4.Lažni Dimitriji 1598.-1613.: Ne zovu Rusi ovo doba uzalud "Vrijeme nevolje". Problemi su započeli 1598. godine, kada je nejaki car Feodor I. umro bez nasljednika. Usred strašne gladi, stvari su se pogoršale kada se Feodorov polubrat Dmitrij pojavio da preuzme prijestolje. Ovo je bio posebno uznemirujući razvoj događaja, budući da je Dmitrij umro 1591. Uz podršku Poljsko-litavske unije, lažni Dimitri zauzeo je prijestolje. Godine 1606., prevaranta je ubio plemić po imenu Vasilij Šujski, koji se okrunio za cara. Iako je Šujski tri dana javno pokazivao Dimitrijev goli leš, nije uspio suzbiti glasine da je pravi Dimitrij još živ. Naravno, pojavio se drugi Dmitrij i okupio pobunjeničku vojsku da svrgne Šujskog. Rusija je zapala u građanski rat, koji je završio tek nakon što je ubijen i Dmitrij II. Dok se Rusija urušavala, njezini susjedi - Poljska-Litavska unija i Švedska nisu baš stajali prekriženih ruku. Umjesto toga, izvršili su invaziju, osvajajući velike teritorije na račun Rusije, dok je potpuno neorganizirana ruska vojska postala istočnoeuropska vreća za boksanje, gubeći bitke od neprijatelja koje je brojčano nadmašila pet puta. Stvari su se dodatno zakomplicirale pojavom trećeg lažnog Dimitrija. Konačno, rusko plemstvo se složilo da mrzi Poljake i Šveđane više no jedni druge i ujedinilo se kako bi vratilo Moskvu. Tamo su sazvali svojevrsnu nacionalnu skupštinu koja je izabrala Mihaila Romanova za novog cara svih Rusa.