Koliko često najzdraviji ljudi idu na WC? Sve manje ili više od ovoga nije normalno

Istraživanje iz Washingtona pokazuje da broj velikih nuždi dnevno govori puno o vašem zdravlju, a uspjeli su saznati koliko puta dnevno je najbolje otići na WC.

Istraživači su proučili životne navike više od 1400 zdravih odraslih osoba i došli do podataka koliko puta tjedno ispitanici imaju veliku nuždu.

Saznali su da "savršen" broj iznosi jedna do dvije velike nužde dnevno.

U tu skupinu spadaju oni koji su konzumirali hranu bogatu vlaknima, redovito vježbali i dovoljno se hidratizirali.

Ipak, osobe koje pate od zatvora ili obavljaju nuždu više od tri puta dnevno, imaju veće šanse od posjedovanja toksične crijevne bakterije.

Takva vrsta bakterije povezana je s oštećenjem organa i mentalnim zdravstvenim stanjima poput depresije.

"Sve u svemu, ova studija pokazuje kako učestalost pražnjenja crijeva može utjecati na tjelesne sustave i kako nenormalna učestalost pražnjenja crijeva može biti važan faktor rizika kod razvoja kroničnih bolesti", rekao je autor studije, doktor Sean Gibbons.

"Ovi bi se uvidi mogli koristiti čak i kod zdravih populacija, s ciljem optimizacije zdravlja i dobrobiti."

Ispitanici istraživanja su naznačili broj pražnjenja crijeva u prosjeku, a tada su ih istraživači podijelili na četiri skupine.

Sudionik je mogao biti svrstan u skupinu zatvor (jedna ili dvije nužde tjedno), nisko-normalno (između tri i šest nuždi tjedno), visoko-normalno (između jedne i dvije nužde dnevno) te proljev (više od tri nužde dnevno).

Otkriveno je da su dob, spol te indeks tjelesne mase značajno povezani s učestalošću pražnjenja crijeva.

Mlađi ljudi i žene s nižim indeksom tjelesne mase su uglavnom imali rjeđu stolicu.

Oni koji se hrane zdravo, redovito treniraju i konzumiraju dovoljnu količinu vode, imali su veću vjerojatnost da posjeduju zdraviju crijevnu bakteriju. Isto tako, odlazili su na toalet jedanput do dvaput dnevno.

Sudionici s konstipacijom i oni s proljevom imali su veću vjerojatnost da će doživjeti fermentaciju proteina u crijevima, pri čemu dolazi do razgrađivanja ugljikohidrata i šećera.

"Ako se stolica predugo zadržava u crijevima, mikrobi iskoriste sva dostupna prehrambena vlakna koja fermentiraju u korisne kratkolančane masne kiseline. Nakon toga, ekosustav se prebacuje na fermentaciju proteina, koja proizvodi nekoliko toksina koji mogu dospjeti u krvotok."

Toksini mogu dovesti do oštećenja jetre i bubrega, ali i uzrokovati neke druge kronične bolesti.

U općenito zdravoj populaciji vidljivo je da je zatvor povezan s razinama toksina u krvi za koje se zna da uzrokuju oštećenje organa.

Ipak, istraživačima je bilo nejasno jesu li abnormalnosti pražnjenja crijevi rani pokretači kronične bolesti ili je ta povezanost kod bolesnih pacijenata samo slučajnost.

Osobe s mentalnim zdravstvenim problemima vjerojatnije spadaju u skupinu visoko normalnih ili čak proljeva.

Ipak, istraživanje se ne bi trebalo uzeti zdravo za gotovo, s obzirom na to da je postojala ograničena zastupljenost u kategorijama zatvora i proljeva.

Rezultati istraživanja pokazuju da je populacija općenito zdrava.

Obratite pozornost na broj velikih nuždi, s obzirom na to da mogu pokazati stanje vašeg zdravlja!