Dino Merlin danas je jedan od najvećih zvijezda na Balkanu, čije stihove znaju i mladi i oni malo stariji. Ipak, njegov život uistinu je "skoro pa savršen", s tim da je u jedno "skoro" stalno nekoliko desetljeća nesreća, gubitaka i boli.
Kad je dobio bebu Dino Merlin nije imao prebijene, a jedno je vrijeme bolovao od kliničke depresije
2. Dino Merlin - neto vrijednost 100 milijuna dolara (775.000 kuna) - Merlin je rođen u siromašnoj obitelji. Otac je napustio njega i majku dok je on još uvijek bio dijete. Njegovoj majci se nije sviđala ideja da joj se sin bavi pjevanjem i sve do kraja života se nadala da će se on konačno početi baviti nekim ozbiljnijim poslom.
"Moja mama nikad nije bila sretna kad sam uzimao gitaru. Ali, evo, mojoj majci razglednica iz Porto Montenegra umjesto diplome inženjera strojarstva", rekao je Merlin na početku koncerta u Portu. Njezina smrt jako ga je potresla te joj je posvjetio jednu od svojih najpoznatijih pjesama, "Nedostaješ".
Inače, Dino Merlin završio je bravarski zanat i prije nego što se počeo baviti pjevanjem nekoliko godina bio je zaposlen u "Pretisu" u Vogošći kao metalurški radnik – kalioničar. U sjećanje na taj period svog života i svoje prvo radno mjesto, Dino je 2008. godine u proizvodnom dijelu te tvornice predstavio album "Ispočetka".
Kad je imao samo 17 godina, upoznao je svoju sadašnju suprugu, arhitekticu Amelu. Iako danas imaju skladan brak, daleko od očiju javnosti, sami početak njihove veze, a kasnije i braka, nije bio nimalo lagan. Naime, njezini roditelji su bili protiv njihove veze jer je Dino za razliku od njih, bio siromašan: "'Borili smo se, krili, ali nitko nas nije mogao rastaviti. Nakon pet godina smo se tajno venčali. Bilo je to romantično vjenčanje iako sam svoju ženu doslovno oteo. Uz nas su bili samo moj kum i Amelina sestra koja je bila kuma. Govor matičarke bio mi je predug, stalno sam gledao u vrata da ne bi netko naišao i pokvario našu sreću", ispričao je pjevač jednom prilikom.
Merlin je otkrio i da se između njega i Amele ljubav rodila na prvi pogled i to - 8. kolovoza 1979. godine. Osim što su se Amela i glazbenik suočili s protivljenjem njezinih roditelja, suočili su se i s financijskim problemima. On je otkrio kako se nakon jedne turneje po Jugoslaviji vratio bez ijednog dinara: "Moja žena je stajala na vratima, dočekala me s bebom. Naida je možda imala pola godine, a supruga Amela je baš završavala arhitekturu. Tiho me je upitala: 'Jesi li nam što donio? Nemam za mlijeko'. Ja nisam imao ni jedan jedini dinar. Nisam donio ništa jer nisam ništa zaradio. Bili su tu veliki troškovi. Dao bih sve da sam te noći mogao odgovoriti: 'Da, donio sam 100 maraka'", priznao je.
"Nakon vjenčanja bili smo na medenom mjesecu u Dubrovniku, a kad smo se vratili preselili smo se kod moje majke i odmah smo osjetili udarac. Bio sam pred sobom puno odgovornosti za obitelj i naporan rad, a Amelini roditelji bili su toliko bijesni da pola godine nisu željeli ništa čuti o njoj", otkrio je Merlin u više navrata.
Podsjetimo, Merlin je svoju glazbenu karijeru započeo krajem sedamdesetih godina kada s Mensurom Lutkicom osnovao bend “Dino”. Prvi put su nastupili u jednoj sarajevskoj kavani i izveli su pjesmu "Kad bih bio bijelo dugme", ali publika nije imala dobre reakcije. Momentalno je ostavio mikrofon te se glazbi vratio tek nakon nekoliko godina, kao idejni vođa, tekstopisac, kompozitor i pjevač pop-rock sastava "Merlin", kojeg je osnovao 1983. godine. Godine 1985. snimili su svoj prvi album – "Kokuzna vremena".
Godine 1986. objavili su album “Teško meni s tobom, a još teže bez tebe”. Ova godina je bila iznimno uspješna za bend, a njihove pjesme “Nek’ padaju ćuskije” i “Lažu me” su postale veliki hitovi. Uslijedili su albumi “Merlin”, “Nešto lijepo treba da se desi” i “Peta strana svijeta”, koji je ujedno bio i njihov zadnji album. Početkom rata u Bosni i Hercegovini poginuli su tadašnji članovi benda Mustafa Nurak-Bug i Aleksandar Aćimović, a Edin je nekoliko godina poslije počeo nastupati pod imenom Dino Merlin.
I u samostalnim je vodama ostao vjeran pop zvuku, ali je u svoje pjesme unosio elemente etno, orijentalne i elektronske glazbe. 1993. godine je objavio prvi samostalni album pod nazivom “Moja bogda sna”, a zatim i “Fotografija” 1995. godine. Od prvog pa do njegovog posljednjeg albuma su nastali brojni hitovi koji su ga učinili jednim od najpoznatijih glazbenika u regiji.
Iako je nizao uspjeh za uspjehom, malo kome je poznato to da je Dino Merlin svojevremeno bio i na psihijatrijskom liječenju u Njemačkoj, gdje je i napisao pjesmu "Ja potpuno trijezan umirem".
"Ovo ću prvi put reći, u jednom periodu svog života bio sam teško bolestan. Imao sam jednu tešku depresiju. To ne bih poželio nikome. To se manifestiralo tako da sam bio ni za što. Apsolutno me ništa nije interesiralo, meni je bilo isto i život i smrt. Jednostavno sam samo bio biljka. I to je bio period kada sam htio napustiti glazbu i svašta je meni tada padalo na pamet, ali eto, nekim čudom sam se izvukao", ispričao je glazbeni čarobnjak jednom prilikom.
Dino i Amela, zajedno sa svojom djecom, Hamzom i Naidom, zapravo žive dosta povučeno te ne dijele previše svojih intimnih trenutaka s javnosti. Mogli bismo reći da je Dino jedno na pozornici, a nešto sasvim drugo u privatnom životu. "Sad kad sam i sâm roditelj, u potpunosti razumijem majčin strah. Majčina ljubav, kažu, guši ono što grli. Tako i moja mati od te šume ljubavi nije vidjela stablo puno plodova namijenjeno baš meni", izjavio je jednom prilikom Dino.
Dino Merlin
Merlinove stihove danas znaju diljem Balkana, ali i cijele Europe. Četiri puta je napunio stadion Koševo u Sarajevu i pet puta Kombank Arenu u Beogradu, a njegov album "Hotel Nacional" iz 2014. godine se našao među top 10 najprodavanijih world albuma svijeta na Billboard World Albums listi.
Dino Merlin danas je jedna od najvećih pop-senzacija na prostorima Balkana. I dok danas u glazbenoj karijeri niže uspjeh za uspjehom, njegov je početak bio dijametralno suprotan životu kakvom živi danas. Umjesto reflektora, bubnjeva i elegantnih odijela, okruživala ga je svjetlost lampe u bravarskoj radionici, zvukovi čekića i strojeva, a umjetno šljokičastog odijela i upečatljivog šešira, nosio je plavo radničko odijelo i radničku kapicu.