Otok koji skriva mračnu tajnu 'okupirali' zečevi. Nitko ne zna odakle su stigli

Samo petnaest minuta vožnje trajektom od obale Hirošime, u mirnim vodama Unutarnjeg mora Seto, nalazi se Ōkunoshima. Naizgled, otok predstavlja idiličan prizor. Tisuće umiljatih, divljih zečeva bez straha prilaze posjetiteljima, tražeći hranu i pozirajući za fotografije.

Međutim, idilični prizori ovog "Otoka zečeva" u oštrom su kontrastu s njegovom mračnom i dugo prešućivanom prošlošću. Tijekom Drugog svjetskog rata, ovaj je otok bio izbrisan s karata, postavši tajni centar za proizvodnju smrtonosnog kemijskog oružja za Carsku japansku vojsku, piše The Guardian.

Foto: Profimedia

Tvornica smrti izbrisana s karata

Početkom 1929. godine, Ōkunoshima je zbog svoje izoliranosti odabrana kao lokacija za tajni vojni projekt. Uskoro je izgrađena tvornica za proizvodnju bojnih otrova, poput iperita i luzita, smrtonosnih plinova koji uzrokuju teške opekline i oštećenja dišnog sustava. Tajnost je bila apsolutna. Otok je doslovno uklonjen sa svih službenih karata, a radnicima, kojih je bilo više od šest tisuća, bilo je strogo zabranjeno govoriti o prirodi svog posla, čak i vlastitim obiteljima.

TKO BI IM ODOLIO /

Ove europske zemlje privlače najviše turista: Među top 10 našla se i Hrvatska

Radnici su bili izloženi stalnoj opasnosti. Mnogi, među kojima su bili mobilizirani studenti pa čak i djevojke, stradali su od slučajnog udisanja plinova ili su zadobili teške ozljede. Povijesni zapisi pokazuju da je do kraja rata proizvedeno 6.616 tona otrovnih tvari, od kojih su neke korištene na bojištima u Kini. I danas, ruševine na otoku svjedoče o tom razdoblju. Ostatci goleme elektrane obrasle bršljanom i šest ogromnih spremnika za plin čiji su zidovi pocrnjeli od plamenobacača korištenih za poslijeratno čišćenje, služe kao jeziv podsjetnik na mračnu povijest otoka.

Foto: Profimedia

Zagonetka zečjeg porijekla

Nakon rata, tvornica je uništena, a neiskorišteni plinovi bačeni su u more ili spaljeni. Otok je proglašen parkom prirode. No, postavlja se pitanje o porijeklu zečeva. Prema jednoj popularnoj teoriji, današnji stanovnici potomci su laboratorijskih kunića korištenih za testiranje učinkovitosti plinova, koji su navodno preživjeli uništenje. Iako je ta priča privlačna za javnost, stručnjaci je smatraju malo vjerojatnom, jer se pretpostavlja da su sve testne životinje eutanazirane nakon zatvaranja pogona.

Vjerojatnijom se smatra teorija da je 1971. godine skupina učenika iz obližnje osnovne škole na napušteni otok pustila osam zečeva. U okruženju bez prirodnih neprijatelja poput pasa i mačaka, čiji je dolazak na otok zabranjen, populacija zečeva doživjela je eksponencijalni rast. Danas ih, ovisno o procjenama, ima između 500 i 1000, a njihova dobrobit postala je u potpunosti ovisna o turistima.

Sraz turizma i sjećanja

Svake godine Ōkunoshimu posjeti više od 200.000 ljudi, no većina njih dolazi zbog zečeva, a ne zbog povijesti. "Oko 85 posto posjetitelja dođe vidjeti zečeve i propusti ovo mjesto", kaže Kazuhito Takashima, upravitelj Muzeja otrovnih plinova na otoku. Muzej, otvoren 1988., prima tek djelić posjetitelja u usporedbi s Memorijalnim muzejom mira u Hirošimi.

SVJEDOK POVIJESTI /

Značajno otkriće ispod jedne od najprometnijih zadarskih četvrti: 'Svaki priča svoju priču'

Masayuki Yamauchi, 80-godišnji umirovljeni učitelj, već desetljećima vodi posjetitelje po otoku, odlučan u namjeri da se istina ne zaboravi.

"Japanci nisu bili samo žrtve rata, već i agresori. Želim da to znate", govori grupama učenika koje susreće pokraj starih ruševina. On smatra da se povijest otoka marginalizira pred komercijalizacijom usmjerenom na zečeve. Dok turisti kupuju hranu za zečeve i snimaju fotografije, raste zabrinutost da će Ōkunoshima postati samo još jedna turistička destinacija za društvene mreže, a njezina važna lekcija o posljedicama rata biti zaboravljena.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

PRENOSE SE GENERACIJMA /

I danas golicaju ljudsku maštu: Ovo je 29 najpoznatijih svjetskih legendi