /

Prirodni eliksir za savršenu kožu krije se u našoj kuhinji: Ipak ima jedna caka

Inicijalna pretpostavka bila je da se radi o medu. U antičkoj Grčkoj i Rimu, med je bio izuzetno cijenjen. Smatran je hranom bogova, simbolom besmrtnosti i mudrosti te je često korišten u ritualnim obredima kao dar božanstvima ili se polagao u grobnice s pokojnicima.

Međutim, unatoč logičnoj pretpostavci, znanstvena potvrda desetljećima je izostajala. Između 1950-ih i 1980-ih, čak tri različita tima analizirala su uzorke, no svaki put su zaključili da se radi o životinjskoj ili biljnoj masti kontaminiranoj peludom i dijelovima kukaca. Misterij je ostao neriješen, a tvar je postala "desetljećima stara arheološka zagonetka".

Foto: Profimedia

Moderna znanost rješava drevni misterij

Preokret se dogodio kada je tim kemičara i arheologa, predvođen znanstvenicima sa Sveučilišta Oxford, odlučio ponovno istražiti ostatke koristeći najsuvremenije analitičke tehnike. U suradnji s muzejom Ashmolean i Arheološkim parkom Pompeji, primijenili su metode poput plinske kromatografije i masene spektrometrije kako bi detaljno ispitali molekularni sastav tvari.

Rezultati su bili zapanjujući. "Otkrili smo iznenađujuće složenu mješavinu kiselina i razgrađenih šećera", izjavila je voditeljica istraživanja dr. Luciana da Costa Carvalho. "Ključni dokaz za med bilo je pronalaženje šećera, poput glukoze i fruktoze, u samom srcu ostatka."

Daljnja analiza otkrila je i proteine poznate kao "glavni proteini matične mliječi", koje luče pčele radilice, kao i peptide koji odgovaraju europskoj pčeli medarici (Apis mellifera). Sveukupnost dokaza potvrdila je da su posude izvorno sadržavale med, vjerojatno u obliku saća. Zanimljivo je da su u uzorku pronađeni i bakreni ioni iz brončanih posuda, koji su, zbog svojih biocidnih svojstava, mogli pridonijeti očuvanju šećera tijekom tisućljeća.

JEZIVO SAZNANJE /

Titanic skriva mračnu istinu: Otkriveno zašto nema ljudskih ostataka na mjestu olupine

Ovo otkriće baca novo svjetlo na već ionako fascinantnu povijest Paestuma. Iako se Italija uglavnom povezuje s rimskim ruševinama, Paestum je iznimka. Osnovali su ga grčki kolonisti oko 600. pr. Kr. pod imenom Posejdonija, a njegove ruševine spadaju među najbolje očuvane primjere grčke arhitekture na talijanskom kopnu.

Med kao superhrana drevnog svijeta

Posjetitelje danas dočekuju tri veličanstvena dorska hrama, starija od mnogih rimskih znamenitosti. Zanimljivo je da su sva tri posvećena ženskim božanstvima. Najstariji, Herin hram I (oko 550. pr. Kr.), nekoć je pogrešno smatran rimskom javnom zgradom i nazvan "Bazilikom". Središnji i najimpresivniji je Herin hram II (oko 450. pr. Kr.), koji je toliko dobro očuvan da se smatra jednim od najboljih primjera grčkog hrama na svijetu. Treći je manji, elegantni Atenin hram (oko 500. pr. Kr.).

Osim hramova, arheološki park Paestum nudi i muzej s neprocjenjivim artefaktima, uključujući i čuvene freske iz "Grobice ronioca" iz 470. pr. Kr. – jedinstveni prikaz simboličnog prelaska u zagrobni život.

ZA NET.HR /

Iskusni pčelar: 'Ovako ćete prepoznati pravi med, jednostavno je'

Potvrda da se u svetištu nudio med govori nam točno kako su drevni stanovnici Paestuma iskazivali čast svojim božanstvima. Med nije bio samo zaslađivač, bio je "superhrana" drevnog svijeta, ključan u medicini, kozmetici i, najvažnije, u duhovnom životu. Mitovi su govorili da je i sam Zeus u djetinjstvu hranjen medom. Žrtvovanje meda u podzemnom svetištu, vjerojatno posvećenom mitskom osnivaču grada, bio je čin dubokog poštovanja, ponuda besmrtnosti božanskom zaštitniku.

Ovo istraživanje, kako je izvijestio i BBC, podsjetnik je da muzejske zbirke čuvaju neiskorišten znanstveni potencijal. Svaki artefakt, pa i ljepljivi ostatak na dnu posude, priča je koja čeka prave alate i znatiželjne umove da je otkriju, povezujući nas izravno s vjerovanjima i životima ljudi koji su živjeli davno prije našeg vremena.

POGLEDAJTE GALERIJU

SLUŠAJTE TIJELO /

Koliko se često budite noću? Liječnici o mogućim uzrocima problema sa spavanjem

POGLEDAJTE VIDEO: Liječnik o metabolizmu, njegovim bolestima i poremećajima: 'Radi se o nizu kemijskih reakcija s jednim ciljem'