'Našem se probiru za rak pluća dive u svijetu, a na neke lijekove čekamo i do 1000 dana'

Uoči Svjetskog dana inovacija u zdravstvu, osnivačica prvog regionalnog think tanka za zdravstvo Health HUB-a, Anita Bujanić, u podcastu "Bez uputnice" Net.hr-a govorila je o napretku u medicini, gdje se Hrvatska nalazi u odnosu na svijet te zašto je zajedništvo ključno za bolji i dostupniji zdravstveni sustav. Iako se možemo pohvaliti svjetskim uspjesima, podaci o dostupnosti novih terapija otkrivaju zabrinjavajuću stvarnost.

Poštanski broj kao presuda

Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju hrvatski pacijenti je nejednaka dostupnost inovativnih terapija. Bujanić ističe kako, nažalost, "poštanski broj donekle definira koliko nam je ta inovacija dostupna", bilo da se radi o robotskoj tehnologiji, pametnim lijekovima za rak ili terapijama za rijetke bolesti.

Foto: Net.hr

Ovu nejednakost najbolje ilustriraju takozvani W.A.I.T. indikatori, koji mjere vrijeme čekanja na nove lijekove od trenutka njihove registracije u Europskoj uniji. "Dok su u Njemačkoj ili Belgiji novi lijekovi dostupni unutar osamdesetak dana, u našem dijelu Europe ti se podaci kreću od 500, 700, pa čak i do 1000 dana. Govorimo zaista o godinama čekanja", upozorava Bujanić. To je problem koji se ne rješava samo na nacionalnoj razini, već i na razini Europske unije, čija je predsjednica Komisije više puta istaknula da Europa ne smije imati građane prvog i drugog reda.

Otoci izvrsnosti u hrvatskom zdravstvu

Unatoč sistemskim problemima, Hrvatska ima fantastične "otoke izvrsnosti" kojima se ponosi i na svjetskoj razini. Bujanić navodi primjer akademika Samaržije, koji je uz pomoć tima i Ministarstva zdravstva implementirao prvi program ranog probira za rak pluća u svijetu. "Nas danas Amerikanci, Francuzi i Japanci gledaju i pitaju se kako je mala Hrvatska to mogla napraviti", kaže ona.

Osim toga, Hrvatska se može pohvaliti i sa sto posto digitaliziranom primarnom zdravstvenom zaštitom, vrhunskom transplantacijskom medicinom koja je godinama u top tri na svijetu te naprednom robotikom. "To ne znači da imamo loše zdravstvo, ali moramo raditi na boljoj organizaciji sustava", naglašava Bujanić, dodajući kako je ključno ulagati u inovacije koje se kroz zdravijeg i produktivnijeg čovjeka vraćaju cijeloj ekonomiji.

Što su zapravo inovacije? Od karantene do cjepiva protiv raka

Pojam inovacije često se pogrešno veže isključivo uz umjetnu inteligenciju i modernu tehnologiju. No, inovacije su kroz povijest mijenjale medicinu na razne načine. "Inovacija je bila primijeniti karantenu u Dubrovniku prije nekoliko stoljeća kako bi se zaustavila zaraza. Inovacija je bio i penicilin, koji već osamdeset godina spašava nebrojene živote", pojašnjava Bujanić.

BEZ UPUTNICE /

Ugledni ginekolog: 'Prvi put u povijesti imamo cjepivo protiv raka. To je evolucijski uspjeh'

Danas su među najvećim inovacijama imunoterapija, koja osnažuje vlastiti imunosni sustav da uništi stanice raka, ali i cjepivo protiv HPV-a. "Svi želimo lijek protiv raka, a već ga imamo u obliku cjepiva", ističe. Dok zemlje poput Švedske i Australije s procijepljenošću većom od 85 posto idu prema potpunom iskorjenjivanju raka vrata maternice, u Hrvatskoj je odaziv i dalje poražavajuće nizak.

Umjetna inteligencija je asistent, a ne zamjena

Velika skepsa vlada i prema umjetnoj inteligenciji (AI), no Bujanić citira Marie Curie kako bi demistificirala strah: "Ničega se u životu ne treba bojati, samo treba razumjeti". AI u medicini nije zamjena za liječnika, već moćan asistent.

Foto: Net.hr

"Ona je toliko brza i detaljna da će pomoći radiologu da brže i preciznije procijeni pukotinu na kosti ili veličinu ciste. No, liječnik je taj koji će na temelju svog znanja i iskustva donijeti konačnu odluku. AI mu neće donijeti odluku, već mu pomoći da ona bude bolja", objašnjava.

"Ako nisi za stolom, onda si na meniju"

Na kraju, ključ napretka nije samo u tehnologiji, već u ljudima i njihovoj spremnosti na suradnju. Health HUB kao think tank, odnosno "trust mozgova", nastoji za isti stol okupiti sve dionike - od pacijenata i liječnika do ministarstava i industrije.

"Predugo svatko vuče na svoju stranu. Premala smo država da bismo upirali prstom jedni u druge umjesto da timskim radom zabijamo golove", slikovito poručuje Bujanić. Ističe kako je zdravlje pokretač društva, a ne trošak, te da je krajnji cilj da svima čaša bude polupuna i da inovacije budu dostupne svakom pacijentu, neovisno o tome živi li u Zagrebu, Cisti Provo ili Bruxellesu.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

ODUŠEVLJAVAJU POSJETITELJE /

Nestvarni prizori s Jadrana: Ovo je 21 najljepša plaža po vašem izboru