Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o HPV-u, Međunarodna udruga studenata medicine, CroMSIC, koja provodi javnozdravstvenu i edukativnu kampanju Budi mRAK, u suradnji s NZZJZ Primorsko-goranske županije i Sveučilištem u Rijeci organizirala je cijepljenje studenata.
HPV ili humani papiloma virus, je grupa virusa koja obuhvaća više od 200 različitih tipova. Neki od njih povezani su s razvojem različitih bolesti, uključujući čak šest vrsta raka. Virus se najčešće širi seksualnim kontaktom, a HPV je toliko raširen da će većina seksualno aktivnih ljudi biti zaražena u nekom trenutku života. Često može biti prisutan bez vidljivih simptoma.
''HPV virusi svrstani su u tri grupe. Postoje genotipovi visokog onkološkog rizika (16, 18, 31, 33, 45, 52 56), zatim oni niskog rizika koji izazivaju šiljaste kondilome (6, 11), a tu je i treća skupina, intermedijarna, virusi koji nisu visokog onkološkog rizika i nisu povezani s pojavama koje najčešće primjećujemo'', objašnjava prof. dr. sc. Hrvoje Vrčić, cijenjeni hrvatski ginekolog.
Kod većine ljudi HPV neće izazvati nikakve simptome, a kod nekih će čak imunološki sustav sam eliminirati virus unutar nekoliko godina. Iako se HPV najčešće povezuje sa ženskim zdravljem, virus može inficirati i muškarce. Neki tipovi HPV-a mogu uzrokovati genitalne bradavice, dok drugi mogu dovesti do raka.
''Humani papiloma virus može biti uzrok raka pločastih stanica i raka žljezdanih stanica. Najčešći uzročnici su genotipovi visokog rizika na koje otpada više od 92 % raka vrata maternice. Mogu prouzročiti i rak epitela rodnice, spolovila, anusa, penisa, usne šupljine i ždrijela', dodaje profesor Vrčić.
Simptomi raka cerviksa
HPV je globalni zdravstveni problem. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, rak cerviksa je četvrti najčešći rak kod žena diljem svijeta. Procjenjuje se da je u 2020. godini bilo oko 604.000 novih slučajeva i 342.000 smrtnih slučajeva od raka cerviksa. 'Simptomi i znakovi se najčešće vide kod dobroćudnih lezija poput šiljastih kondiloma koji se pojave na rubu sluznice i kože na spolovilu. Promjene su u početku sitne poput zrna prosa. Ne bole i ne izazivaju svrbež. Nakon nekoliko mjeseci se pojavi najčešće više njih koji se međusobno mogu i spojiti. Vrlo rijetko narastu više od 10 mm, no mogu narasti i do veličine šake. No to se događa u vrlo rijetkim slučajevima kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom. Najčešći indirektni znak već poodmakle zloćudne bolesti jest krvarenje nakon spolnog odnosa', naglašava prof. dr. Vrčić.
Dijagnosticiranje HPV-a
HPV se najčešće širi seksualnim kontaktom, uključujući vaginalni, analni i oralni seks, ali može se prenijeti i kroz izravan kontakt s kožom. Dijagnozu HPV-a liječnik može postaviti na nekoliko načina. 'Može se prepoznati golim okom, kolposkopom ili penoskopom. Najčešće se otkrije na nalazu citološke analize, tzv. PAPA testu. Također se dokazuje molekularnom pretragom na HPV. Tada se uzima obrisak vrata maternice ili nekog drugog dijela sluznice. Kod muškaraca obrisak nije dovoljan već se mora blago sastrugati stanice na koži između glavića penisa i tijela penisa', kaže prof. Vrčić.
Prevencija zaraze HPV-om
I dok se mnogima može činiti kako su pregledi za utvrđivanje prisutnosti HPV-a neugodni upravo su oni ključni su za smanjenje rizika povezanih s ovim virusom. Kao i edukacija te prevencija za koju je najvažnije 'ne biti promiskuitetan, drugim riječima ne stupati s nedovoljno poznatim osobama u spolne odnose. Važna je redovita higijena, kao i korištenje kondoma. Osim toga važno je cijepiti se Gardasil 9 cjepivom', napominje ginekolog te dodaje kako, iako virus može nestati iz organizma nakon šest tjedana do 18 mjeseci, jednako tako 'u organizmu može ostati jako dugo. Može ga se odstraniti operacijom, krioterapijom ili najčešće uz pomoć ojačanog imunološkog sustava'.
Cjepivo najučinkovitija prevencija HPV-a
Ono što je najvažnije je da je cijepljenje jedan od najučinkovitijih načina prevencije infekcije HPV-om. U Hrvatskoj je cjepivo dostupno dugi niz godina. 'Najbolje je cijepiti se što ranije jer je imunološki odgovor na cjepivo jači u ranijoj životnoj dobi. Zato se u većini zemalja preporučuje cijepljenje već od 9. pa do 14. godine života. Tada nije potrebno ni docjepljivanje bez obzira u kojoj dobi osoba stupa u spolne odnose. I konačno uvijek je najbolje primiti sve doze prije spolne aktivnosti. Ako se druga doza primi prije 15. rođendana, treća doza nije ni potrebna', kaže prof. dr. Vrčić.
Prema do sada potvrđenim kliničkim iskustvima cjepivo protiv HPV-a u primjeni je oko 20 godina. U pojedinim su zemljama znatno smanjene stope razvoja raka vrata maternice kod žena. 'Kako sada stvari stoje već deset godina se govori kako je zaštita doživotna', kaže prof. Vrčić.
Sve informacije o cijepljenju, koje je u Hrvatskoj besplatno, možete dobiti na stranicama HZJZ-a.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Neurologinja o moždanom udaru kod žena: 'Vrijeme je ključno'
