1. Korištenje prljavih alata: Prije nego što uopće počnete čistiti, Bennett preporučuje da provjerite jesu li svi alati za čišćenje u dobrom stanju kako biste izbjegli širenje prljavštine i prašine, kao i bakterija po cijelom domu. Osigurajte da se sve krpe za čišćenje, četke za ribanje i krpe redovito čiste i dezinficirajte predmete poput četke za WC nakon svake upotrebe. Ispraznite svoj usisavač kada se napuni i redovito mijenjajte ili perite filtar za optimalan učinak.
Stalno rintate po kući, a nikako se riješiti prljavštine? Osam pogrešaka zbog kojih čišćenje ne daje rezultate
2. Čišćenje prije dezinfekcije: Čišćenje može ukloniti klice, dok dezinficijens koristi kemikalije da ih ubije. Ali ako je površina prekrivena prašinom ili je prljava, dezinficijens neće moći učinkovito ciljati klice. Stoga je važno da čišćenje površine bude vaš prvi korak prije nego što izvadite sprej za dezinfekciju.
3. Trljanje mrlje dublje u tkaninu: Trljanje i ribanje može gurnuti mrlju dublje u tkaninu. Bennett preporučuje da mrlje obrišete čistom bijelom krpom, a zatim upotrijebite metodu uklanjanja mrlja koja je prikladna za materijal.
4. Prebrzo brisanje površina: Strpljenje je ključno jer dezinficijensima treba vremena da djeluju. Bennett je rekla da neke površine moraju biti vidljivo vlažne nekoliko minuta kako bi se učinkovito eliminirale klice.
5. Brisanje površina spužvama: Bennett savjetuje da ne koristite kuhinjsku spužvu kada brišete svoje radne ploče. Spužve su poznate po tome što sadrže bakterije, koje se prilikom čišćenja mogu prenijeti na druge površine. Kako biste izbjegli širenje klica, koristite čistu krpu od mikrovlakana za brisanje površina ili redovito dezinficirajte spužvu i zamijenite ih jednom mjesečno.
6. Korištenje iste krpe za sva čišćenja po kući: Možda se čini učinkovitijim ponovno koristiti istu krpu za čišćenje po cijelom domu, ali ovo je izvrstan način za prijenos klica i prljavštine između prostorija. Ne želite prenositi bakterije iz kupaonice na kuhinjske pultove. Imajte razne krpe koje ćete koristiti u različitim sobama i često ih perite. Ako koristite jednokratne maramice, koristite jednu za svaki posao čišćenja.
7. Nema ventilacije: Dobra ventilacija je neophodna kada koristite sredstva za čišćenje koja sadrže sastojke poput amonijaka ili izbjeljivača. Kada čistite, isparenja ovih proizvoda oslobađaju se u prostoriju i mogu iritirati vaše dišne putove. Zrak možete očistiti uključivanjem ventilatora ili otvaranjem prozora ili čak stavljanjem pročišćivača zraka. Kada završite s čišćenjem, napustite sobu.
8. Čišćenje od gore prema dolje: Gravitacija može utjecati na vaše čišćenje, ako počinjete s podovima. Kada počnete čistiti druge dijelove prostorije, mrvice, prašina i prljavština mogu pasti na pod što znači da morate dvaput usisati ili obrisati. Bennett savjetuje da počnete od vrha sobe i idete prema dolje, tako da ćete sve uhvatiti u jednom potezu.
Čišćenje doma zasigurno vam nije omiljena aktivnost u tjednu. Mnogima je nevjerojatno stresno i iscrpljujuće, ali apsolutno je neophodno. Većina nas samo želi obaviti kućanske poslove u najkraćemu mogućem roku uz najbolje rezultate. Iz tog razloga obično ne pridajemo previše pažnje čišćenju nego ga odrađujemo rutinski, pa nam se nerijetko potkradaju pogreške koje nam u budućnosti dodatno otežavaju posao. Kako biste brže obavili posao, ali i imali više vremena za uživanje, pogledajte savjete stručnjakinje Jessice Bennett.