Slušanje glazbe s drugima može produljiti život, no stručnjaci upozoravaju na opasnost

Novo istraživanje sugerira da bi zajedničko iskustvo slušanja glazbe uživo moglo značajno poboljšati vaše mentalno zdravlje i ojačati društvene veze. Ipak, stručnjaci upozoravaju da sve više ljudi glazbu sluša u samoći, propuštajući ključne prednosti koje ona nudi kada se dijeli s drugima.

Iako tehnologija omogućuje pristup glazbi u svakom trenutku, čini se da nas je istovremeno gurnula u zvučnu izolaciju. Umjesto dijeljenja glazbenih trenutaka, sve se češće povlačimo u vlastiti svijet sa slušalicama na ušima, ne shvaćajući što time gubimo.

Navika koja nas polako izolira

Ljubitelji glazbe provedu čak 379 sati godišnje slušajući omiljene izvođače sami, što čini gotovo dvije trećine ukupnog vremena posvećenog glazbi. Istraživanje provedeno na 2000 odraslih osoba pokazalo je da je slušanje postalo izrazito samotna aktivnost, a čak 11 posto ispitanika priznalo je da nikada ne sluša glazbu u društvu.

HRVATSKI PARADOKS /

'Našem se probiru za rak pluća dive u svijetu, a na neke lijekove čekamo i do 1000 dana'

Većina glazbu konzumira putem slušalica ili tijekom vožnje automobilom, a ne kao dio zajedničkog iskustva. Zapravo, tek osam posto ukupnog slušanja glazbe odvija se na događajima uživo. Ironično, oni koji posjećuju koncerte i svirke otkriju četiri puta više novih izvođača od onih koji to nikada ne čine, piše Mirror.

Mnogi stariji od 35 godina s nostalgijom se prisjećaju devedesetih, vjerujući da je glazba tada bila daleko više zajedničko iskustvo. Trideset posto njih tvrdi da je otkrivanje nove glazbe bilo uzbudljivije prije ere streaming platformi i algoritama, dok se 24 posto rado sjeća izrade i dijeljenja kompilacijskih kazeta s prijateljima.

Neuroznanost iza zajedničkog iskustva

Neuroznanstvenica dr. Julia Jones, poznata i kao Dr. Rock, ističe da postoje sve čvršći dokazi o dobrobitima glazbe uživo. "Sve je više dokaza da zajednička iskustva slušanja glazbe uživo mogu produljiti vaš zdrav život", izjavila je.

Foto: Pexels

Ona objašnjava da nastupi uživo jačaju pamćenje, emocionalnu povezanost i socijalne veze na način koji snimljena glazba ne može. "Osjetilni učinak cijelog tijela uronjenog u zvučne vibracije koje generira glazbenik ispred vas ima dubok utjecaj. Može stvoriti sjećanja i prijateljstva koja traju cijeli život. Solo slušanje jednostavno se ne može mjeriti s tim neurološkim učinkom", tvrdi dr. Jones.

Kada slušamo glazbu u grupi, naš mozak oslobađa koktel moćnih neurokemikalija. Oslobađa se dopamin, poznat kao "hormon sreće", koji stvara osjećaj euforije. Također se luči i oksitocin, "hormon povezivanja", koji jača povjerenje i empatiju. Istovremeno, sinkronizirane aktivnosti poput plesa i pjevanja potiču lučenje endorfina, prirodnih analgetika koji izazivaju osjećaj zajedništva i sreće.

Glazba kao odgovor na krizu usamljenosti

Ova saznanja postaju još važnija u kontekstu globalne krize usamljenosti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je usamljenost "globalnom prijetnjom javnom zdravlju", a istraživanja pokazuju da su zdravstveni rizici kronične usamljenosti usporedivi s pušenjem 15 cigareta dnevno.

U tom smislu, glazba uživo postaje snažan lijek. Prema provedenom istraživanju, 31 posto posjetitelja koncerata kaže da im glazba uživo pomaže da se osjećaju prisutnije u trenutku, 29 posto vjeruje da im to podiže raspoloženje više od slušanja kod kuće, a četvrtina (25 posto) tvrdi da se osjećaju povezanije s prijateljima dok zajedno uživaju u glazbi.

MALA TAJNA /

Poznati istraživač dugovječnosti objavio recept za prilog koji osvaja okusom i zdravljem

Nadalje, 32 posto ispitanika izjavilo je da su se njihova najupečatljivija glazbena iskustva dogodila upravo na koncertima, a ne slušanjem snimljene glazbe.

Iako dvije trećine (64 posto) ljudi smatra da su veliki koncerti postali preskupi, rješenje leži u manjim, lokalnim događajima. Podrška glazbenicima u lokalnim klubovima ili pubovima ne samo da jača glazbenu scenu, već se pokazuje i kao iznimno učinkovit način za stvaranje dugoročnih obožavatelja, gotovo jednako utjecajan kao i nastup na velikoj areni.

Jasno je da glazba nije samo zvučna kulisa naših života. Ona je moćan alat za povezivanje, poboljšanje mentalnog zdravlja i borbu protiv društvene izolacije. Možda je vrijeme da skinemo slušalice i ponovno otkrijemo radost dijeljenja glazbe s drugima, bilo na velikom stadionu ili u malom kvartovskom klubu.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

ZAŠTITITE SE /

Znakovi ubrzanog starenja mozga javljaju se rano: Ove 23 pojave signal su za uzbunu