Ugledni ginekolog i pročelnik Zavoda za opću i onkološku ginekologiju KBC Sestre milosrdnice, prof. prim. dr. sc. Dražan Butorac, u podcastu "Bez uputnice" Net.hr-a istaknuo je zabrinjavajući paradoks s kojim se Hrvatska suočava: unatoč sve većoj svijesti i informiranosti, osobito među mlađim generacijama, statistika oboljelih i umrlih od karcinoma vrata maternice godinama stagnira. Svake godine u Hrvatskoj od ove bolesti, koja se može spriječiti, oboli tristotinjak žena, a stotinjak ih umre. To su brojke koje nas svrstavaju na dno Europske unije i pozivaju na hitnu akciju, ne sutra, nego danas.

Pametniji jesmo, ali sustav još uvijek kasni

Profesor Butorac u svojoj se praksi svakodnevno susreće s promjenama na vratu maternice, što je, kako kaže, njegov primarni posao. Ipak, primjećuje značajan pomak u svijesti i znanju pacijentica.

"Činjenica je da imamo sve pametnije žene i ono što je važno, imamo pametnu djecu. Vrlo često se iznenadim s pameću mladih žena koje postavljaju izuzetno suvisla pitanja", naglašava Butorac. No, ta pamet i dostupnost informacija ne preslikavaju se na poražavajuće brojke. Kratak odgovor na pitanje stojimo li statistički bolje je ''Nažalost, ne".

Foto: Net.hr

Glavni razlog, prema njegovom mišljenju, leži u nedostatku organiziranog sustava. Dok se zemlje poput Slovenije i Malte mogu pohvaliti drastičnim smanjenjem smrtnosti zahvaljujući nacionalnim programima probira, Hrvatska još uvijek čeka. Slovenija je, primjerice, s istih stopa smrtnosti na kojima je Hrvatska danas (oko 13-14 žena na sto tisuća), uvođenjem organiziranog probira i cijepljenja pala na svega četiri do pet.

"Problem je u distribuciji. Imate žene koje, karikiram, dolaze svakih šest mjeseci na papa test, ali imate i one koje ne dolaze po četiri, pet ili šest godina i nitko ih ne poziva. Upravo to je ono što rješava nacionalni i organizirani preventivni program", objašnjava dr. Butorac. Takav program podrazumijevao bi stvaranje baze podataka svih žena u reproduktivnoj dobi i aktivno pozivanje onih koje godinama nisu obavile pregled.

''Strah i nelagoda ne smiju biti izgovor''

Mnoge žene izbjegavaju ginekološke preglede zbog nelagode, srama ili loših iskustava. Profesor Butorac nudi jednostavnu, ali snažnu poruku za ohrabrenje, povlačeći paralelu s religijom.

IVANA KALOGJERA OTVORENO /

Unatoč teškoj dijagnozi pronašla je snagu za pomoć drugima: 'Od bolova ne mogu spavati'

"Jednoj gospođi koja se bojala pregleda postavio sam pitanje ide li u Crkvu. Kad je potvrdila, pitao sam je ide li radi svećenika ili radi sebe. Tako je i s doktorom. Na preglede ne idete zbog doktora, nego zbog svoga zdravlja", ističe. On savjetuje ženama da pronađu liječnika ili ustanovu u kojoj se osjećaju ugodno, jer je izbor danas velik, ali odgovornost za vlastito zdravlje je isključivo osobna.

Ono što je ključno razumjeti jest da se preventivnim pregledima ne traži nužno rak, već promjene koje mu prethode, a koje u ranoj fazi nemaju apsolutno nikakvih simptoma. "Mi ovim probirima ne lovimo toliko karcinome koliko lovimo situacije koje mogu dovesti do karcinoma", pojašnjava. Kada se simptomi poput neuobičajenog iscjetka ili krvarenja pojave, bolest je već najčešće u invazivnoj fazi. Vrat maternice je, kako kaže, "bogomdan organ za prevenciju i uspješno liječenje", ali samo ako se reagira na vrijeme.

Cjepivo je ključ, a odgovornost je na roditeljima

Primarna prevencija, ona koja može spriječiti i sam nastanak bolesti, jest cijepljenje protiv HPV-a. Cjepivo, koje je u Hrvatskoj besplatno za djevojčice i dječake, ne štiti samo od raka vrata maternice, već i od niza drugih karcinoma poput raka anusa, grla i penisa.

PODCAST BEZ UPUTNICE /

Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'

"To je jedan od najvećih evolucijskih uspjeha medicine", naglašava Butorac. "Zašto? Zato što prvi put u povijesti imamo cjepivo koje nije samo protiv virusa, nego izravno protiv raka. To je fundamentalna promjena: s reaktivnog liječenja bolesti prelazimo na proaktivno iskorjenjivanje jedne maligne bolesti. Imamo alat s kojim rak vrata maternice možemo učiniti bolešću prošlosti."

Profesor Butorac ne zalaže se za obavezno cijepljenje, već za edukaciju i stvaranje društvenog konsenzusa, koji moraju započeti već u vrtiću kako bi se razbila stigma oko HPV-a kao isključivo spolno prenosive bolesti. Činjenica je, naime, da će više od 90 posto spolno aktivnih žena u nekom trenutku doći u kontakt s virusom, no on se najčešće sam očisti iz organizma.

Foto: Net.hr

Apel roditeljima

Najsnažniji apel uputio je roditeljima koji dvoje oko cijepljenja svoje djece. "Žene koje danas imaju rak vrata maternice s 30 ili 35 godina nisu imale priliku cijepiti se. Ne mogu prigovoriti svojim majkama. Ali mi ćemo doći do toga da će nam naša djeca prigovarati za sve živo, a kamoli tek za malignu bolest koja se mogla spriječiti. Pokušajte izbjeći to pitanje: 'Zašto me nisi cijepila?'", upozorava Butorac.

Njegova završna poruka univerzalna je i služi kao poziv na akciju za cijelo društvo, od pojedinca do zdravstvenog sustava. "Znate onu priču kad je vrijeme za posaditi drvo? Prvo vrijeme je bilo prije sto godina, a drugo najbolje vrijeme je danas. Ako već nismo krenuli kao Slovenci 2003. godine, vrijeme je danas."

Detaljnije o karcinomu vrata maternice, simptomima, preporukama za preglede, te cijepljenju protiv HPV-a pogledajte u videu. 

POGLEDAJTE GALERIJU 

NEMA LJEPŠIH /

Odlučilo više od 17.000 ljudi: Ove nacije su najprivlačnije na svijetu