Šangajski dlakavi rak (Eriocheir sinensis), koji je poznat i kao "kineski rak s vunenim rukavicama ('Chinese mitten crab')", srednje je velika rakovica koja je dobila ime po svojim krznenim kandžama koje nalikuju rukavicama. Porijeklom je iz rijeka, ušća i drugih obalnih staništa istočne Azije od Koreje na sjeveru do Fujiana u Kini na jugu. Ovaj rak popularna je azijska delicija te je poznat po svom sočnom, ukusnom i slatkom mesu.

Šangajski dlakavi rak postao je simbolom ekološke i tehnološke revolucije u akvakulturi. U srcu te transformacije nalazi se regija Sihong, smještena uz obale četvrtog najvećeg slatkovodnog jezera u Kini, Hongze. Ondje su lokalni uzgajivači, suočeni s ekološkim posljedicama intenzivnog uzgoja ribe, uspjeli stvoriti jedinstveni model koji spaja stoljetnu tradiciju s najsuvremenijom tehnologijom. Njihov pristup ne samo da je obnovio ekosustav, već je postavio i novi standard za održivost u globalnoj akvakulturi, piše PMC.

SAVJETI ZA NAJBOLJI OKUS /

Istarski kuhar otkriva trikove za pravilno čišćenje i pripremu ribe: 'Jedna je greška najčešća'

Prije 1990-ih, područje oko jezera Hongze bilo je dominantno posvećeno intenzivnoj polikulturi šarana. Iako ekonomski isplativ, takav je uzgoj prijetio uništenjem osjetljivog ekosustava jezera. Prekomjerna upotreba gnojiva i hrane za ribe dovela je do eutrofikacije – procesa u kojem višak hranjivih tvari, prvenstveno dušika i fosfora, uzrokuje cvjetanje algi, smanjenje kisika u vodi i odumiranje vodenog života.

Shvativši dugoročnu opasnost, lokalne vlasti i zajednica pokrenuli su radikalnu promjenu. Potaknuli su prelazak na uzgoj šangajskog dlakavog raka, vrste koja zahtijeva čišću vodu i manje intenzivne metode. Rezultati su bili zapanjujući. Znanstvena studija objavljena u časopisu Aquaculture pokazala je da je prelazak na uzgoj rakova smanjio ukupno opterećenje dušikom za više od 75 posto, a fosforom za čak 84 posto. Ova transformacija nije bila samo promjena vrste, već svjesna odluka o obnovi slatkovodnih resursa uz očuvanje ekonomske održivosti za lokalne zajednice.

Tradicionalne prakse kao temelj

Uspjeh modela iz Sihonga leži u tome što tehnološke inovacije nisu zamijenile, već nadogradile provjerene tradicionalne metode koje su u skladu s prirodom. Dvije prakse posebno se ističu kao stupovi održivosti.

Simbioza riže i rakova

Jedna od najstarijih i ekološki najprihvatljivijih metoda je suuzgoj rakova u rižinim poljima. U ovom integriranom sustavu, rižina polja pružaju rakovima idealno stanište – stabljike riže nude im sklonište od predatora i smanjuju kanibalizam, koji je čest kod rakova.

Zauzvrat, rakovi se hrane korovom i manjim štetnicima, prirodno održavajući polje čistim. Svojim kretanjem rahle tlo, a njihov izmet služi kao prirodno gnojivo za rižu. Ovaj simbiotski odnos smanjuje potrebu za umjetnim gnojivima i pesticidima, čuvajući zdravlje tla i vode te istovremeno donoseći dvostruku žetvu s iste površine.

Važnost vodenog bilja

Druga ključna praksa je uzgoj vodenih biljaka (makrofita) unutar samih ribnjaka. Biljke poput Elodea canadensis i Vallisneria natans igraju višestruku ulogu. One djeluju kao prirodni filtri, apsorbirajući višak hranjivih tvari iz vode i proizvodeći kisik.

Gusti nasadi bilja pružaju ključno sklonište za rakove tijekom presvlačenja, faze u kojoj su najranjiviji. Osim toga, biljke su i prirodni izvor hrane, nadopunjujući prehranu rakova. Održavanje pokrivenosti vodene površine biljkama od preko 30 posto pokazalo se ključnim za postizanje viših prinosa i boljeg zdravlja rakova.

Tehnologija u službi prirode i profita

Na ovim tradicionalnim temeljima, uzgajivači u Sihongu izgradili su sofisticiran sustav "pametne akvakulture" koji koristi najnovija tehnološka dostignuća za optimizaciju procesa i smanjenje utjecaja na okoliš.

Moderni ribnjaci opremljeni su mrežom senzora povezanih s platformama Interneta stvari (IoT). Ovi senzori u stvarnom vremenu prate ključne parametre vode, kao što su razina otopljenog kisika, pH vrijednost i temperatura. Podaci se analiziraju pomoću računalstva u oblaku, a sustav automatski reagira na promjene. Primjerice, ako razina kisika padne ispod optimalne granice, automatski se aktiviraju aeratori koji obogaćuju vodu kisikom. Time se osiguravaju savršeni uvjeti za rast rakova uz minimalnu potrošnju energije.

'VRIJEDI SVAKE KUNE' /

Istarski kuhar otkriva kako prepoznati svježu ribu: 'Ovo je najpouzdaniji pokazatelj'

Hranjenje, koje je nekad bio dugotrajan i neprecizan ručni posao, danas je potpuno automatizirano. Bespilotni čamci za hranjenje, vođeni naprednim algoritmima za planiranje putanje, krstare ribnjacima i precizno raspoređuju hranu. Ovaj pristup osigurava da svaki dio ribnjaka dobije točno određenu količinu hrane, smanjujući otpad i sprječavajući onečišćenje vode. U nekim farmama koriste se i dronovi za raspršivanje peleta, što dodatno skraćuje vrijeme i radnu snagu potrebnu za ovaj ključni zadatak.

Model uzgoja šangajskog dlakavog raka u regiji Sihong dokaz je da ekonomska isplativost i ekološka odgovornost mogu ići ruku pod ruku. Inteligentnim spajanjem tradicionalnog znanja o funkcioniranju ekosustava s preciznošću i učinkovitošću moderne tehnologije, ova je regija stvorila sustav koji je otporan, produktivan i održiv. To nije samo priča o uspješnom uzgoju rakova, već i inspirativan primjer kako se budućnost proizvodnje hrane može graditi u harmoniji s prirodom.

POGLEDAJTE GALERIJU

BEZ ODGOVORA /

Drevna otkrića i dalje zbunjuju arheologe: 20 nalaza koji skrivaju misterije i izazivaju znatiželju

POGLEDAJTE VIDEO: Liječnik o metabolizmu, njegovim bolestima i poremećajima: 'Radi se o nizu kemijskih reakcija s jednim ciljem'