Antibiotici i virusi: Najčešća greška koja dovodi do pogrešnog liječenja

Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje infekcija uzrokovanih bakterijama. Također se nazivaju antibakterijskim lijekovima. Djeluju tako da ubijaju bakterije ili zaustavljaju njihov rast.

Prvi moderni antibiotik uveden je 1936. godine. Prije otkrića antibiotika, oko 30 posto svih smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Američkim Državama bilo je uzrokovano bakterijskim infekcijama. Zahvaljujući antibioticima, mnoge infekcije koje su nekada bile smrtonosne danas se mogu uspješno liječiti.

Iako mnogi ljudi i dalje pogrešno vjeruju da se virusne infekcije mogu liječiti antibioticima, riječ je o mitu koji nema znanstvenu osnovu, a u nastavku objašnjavamo zašto antibiotici ne djeluju na viruse i zašto njihova nepravilna upotreba može biti štetna.

UOČI TOPLINSKOG VALA /

Pred nama su tropske noći, liječnica iz HZJZ-a upozorava: 'Ovo su najčešće pogreške koje radimo'

Liječenje virusnih infekcija

Od početka 20. stoljeća razvijena su cjepiva za zaštitu od mnogih virusa. Cijepljenje je značajno smanjilo broj slučajeva bolesti poput dječje paralize, ospica i vodenih kozica. Cjepiva također mogu spriječiti bolesti poput gripe, hepatitisa A i B, infekcije humanim papiloma virusom (HPV) i drugih.

Međutim, liječenje virusnih infekcija je teže jer su virusi vrlo mali i razmnožavaju se unutar ljudskih stanica. Antivirusni lijekovi postoje za neke virusne bolesti, poput herpesa, HIV/AIDS-a i gripe, ali njihova primjena ponekad može dovesti do razvoja otpornosti mikroorganizama na lijekove.

Budući da antibiotici ne djeluju na viruse, mnogi stručnjaci preporučuju da se ne koriste bez jasnog dokaza o bakterijskoj infekciji.

ZDRAVSTVENI MIT /

Mislite da su trbušnjaci put do ravnog trbuha? Znanstvenici otkrili o čemu se zapravo radi

Djeluju li antibiotici na virusne infekcije?

Ne. Antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa, a njihovo uzimanje kod virusnih bolesti može pridonijeti razvoju otpornosti bakterija na antibiotike. Ponekad virusne infekcije mogu dovesti do sekundarnih bakterijskih infekcija. Na primjer, prehlada može uzrokovati nakupljanje tekućine u dišnom sustavu ili uhu, što se zatim može inficirati bakterijama. U tom slučaju antibiotici pomažu u liječenju bakterijske infekcije, ali nemaju učinka na sam virus.

Zašto uzimanje antibiotika kod prehlade može biti problem

Može se činiti bezopasnim uzeti antibiotike i kada nisu potrebni, ali s vremenom to smanjuje njihovu učinkovitost. U budućnosti, kada osoba zaista bude trebala antibiotik za bakterijsku infekciju, on možda više neće djelovati.

To se događa zato što se bakterije mogu prilagoditi. Kada su opetovano izložene antibioticima, mogu se promijeniti kako bi preživjele.

Takve promijenjene bakterije postaju ''otporne” na određene antibiotike. Ako infekciju uzrokuju otporne bakterije, liječnici će možda morati isprobati više različitih lijekova prije nego pronađu onaj koji djeluje. U međuvremenu bolest može postati ozbiljnija.

ZDRAVSTVENI MIT /

Štite nas ili ugrožavaju? Stručnjaci o kremama za sunčanje i raku kože

Pravilna uporaba antibiotika

Antibiotici su najučinkovitiji kada se koriste ispravno. To počinje time da se utvrdi jesu li zaista potrebni. Trebaju se uzimati samo kada ih je propisao liječnik.

Također je važno pridržavati se uputa liječnika ili ljekarnika o načinu uzimanja. Neki antibiotici trebaju se uzimati s hranom kako bi se smanjile nuspojave, dok se drugi moraju uzimati na prazan želudac.

Antibiotike treba uzimati u propisanoj dozi i tijekom cijelog trajanja liječenja. Možda ćete se osjećati bolje nakon nekoliko dana, ali ne biste smjeli prekinuti terapiju prije nego što se posavjetujete sa zdravstvenim stručnjakom.

Ponedjeljkom na portalu Net.hr čitajte o zdravstvenim mitovima i stvarnoj istini iza njih. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NISU BEZOPASNE /

Ovih 17 navika mogle bi vam skratiti život: 'Uzrokuju puno više štete nego što mislite'