Stručnjaci su se osvrnuli na podatke ljudi iz perioda od 1958. do 1988., čija se starosna granica kretala od 35 do 65 godina i usporedili su ih sa statistikama od 2007. do 2016., a koji su se odnosili na svakodnevne životne navike i različite vještine. Također, zabilježili su smrtne slučajeve tijekom 2019. godine koji su nastali zbog navedenih uzroka. I za kraj su u obzir uzeli utjecaje vanjskih faktora kao što su društveni, biološki i zdravstveni.

Otkrili su da je loša motorička funkcija povezana s povećanim rizikom od smrtnosti pa je tako 22 posto njih prerano umrlo zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i nedovoljno kretanja, 15 posto zbog manjka snage u mišićima, a 14 posto zbog pretjeranog sjedenja. Kada je riječ o svakodnevnim aktivnostima kao što su kuhanje i kupnja hrane, poteškoće u obavljanju ovih stvari su porasle za 30 posto.

Analizirajući ponašanje stotine pacijenata kako bi procijenili rizik od prerane smrti, liječnici su otkrili sedam faktora: 1. Vrijeme potrebno da se ustane sa stolice.

6. Fizička aktivnost i zdrava prehrana: Uključite fizičku aktivnost u svoju svakodnevnu rutinu. Vježbanje vam može pomoći da smanjite stres, poboljšate raspoloženje i održite zdravu tjelesnu težinu. Osim toga, obratite pažnju na prehranu.

3. Snaga hvatanja

4. Vrijeme odijevanja

5. Korištenje toaleta

6. Odlazak u kupnju

5. Naučite kuhati jela u kojima uživate, ne naručujte ih.