Značajno otkriće ispod jedne od najprometnijih zadarskih četvrti: 'Svaki priča svoju priču'

Arheolozi su ispod jedne od najprometnijih zadarskih četvrti otkrili drevne rimske grobove, pružajući jedinstven uvid u život na Jadranu davno prije nego što je postao svjetski poznata turistička destinacija.

Nalazište u gradskoj četvrti Relja u Zadru potvrđuje kontinuitet života i smrti na ovom području te otvara nova pitanja o bogatoj povijesti grada.

IZLET TJEDNA /

Netaknuti biser prirode: U Hrvatskoj se skriva jedna od najvećih močvarnih nizina u Europi

Velika nekropola ispod moderne gradske vreve

Grobnice su pronađene u zadarskoj četvrti Relja, danas poznatoj po trgovačkom centru i brzom razvoju. Međutim, kako su istaknuli s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, ovo živo susjedstvo leži na "dijelu velike antičke nekropole rimskog Zadra", poznatog kao Iader. Nekropola datira iz razdoblja između prvog stoljeća prije Krista i petog stoljeća poslije Krista.

"U rimsko doba groblja su se nalazila izvan gradskih zidina, najčešće uz glavne prometnice, pa su tako uz jednu takvu cestu Rimljani ovdje pokapali svoje mrtve gotovo 500 godina", naveli su s Odjela. Ovo otkriće nije iznenađenje za stručnjake, jer su dosadašnja istraživanja na širem području Relje već otkrila oko tri tisuće grobova, potvrđujući da se radi o jednom od najvažnijih rimskih groblja na istočnoj obali Jadrana.

LUKSUZNA DESTINACIJA /

Nakon petogodišnje zabrane: Pitoreskni otok na Jadranu ponovno otvoren za turiste

Što grobovi govore o životu i smrti u rimskom Iaderu

Na najnovijem lokalitetu pronađeno je petnaestak antičkih ukopa koji, prema riječima profesora Igora Borzića sa Sveučilišta u Zadru, "jasno ilustriraju tipičnu evoluciju pogrebnih praksi tijekom stoljeća". Ovi nalazi svjedoče o dubokim kulturnim i religijskim promjenama koje su se odvijale unutar Rimskog Carstva.

"U prvom i drugom stoljeću poslije Krista dominirala je kremacija", objasnio je Borzić, dodajući da su grobni prilozi uključivali predmete poput staklenih balzamarija, keramičkih zdjela, uljanica i novčića. Uljanice su imale simboličnu ulogu osvjetljavanja puta u zagrobni život, dok su novčići služili kao plaćanje za prijelaz u onostrani svijet. Već od drugog stoljeća sve češći postaje ukop tijela, odnosno inhumacija.

"S vremenom, takvi ukopi sadrže sve manje grobnih priloga, što odražava postupnu promjenu u stavovima prema zagrobnom životu, kao i šire promjene u vjerskim uvjerenjima - od poganskih tradicija klasične antike do konačne dominacije kršćanstva", istaknuo je Borzić. Prema njegovim riječima, nalazi potvrđuju da je stanovništvo rimskog Iadera pomno pratilo kulturne i vjerske trendove koji su se širili Carstvom.

ALARMANTNO /

Nestaje pred našim očima: Ovaj alpski div je na izdisaju, a važan je za izvor života

Među ključnim nalazima su i karbonizirani ostaci, vjerojatno hrana ili žitarice, koji će biti poslani na daljnju analizu, kao i ukop koji bi mogao prethoditi rimskom Zadru i pripadati prapovijesnom liburnskom razdoblju.

Nova arheološka otkrića diljem Hrvatske

Otkriće u Zadru dio je niza značajnih arheoloških pronalazaka diljem Hrvatske posljednjih godina, što ponovno stavlja u fokus važnost zaštite kulturne baštine, ali i njezin potencijal za razvoj kulturnog turizma.

Početkom svibnja 2026. godine, radovi na kanalizacijskoj mreži u Kožinu kod Zadra otkrili su do sada nepoznato rimsko nalazište iz prvog stoljeća, vjerojatno ostatke vile rustice. Istog mjeseca, kako je izvijestio New York Post, u blizini Splita, na lokalitetu Mostine, otkriveno je dvije tisuće godina staro rimsko poljoprivredno imanje s prešom za maslinovo ulje koje je opskrbljivalo obližnju Salonu. U Vinkovcima, rodnom mjestu dvojice rimskih careva, tijekom radova na gradskoj tržnici pronađene su 44 rimske grobnice.

RAJ ZA OČI /

Kanjon koji skriva tajnu iz Drugog svjetskog rata: 'Silovita rijeka pokazivala nam je put do misterija'

Ova otkrića, često smještena u urbanim zonama, predstavljaju izazov usklađivanja infrastrukturnog razvoja sa zaštitom nasljeđa. Stručnjaci ističu potrebu za pretvaranjem arheoloških nalazišta u stvarne kulturno-turističke proizvode, što zahtijeva ulaganja u infrastrukturu, interpretaciju i promociju.

Iako u Zadru ovakvi nalazi nisu neočekivani, profesor Borzić naglašava da svaki od njih zaslužuje poseban pristup.

"Teško je reći da se pojavilo nešto uistinu neočekivano, iako svaki pojedini nalaz priča svoju priču", rekao je. Dodao je kako se moderna arheologija sve više oslanja na laboratorijske analize koje mogu otkriti detalje o podrijetlu, prehrani, zdravlju i uzrocima smrti pokopanih. "Upravo na tom području vjerujemo da bi se mogle pojaviti nove i potencijalno iznenađujuće informacije", zaključio je Borzić.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

PRAVA ČUDA /

Dokaz da je priroda najveći umjetnik: Ove su plaže toliko lijepe da ne trebaju nikakav filter