Tiha bolest koja pogađa milijune i mijenja živote: Jeste li vi u rizičnoj skupini?
Od predijabetesa i tipa 1, preko tipa 2, do gestacijskog dijabetesa – razumijevanje simptoma, rizika i liječenja ključno je za dug i zdrav život
Dijabetes, poznat i kao šećerna bolest, kronično je zdravstveno stanje koje pogađa sve veći broj ljudi u Hrvatskoj i svijetu. Prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj je 2023. godine registrirano čak 395.058 osoba sa šećernom bolešću, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000, jer mnogi još uvijek nisu dijagnosticirani. Dijabetes melitus je metabolička bolest koja uzrokuje povišenu razinu šećera u krvi, a pojavuljuje se u različitim oblicima, ovisno o uzroku.
Kada jedete ugljikohidrate, vaše tijelo ih pretvara u šećer nazvan glukoza i šalje ga u krvotok. Gušterača tada oslobađa inzulin – hormon koji pomaže premještanju glukoze iz krvi u stanice, gdje se koristi kao izvor energije.
Ako imate dijabetes i ne primate odgovarajući tretman, vaše tijelo ne koristi inzulin kako bi trebalo. Previše glukoze ostaje u krvi, što se obično naziva povišena razina šećera u krvi. To može uzrokovati zdravstvene probleme koji mogu biti ozbiljni, pa čak i opasni po život.
U nastavku donosimo vrste dijabetesa, njihove simptome i kako smanjiti rizike koje donose.
Predijabetes
Predijabetes je stanje u kojem je razina šećera u krvi viša nego što bi trebala biti, ali ne dovoljno visoka da bi se postavila dijagnoza dijabetesa. Normalna razina šećera u krvi kreće se između 70 mg/dL i 99 mg/dL, dok osobe s predijabetesom imaju razinu između 110 mg/dL i 125 mg/dL.
Predijabetes često nema nikakve simptome. Više od trećine ljudi u SAD-u ima predijabetes, ali oko 90 posto njih to ne zna. Ako imate predijabetes, mogli biste primijetiti potamnjelu kožu na područjima poput vrata, pazuha i prepona. Rijetko se mogu pojaviti i drugi simptomi, poput:
- neobjašnjenog gubitka ili dobivanja na težini
- pojačane želje za hranom
- slabosti
- umora
- znojenja
- zamućenog vida
- sporog zacjeljivanja rana ili modrica
- čestih kožnih infekcija ili krvarenja desni
Više od 70 posto osoba s predijabetesom kasnije razvije dijabetes tipa 2. Također postoji povećan rizik od oštećenja srca, bubrega i živaca.
Ove rizike možete smanjiti, pa čak i preokrenuti predijabetes, ako redovito vježbate, zdravo se hranite, održavate zdravu tjelesnu težinu, upravljate stresom i prestane pušiti.
Ako ne možete provoditi ove promjene u načinu života ili ste u vrlo visokom riziku od razvoja dijabetesa tipa 2, liječnik vam može preporučiti lijekove poput akarboze ili metformina.
Dijabetes tipa 1
Dijabetes tipa 1 naziva se i inzulin-ovisni dijabetes. Ranije se zvao juvenilni dijabetes jer se mislilo da se češće javlja u djetinjstvu. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se jednako često pojavljuje i kod djece i kod odraslih.
Dijabetes tipa 1 je autoimuna bolest specifična za organ. Nastaje kada tijelo napadne vlastitu gušteraču antitijelima. Gušterača se ošteti i više ne može proizvoditi inzulin. Ova bolest pogađa oko dva milijuna ljudi, uključujući približno 304 000 djece i tinejdžera u SAD-u.
Na razvoj dijabetesa tipa 1 mogu utjecati genetski čimbenici, ali i problemi sa stanicama gušterače koje proizvode inzulin. Dijabetes tipa 1 nije moguće spriječiti.
Simptomi dijabetesa tipa 1 pojavljuju se naglo, unutar nekoliko dana do tjedana, i uključuju:
- čestu žeđ i glad
- učestalo mokrenje
- zamućen vid
- umor
- neobjašnjeni gubitak tjelesne težine
Otprilike 30 posto osoba s dijabetesom tipa 1 kao prvi simptom doživi dijabetičku komu, ozbiljno i po život opasno stanje koje uzrokuje gubitak svijesti. Odmah potražite liječničku pomoć ako vi ili vaše dijete pokazujete bilo koji od ovih simptoma:
- dah koji miriše na voće
- suha ili crvena (ispirana) koža
- mučnina
- otežano disanje
- nemogućnost koncentracije
- zbunjenost
- povraćanje
- bol u trbuhu
Mnoge zdravstvene komplikacije povezane s dijabetesom tipa 1 nastaju zbog oštećenja sitnih krvnih žila u očima (dijabetička retinopatija), živcima (dijabetička neuropatija) i bubrezima (dijabetička nefropatija).
Osobe s dijabetesom tipa 1 također imaju povećan rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, piše WebMd.
Za dijagnozu dijabetesa tipa 1 liječnik može koristiti test nasumične razine glukoze u plazmi (RPG) kako bi utvrdio količinu šećera u krvi. Može se koristiti i A1c test koji pokazuje prosječnu razinu šećera u krvi tijekom posljednja tri mjeseca. Ovi testovi pomažu liječniku da procijeni koliko je dobro razina šećera pod kontrolom i koliki je rizik od komplikacija.
Liječenje dijabetesa tipa 1 uključuje injekcije inzulina u masno tkivo neposredno ispod kože. Inzulin se može primjenjivati pomoću:
- štrcaljki,
- inzulinskih olovaka s unaprijed napunjenim ulošcima i tankom iglom,
- mlaznih injektora koji pomoću visokog tlaka zraka raspršuju inzulin kroz kožu
- pumpi koje pomoću cjevčice isporučuju inzulin u kateter ispod kože trbuha
Ako imate dijabetes tipa 1, trebate uvesti određene promjene u svakodnevnom životu, uključujući često mjerenje razine šećera u krvi, pažljivo planiranje obroka, svakodnevnu tjelesnu aktivnost, uzimanje inzulina i, prema potrebi, drugih lijekova poput pramlintida ili metformina.
Dijabetes tipa 2
Dijabetes tipa 2 se nekada nazivao neinzulin-ovisni dijabetes ili dijabetes odraslih. Međutim, u posljednjih 20 godina postao je sve češći među djecom i tinejdžerima, uglavnom zato što je sve više mladih osoba preteško ili pretilo. Oko 90 posto svih osoba s dijabetesom ima upravo dijabetes tipa 2.
Kod dijabetesa tipa 2 gušterača obično proizvodi određenu količinu inzulina, ali ona nije dovoljna ili tijelo ne koristi inzulin pravilno. Otpornost na inzulin, odnosno smanjena osjetljivost stanica na inzulin, najčešće se javlja u masnim, jetrenim i mišićnim stanicama.
Dijabetes tipa 2 često je blaži od dijabetesa tipa 1, ali i dalje može uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije, osobito oštećenja sitnih krvnih žila u bubrezima, živcima i očima. Također povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Osobe koje su preteške više od 20 posto u odnosu na svoju idealnu tjelesnu težinu imaju posebno visok rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i pratećih zdravstvenih problema. Pretilost često dovodi do inzulinske rezistencije, zbog čega gušterača mora pojačano proizvoditi inzulin. No unatoč tome, količina inzulina i dalje nije dovoljna za održavanje normalne razine šećera u krvi.
Liječenje dijabetesa tipa 2 uključuje:
- održavanje zdrave tjelesne težine,
- uravnoteženu prehranu,
- redovitu tjelesnu aktivnost.
Neki ljudi uz to trebaju i lijekove za regulaciju šećera u krvi.
Liječnik može nekoliko puta godišnje napraviti A1c test kako bi provjerio koliko je učinkovito razina šećera u krvi bila pod kontrolom u posljednja tri mjeseca.
Gestacijski dijabetes
Trudnoća obično uzrokuje određeni stupanj inzulinske rezistencije. Ako ta otpornost preraste u dijabetes, stanje se naziva gestacijski dijabetes. Liječnici ga otkriju u dva posto do deset posto trudnoća. Dijagnoza se najčešće postavlja u sredini ili kasnijoj fazi trudnoće pomoću jednog od sljedećih testova:
Test opterećenja glukozom (glucose challenge test) – provjerava kako tijelo reagira na unos šećera.
Oralni test tolerancije na glukozu (oral glucose tolerance test) – mjeri koliko učinkovito tijelo koristi i pohranjuje šećer.
Gestacijski dijabetes obično ne uzrokuje nikakve simptome ili su oni blagi, poput:
- pojačane žeđi
- učestalog mokrenja
Ovo stanje najčešće nestaje nakon poroda, ali žene koje su imale gestacijski dijabetes imaju osam do deset puta veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i dvostruko veći rizik od razvoja srčanih bolesti u usporedbi sa ženama koje ga nisu imale.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Nutricionistica razotkriva ključne mitove o prehrani: 'Ovo su dvije najveće zablude koje sam čula'