LASKAVA TITULA /

Poznati časopis pohvalio mjesta koja su stala na kraj gužvama: Tu je i hrvatski dragulj

Među europskim destinacijama koje se uspješno nose s izazovima masovnog turizma, britanski časopis Wanderlust posebno je istaknuo Dubrovnik i Barcelonu

3.6.2026.

10:20

Magazin.hr

Shutterstock

Fenomen prekomjernog turizma pokazatelj je da i pozitivne pojave mogu imati negativne posljedice. Unatoč tome, sve veći broj destinacija dokazuje da putovanja mogu biti "snaga za pozitivne promjene". Takve primjere ističe i ugledni časopis Wanderlust, koji je objavio svoju Zelenu listu putovanja za 2026., izvješće o destinacijama koje prednjače u održivosti.

Uz pohvale odredištima poput Dubrovnika i Barcelone, koji se bore s posljedicama masovnog turizma, posebno se istaknuo jedan maleni grčki otok kao predvodnik nove filozofije turizma, ali i niz drugih europskih dragulja, piše Metro.

Grčki model potpune održivosti

Dok se svjetski poznati Santorini našao na listi zbog mjera za upravljanje masovnim turizmom, pravi dragulj održivosti je Tilos, zabačeni otok u otočju Dodekanez. S manje od tisuću stanovnika, Tilos je postao potpuno energetski samodostatan, oslanjajući se na solarnu energiju i energiju vjetra. Njihov program "Just Go Zero" rezultirao je impresivnom stopom recikliranja od 93 posto, čime su praktički eliminirali otpad.

Život na Tilosu, smještenom između turističkih divova Rodosa i Kosa, nudi potpuno drugačije iskustvo. Otok je utočište za rijetke vrste ptica, poput eleonorinog sokola, a uz njegove obale često se viđa i ugrožena sredozemna medvjedica. Za svoje napore otok je već dobio i prestižnu europsku nagradu, dokazujući da održivi turizam nije samo trend, već i realnost.

Slovenija na Zelenoj listi

Zelena lista Wanderlusta otkrila je i druge primjere izvrsnosti diljem Europe. Među njima se ističe Birgi u Turskoj, povijesno selo koje plijeni pažnju očuvanom otomanskom arhitekturom i fokusom na "spori turizam" koji slavi lokalnu kulturu i obrt.

U Mađarskoj je pohvaljena vinska regija Tokaj, UNESCO-ova svjetska baština, gdje se održive vinogradarske prakse spajaju s očuvanjem jedinstvenog kulturnog krajolika.

MJESTO IZ BAJKE /

Posjetila sam 'nizozemsku Veneciju': Nema buke automobila, samo mir i predivna priroda

Na listi je i Ljubljana, bivša Zelena prijestolnica Europe, koja je uzor urbanog planiranja sa svojim prostranim pješačkim zonama i predanošću zelenim površinama. Listu upotpunjuju i norveški Trøndelag i Oslo, njemački Freiburg im Breisgau, Korzika, švicarska dolina Saas te estonski Nacionalni park Soomaa.

Mjere Dubrovnika za masovni turizam

Uvrštavanje Santorinija na Zelenu listu potvrđuje važan pomak: čak i destinacije koje su sinonim za prekomjerni turizam poduzimaju konkretne korake. Vlasti su uvele strogi sustav dodjele vezova i ograničile broj posjetitelja s kruzera na 8000 dnevno, što je odbor časopisa prepoznao kao ključan napor.

Slične mjere poduzimaju i druge mediteranske destinacije. Dubrovnik je, u sklopu projekta "Poštujmo Grad", ograničio broj kruzera na dva dnevno i uveo nadzor posjetitelja. Njegova predanost zelenim inicijativama, poput modernizacije javnog prijevoza, donijela mu je i titulu "Europskog zelenog pionira pametnog turizma za 2026.".

IZLET TJEDNA /

Savršen plan za vikend putovanje: Otkrijte čari Motovuna i skrivenih bisera unutrašnje Istre

Barcelona poduzima i dodatne korake te najavljuje zatvaranje dvaju kruzerskih terminala kako bi prepolovila promet s kruzera. Uz to, od travnja 2026. drastično povećava boravišne pristojbe, a sredstva će usmjeriti u programe priuštivog stanovanja za svoje građane.

Zelena lista za 2026. godinu jasno pokazuje da se turistička industrija nalazi na prekretnici. Dok primjeri poput Dubrovnika, Barcelone i Santorinija pokazuju nužnost reaktivnih mjera za obuzdavanje posljedica masovnog turizma, destinacije poput Tilosa, Birgija i Ljubljane služe kao inspiracija i model proaktivne održivosti. Oni dokazuju da je moguće izgraditi turistički model koji poštuje okoliš i lokalnu zajednicu te ih aktivno obogaćuje. Ovaj rastući trend prepoznavanja održivosti kao ključnog faktora kvalitete nudi nadu da će budućnost putovanja biti odgovornija i usmjerenija na očuvanje baštine za generacije koje dolaze.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

EKONOMSKE SUPERSILE /

Ovih 30 zemalja gospodarski će vladati svijetom 2039. godine: Popis će vas iznenaditi

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.