Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu, a može pogoditi svakoga – bez obzira na dob, spol ili životni stil. Nastaje kada je protok krvi u mozgu prekinut ili znatno smanjen, što onemogućuje opskrbu moždanih stanica kisikom i hranjivim tvarima.

Samo nekoliko minuta bez kisika dovoljno je da dio mozga počne odumirati, a posljedice mogu biti trajne. Zbog toga liječnici često naglašavaju da je kod moždanog udara svaka minuta presudna.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da je u Hrvatskoj moždani udar 2023. godine bio četvrti uzrok smrti jer je tada umrlo 3255 osoba, odnosno bilo je 6,3 posto umrlih. Prema službenim podacima je od toga bilo 1433 umrlih muškarca (5,6 posto od svih umrlih muškaraca) i 1822 umrlih žena (7,1 posto od svih umrlih žena). Od moždanog udara u dobi do 65 godina umrle su 283 osobe (3,5 posto od ukupno umrlih iz te dobne skupine).

Simptomi moždanog udara

Simptomi ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen, a mogu se razviti naglo i bez upozorenja. Najčešći znakovi uključuju slabost ili utrnulost jedne strane tijela, spušten kut usana, otežan ili nejasan govor, probleme s vidom (zamagljen ili dvostruki vid), vrtoglavicu, gubitak ravnoteže, jaku glavobolju, zbunjenost ili naglu promjenu ponašanja. U težim slučajevima dolazi do gubitka svijesti, napadaja ili kome, prenosi Cleveland Clinic.

Udar traje onoliko dugo koliko mozak ne prima dovoljno krvi. Ako se protok ne uspostavi na vrijeme, moždane stanice počinju odumirati i dolazi do trajnog oštećenja. Brza intervencija može spriječiti ili ublažiti posljedice, no simptomi se često mogu zadržati mjesecima pa i dulje od godinu dana.

Kako prepoznati znakove moždanog udara?

Kako biste lakše prepoznali upozorenja, stručnjaci savjetuju na što da obratite pozornost:

• Iznenadan gubitak ravnoteže ili koordinacije
• Zamagljen vid ili gubitak vida na jednom ili oba oka
• Pokušajte podići obje ruke – jedna može oslabiti ili pasti
• Govor može postati nerazumljiv, usporen ili otežan

Svaka minuta je važna – odmah pozovite hitnu pomoć. Što se ranije prepozna moždani udar i započne liječenje, veće su šanse da se spriječe trajne posljedice.

Foto: Shutterstock

Uzroci i vrste moždanog udara

Postoje dvije osnovne vrste moždanog udara – ishemijski i hemoragijski.

Ishemijski udar, koji je ujedno i najčešći, nastaje kada krvni ugrušak blokira krvnu žilu u mozgu. Do toga može doći zbog ateroskleroze (nakupljanja naslaga u krvnim žilama), srčanih aritmija poput fibrilacije atrija, poremećaja zgrušavanja krvi ili određenih srčanih mana.

Hemoragijski udar javlja se kada krvna žila u mozgu pukne i uzrokuje krvarenje. Uzroci mogu biti visoki krvni tlak, aneurizme, tumori ili nasljedne bolesti koje slabe krvne žile.

VRIJEME JE KLJUČNO /

Moždani udari sve su češći među mlađim osobama: Ovako ćete prepoznati simptome

Poseban oblik je prolazni ishemijski napad (TIA), poznat i kao "mini-udar". Njegovi simptomi traju kratko i nestaju sami, no to je ozbiljno upozorenje da postoji visok rizik od pravog moždanog udara u skorije vrijeme.

Rizik raste s godinama, osobito nakon 65. godine života. Pušenje, pretjerana konzumacija alkohola, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i zlouporaba droga dodatno povećavaju vjerojatnost moždanog udara. Određena zdravstvena stanja, poput visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca, dodatni su rizični čimbenici.

Dijagnoza i liječenje moždanog udara

Kod sumnje na moždani udar, liječnici u hitnoj službi odmah provode neurološki pregled te pretrage mozga – najčešće CT ili MRI. Pretrage krvi, EKG (snimanje rada srca) i druge dijagnostičke metode pomažu u utvrđivanju uzroka i vrste udara, što omogućuje brže i preciznije liječenje.

Vrsta i način liječenja ovise o tome je li riječ o ishemijskom ili hemoragijskom udaru. Kod ishemijskog udara cilj je što prije otopiti ili ukloniti krvni ugrušak koji blokira cirkulaciju. To se postiže lijekovima koji razrjeđuju ugrušak ili kirurškim zahvatom, tzv. mehaničkom trombektomijom. Kod hemoragijskog udara liječenje je usmjereno na zaustavljanje krvarenja i smanjenje pritiska u mozgu, uz lijekove za snižavanje krvnog tlaka, a po potrebi i operaciju.

SLIČNI SIMPTOMI /

Znate li razlikovati gripu od prehlade? Liječnici upozoravaju na važnost pravilnog liječenja

U oba slučaja brzina reakcije presudna je – svaka minuta bez terapije povećava rizik od trajnih oštećenja mozga.

Oporavak nakon moždanog udara dugotrajan je proces koji zahtijeva suradnju tima stručnjaka i samog pacijenta. Rehabilitacija obično uključuje fizioterapiju za jačanje mišića i vraćanje pokretljivosti, radnu terapiju za svakodnevne aktivnosti te logopedsku terapiju za poboljšanje govora i gutanja. Kognitivna rehabilitacija pomaže u vraćanju pamćenja, koncentracije i mentalnih sposobnosti.

Foto: Shutterstock

Život nakon moždanog udara i prevencija

Ishod moždanog udara uvelike ovisi o brzini liječenja, dijelu mozga koji je pogođen, općem zdravstvenom stanju i dobi pacijenta. Neki se ljudi oporave u nekoliko mjeseci, dok drugi trebaju dugotrajnu njegu i podršku. Uz pravilnu rehabilitaciju, promjene životnih navika i upornost, mnogi pacijenti uspješno vraćaju samostalnost i kvalitetu života.

Nakon udara važno je brinuti i o mentalnom zdravlju jer su depresija i tjeskoba česte pojave. Emocionalna podrška obitelji i stručna pomoć mogu značajno olakšati oporavak.

Najbolja prevencija je zdrav način života. Iz HZJZ-a naglašavaju da svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik pridržavajući se ovih preporuka:

• Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
• Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
• Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
• Ograničite konzumaciju alkohola.
• Nemojte pušiti.
• Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Ako primijetite iznenadnu slabost, utrnulost, nejasan govor ili asimetriju lica – odmah nazovite hitnu pomoć. Ne čekajte da simptomi prođu sami. Brza reakcija može spasiti život i spriječiti teške posljedice.

Osobe koje su već preboljele moždani udar imaju veći rizik od novih epizoda i drugih komplikacija, poput srčanog udara, plućne embolije, upale pluća ili tromboze. Pravovremena medicinska pomoć u tim slučajevima može biti presudna.

POGLEDAJTE GALERIJU

ZAŠTITITE SE /

Znakovi ubrzanog starenja mozga javljaju se rano: Ove 23 pojave signal su za uzbunu

POGLEDAJTE VIDEO Nutricionistica razotkriva ključne mitove o prehrani: 'Ovo su dvije najveće zablude koje sam čula'