"Europska unija hitno mora preispitati svoju kibernetičku obranu jer se suočava s neviđenim brojem i tempom napada", rekao je krajem siječnja čelnik kibernetičke agencije Europske unije (ENISA) Juhan Lepassaar.

"Gubimo ovu igru. Ne sustižemo, gubimo, i to u velikoj mjeri", poručio je dramatično Lepassaar u razgovoru za Politico.

Tu je i slučaj iz Njemačke.

Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel u intervjuu za Tagesspiegel rekao je da se središnja banka suočava s više od 5000 kibernetičkih napada svake minute. Godišnje - to je dvije i pol milijarde slučajeva.

Čini se kako od kibernetičkih napada nitko nije siguran.

U svibnju 2024. godine objavljena je i lažna vijest na poljskoj nacionalnoj novinskoj agenciji PAP u kojoj se navodilo da premijer Donald Tusk mobilizira 200.000 muškaraca počevši od 1. srpnja te godine.  

"Sve ukazuje na to da imamo posla s kibernetičkim napadom", rekao je tada Krzysztof Gawkowski, zamjenik premijera i upro prst prema Rusiji. Reuters je objavio njegove riječi: "Cilj je dezinformacija uoči izbora (za Europski parlament op.a) i paraliza društva".

Hakirali kamere bazena, puba, vodovoda... 

Hakerski napadi raširili su se kao paukova mreža čitavom Europskom unijom.

Dansku je uznemirio niz napada zloglasne ruske skupine Z-Pentest - hakirali su vodovod u blizini Køgea, uzrokujući pucanje nekoliko vodovodnih cijevi. Potom su 'upali' u kamere jednog puba u Helsingøru te objavili snimke, a onda i s bazena u gradu Tårsu. 

Bjarne Holmbjerg, voditelj centra u Tårshallenu, tom prilikom je za TjekDet rekao: "Zastrašujuće je... Otkriveno je da ljudi mogu pristupiti svemu online". Jan Lemnitzer, danski stručnjak za kibernetičko ratovanje, komentirao je da je svrha jasna - psihološki pritisak. 

Poruka: 'Niste sigurni, mi vas promatramo'

"Žele poslati poruku: Svaki Danac koji igra biljar u bilo kojem baru može na kraju postati predmet ruganja ruskih hakera. Niste sigurni, mi vas promatramo", rekao je za TjekDet. 

I dok javnost u EU neprestano usmjerava pogled prema Ukrajini i klasičnom ratnom sukobu, diljem cijelog kontinenta pojavljuju se incidenti koji pokazuju da EU vjerojatno pod podmuklijom vrstom ratovanja - hibridnim ratovanjem. 

U RTL Detektoru sa stručnjacima razgovaramo o tome što je to točno hibridno ratovanje, je li ono samo "utvara" ili se zaista događa, koji je cilj takvog ratovanja, osjete li se odjeci hibridnog ratovanja u Hrvatskoj ili je Hrvatska čak aktivno "bojno" polje na kojem se ne ispaljuju pravi metci, ali na kojem se osjete posljedice. 

Europska komisija na svojim stranicama definirala je što je hibridno ratovanje. To su sve aktivnosti koje se planiraju, provode i koje imaju zlu namjeru. Mete su im države ili institucije te se često koriste kombinirane metode - osim kibernetičkih napada tu su i ​​manipulacija informacijama, ekonomski utjecaj ili prisila, prikriveno političko manevriranje, prisilnu diplomaciju ili prijetnje vojnom silom. 

"Hibridne taktike koriste i državni i nedržavni akteri, a sve su složenije i sofisticiranije. Osim sigurnosnog rizika, one predstavljaju prijetnju demokraciji, ciljajući njezine temeljne vrijednosti i nastojeći razbiti društvo i potkopati donošenje političkih odluka", navodi Europska komisija.

Cilj im je da ostanu "ispod radara" kako ih se ne bi direktno nazvalo ratnim činom. To je podmukli način glodanja neke države, unošenje nemira, nesigurnosti, među stanovnicima čak i psihoze, a da toga mnogi nisu svjesni. 

NATO je na svojim stranicama nedavno objavio koje su metode hibridnog ratovanja. Među njima naveo je propagandu, obmanu, sabotaže i druge nevojne taktike - koje se dugo koriste za destabilizaciju protivnika.

NATO označio zemlje koje vode hibridne aktivnosti: Rusija i Kina

"Ono što je novo u vezi s napadima koji su se vidjeli posljednjih godina jest njihova brzina, opseg i intenzitet, što je olakšano brzim tehnološkim promjenama i globalnom međusobnom povezanošću. NATO ima strategiju za svoju ulogu u suzbijanju hibridnog ratovanja i spreman je braniti Savez i sve saveznike od bilo kakve prijetnje, bilo konvencionalne ili hibridne", ističe NATO na svojim stranicama.

Na stranicama NATO-a adresirane su dvije zemlje: Rusija i Kina. Za Rusku Federaciju navodi se da "koristi sofisticirane hibridne strategije, uključujući političko miješanje, zlonamjerne kibernetičke aktivnosti, ekonomski pritisak i prisilu, subverziju, agresiju i aneksiju".

"Prisilni vojni stav i retorika također se koriste kao dio hibridnih strategija Ruske Federacije za postizanje njezinih političkih ciljeva i potkopavanje međunarodnog poretka temeljenog na pravilima", objavio je NATO.

Potom se osvrću na Kinu: "Zlonamjerne hibridne i kibernetičke operacije Narodne Republike Kine te njezina konfrontacijska retorika i dezinformacije usmjerene su na saveznike i štete sigurnosti Saveza. Na primjer, NR Kina nastoji kontrolirati ključne tehnološke i industrijske sektore, kritičnu infrastrukturu te strateške materijale i lance opskrbe. Koristi svoju ekonomsku polugu za stvaranje strateških ovisnosti i jačanje svog utjecaja."

Brisanje granica rata i mira

Hibridno ratovanje ima jedan od ciljeva izbrisati granicu između rata i mira.

O ovoj temi razgovarali smo s prof. Gordanom Akrapom, prorektorom Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman, koji je godinama radio s ukrajinskim sigurnosnim strukturama i koji je 2018. bio je uključen u razvoj sposobnosti ukrajinskih institucija za obranu od ruskih metoda djelovanja.

Nastale su brojne studije, dio tih materijala i danas je klasificiran (tajan), a odnosi se na modele kako prepoznati i spriječiti scenarije koji prethode otvorenoj invaziji, odnosno "pravom" ratu.

Akrap tvrdi da se iskustva iz obrambenog i obavještajno-sigurnosnog sustava Ukrajine danas sve više spominju u kontekstu hibridnih prijetnji u Europi. "Postoji jako puno toga što se može naučiti iz ukrajinskog iskustva, posebno o tome kako se pripremiti za hibridne prijetnje", ističe.

Na pitanje postoje li naznake hibridnih prijetnji u Hrvatskoj, on bez zadrške odmah daje primjer: "Sjećate se MORH-a i poziva na vojni rok pa su zabrinute majke zvale, pisale i postavljale puno pitanja? Pitale su idu li mladići u rat u Ukrajinu. Dakle, vojni rok ne znači nikakvo slanje u Ukrajinu, ali se odjednom stvorila tema o kojoj se priča ali koja nema uporište u istini. Stvara se strah, nervoza, šuma je dezinformacija".

Dodaje ipak da se vjerojatno u ovom slučaju nije namjerno izazvao ovaj efekt ali da je učinak isti u društvu isti jer će ga zlonamjerni protivnik rado iskoristiti i svojim djelovanjima dodatno pojačati nesigurnost i neizvjesnost do koje, u pravilu, dolazi zbog slabije informiranosti.

Naglašava da hibridno ratovanje često nije vidljivo kao klasični sigurnosni incident. Odnosno, ne dogodi je odjednom jedna stvar za koju je jasno da je "to-to".

Klopka smrti za vozače u Njemačkoj

Dao je još jedan nedavni primjer iz Njemačke.

Netko je usred noći po širini autoceste namjerno ostavio tešku metalnu prikolicu šlepera. "Tu je moglo biti i desetak mrtvih. To je način sijanja straha, nesigurnosti i nepovjerenja. Takvi događaji često nisu spektakularni, ali stvaraju psihološki učinak na društvo", upozorava prof. Akrap.

Inače, riječ je o slučaju od prije mjesec dana o čemu je pisao i njemački Bild kada je ostavljenu prikolicu nazvao "smrtonosnom zamkom za vozače". 

No nisu samo kibernetički napadi i pojedini incidenti signali da se možda radi o akcijama hibridnog rata. Posebno bojište za hibridne operacije je javni diskurs. 

"Ako se stvara atmosfera da se nešto zataškava ili da nitko ne govori istinu, raste nervoza i anksioznost. Onda se pojavi nekoliko glasnih pojedinaca koji potaknu širu reakciju i iz ničega nastane društveni problem", objašnjava.

Zamjena teza kao metoda

Na primjeru rata u Ukrajini dao je još jedan primjer.

"Na početku rata plasiralo se da je NATO prevario Rusiju kada je obećao da se neće širiti na istok. To je točno, ali pritom je kao istok naznačen teritorij bivšeg DDR-a, u međuvremenu nitko nije planirao da će se raspasti Varšavski pakt, da će se baltičke države osamostaliti i da će Poljska ući i postati jedna od temeljnih članica NATO-a", ističe naš sugovornik. Kaže, ruska strana zapravo deplasira neitine i stvara pomutnju u javnom prostoru i time unosi destabilizaciju.

Lažni video i hakerski napad Rusa na Hrvatsku

Podsjetio je i na lažni video Volodimira Zelenskog s početka rata u Ukrajini u kojem on "poziva Ukrajince na predaju".

"Uskoro se dokazalo da je video lažan, a Rusi su početkom rata izveli masovni hakerski napad na brojne medijske kuće, uključujući i u Hrvatskoj, kada su pokušali manipulirati arhivskom građom, izbrisati je i zamijeniti sadržajem koji s naslovima ide Rusiji u prilog. Bilo je to u prvih 10 dana rata u Ukrajini", govori prof. Akrap koji navodi da je i sam bio osobno angažiran u rješavanju poljedica hakerskih napada na hrvatske medijske kuće.

Dodatno, ukazuje i na stalan strah i napetost koju ruska strana pumpa kroz priču o nuklearnom naoružanju. "Rusi znaju od prvog dana da neće koristiti taj arsenal jer bi to bio Demoklov mač. NATO ima kapacitet spriječiti nuklearni napad, znalo se od 2022. da NATO može uspostaviti zonu zabrane leta nad Ukrajinom, da ima kapacitet u potpunosti uništiti rusku avijaciju kao i crnomorsku flotu, a potom izvesti masovni cyber napad na obrambene, gospodarske i financijske kapacitete zbog kojih bi Rusija utonula u mrak i to ne na samo dva sata", tvrdi naš sugovornik. 

Zastrašivanje nuklearnim arsenalom bez argumenata

Podsjeća da je jamac Ukrajini da ju Rusija neće napasti nuklearnim arsenalom zapravo - Kina. 

Zato, tvrdi, svaka prijetnja nuklearnim arsenalom je po njemu bacanje pijeska u oči i izazivanje namjernog osjećaja straha i psihoze u narodima protivnika. Zato su za njega prijetnje sve samo nevjerodostojne.

"Time se daje meso onima koji promoviraju da se agresorima treba žrtvovati dio teritorija kako bi Rusija izašla koliko-toliko dostojanstveno iz rata", zaključuje Akrap. 

Cilj takvih procesa, govori Akrap, nije uvijek konkretna destabilizacija, nego postupno narušavanje povjerenja među građanima. To je psihološki učinak kada se stvara osjećaj nesigurnosti, podjela i nepovjerenja. 

"Ne radi se samo o vojsci ili sigurnosnim službama. Radi se o tome kako društvo reagira na informacije, strah i percepciju prijetnje", pojašnjava.

'Objava sukoba bez formalne objave rata'

O ovoj temi razgovarali smo i s vršiteljem dužnosti ravnatelja Instituta za sigurnosne i obrambene studije na Sveučilištu obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman doc. dr. Draženom Smiljanićem. 

On kaže da je hibridno ratovanje oblik suvremenog sukoba bez formalne objave rata. 

Razlog je jasan - djelovati zapravo neprijateljski ali ostati ispod praga pravne kvalifikacije oružane agresije i izbjeći reakciju međunarodne zajednice.

"Takvim pristupom akter nastoji izbjeći pokretanje reakcija međunarodne zajednice i mehanizama kolektivne obrane, uključujući postupke predviđene Poveljom Ujedinjenih naroda te sigurnosne obveze unutar saveza poput NATO-a i Europske unije (NATO-v članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora ili klauzula uzajamne obrane EU-a, opisana u članku 42. stavku 7. Ugovora o Europskoj uniji).", kaže naš sugovornik. 

Pojam hibridnog ratovanja u suvremenoj se literaturi, kaže, pojavio 2007. godine u radu Franka Hoffmana Conflict in the 21st century: The rise of hybrid wars. 

'Mali zeleni ljudi' i suvremeno značenje hibridnog rata

"No, svoje je današnje značenje dobio tijekom ruske intervencije u Ukrajini 2014. godine, a poglavito nakon aneksije Krima, kada nastaje i pojam 'mali zeleni ljudi' (ruska vojska i plaćenici u odorama bez oznaka)", navodi. doc. dr. Smiljanić.

Od tada se hibridno ratovanje sve češće promatra kao suvremeni oblik asimetričnog sukoba.

Akteri koji su slabiji u konvencionalnoj vojnoj moći koriste kombinaciju političkih, informacijskih, ekonomskih i ograničenih vojnih instrumenata kako bi nadomjestili materijalnu inferiornost i izbjegli otvoreni rat. "Za razliku od klasičnog asimetričnog ratovanja, koje se oslanja prvenstveno na nekonvencionalne borbene metode, hibridno ratovanje objedinjuje više područja djelovanja u jedinstvenu strategiju", govori.

Strategija destabilizacije umjesto otvorenog sukoba

Posljedica takvog pristupa je stanje strateške neizvjesnosti - radnje su dovoljno ozbiljne da utječu na sigurnost (i stabilnost) države. Opet, sve ostaje i dalje nedovoljno invazivno da bi se pokrenuo odgovor.

Pojašnjava - glavni cilj nije nužno fizički uništiti protivnika, nego destabilizirati društvo, utjecati na proces odlučivanja i oslabiti povjerenje u institucije neke države. 

Nejasna granica između kriminala i hibridnog ratovanja

Često se ne vidi na prvu gdje je granica hibridnog ratovanja i "običnog" kriminala.

Razlika je u motivu i cilju: dok je kriminal najčešće vođen materijalnom koristi i predstavlja izolirane incidente, hibridne aktivnosti imaju političku i stratešku svrhu te su dio šire koordinirane kampanje usmjerene protiv sigurnosti države.

Naš sugovornik navodi da zato posljedice hibridnog ratovanja izlaze iz okvira policijskog djelovanja i prelaze u područje nacionalne sigurnosti – zonu u kojoj se moderna geopolitika sve češće vodi bez ispaljenog metka, ali s dugoročnim posljedicama za društvo i međunarodne odnose.

Doc. dr. Smiljanić dao je primjere hibridnog ratovanja na tlu EU.

Oštećeni kablovi ispod Baltika

Među njima su sabotaže podmorskih infrastruktura na Baltičkom moru, uključujući oštećenja energetskih i telekomunikacijskih kabela između nordijskih i baltičkih država.

U jednoj od tih epizoda početkom godine zaplijenjen je brod u Finskoj za koji se sumnjalo da je oštetio podmorski telekomunikacijski kabel između Helsinkija i Tallinna. Euronews je objavio da je brod prevozio ruski čelik iz Sankt Peterburga za izraelsku luku Haifa. Objavljen je i video zapljene broda. 

 

Zbog ovakvih incidenata zemlje Baltika podigle stanje visoke pripravnosti.

U najnovijem nizu sličnih incidenata, ruski teretni brod protjeran je iz britanskih voda nakon što se usidrio u blizini ključnih transatlantskih podatkovnih kabela, a u operaciji je sudjelovao i jurišni helikopter Kraljevske ratne mornarice. Brod Sinegorsk uplovio je u Bristolski kanal i usidrio se oko 3,7 kilometara od obale Somerseta, isplovio je nakon što su mu vlasti naredile da napusti područje unatoč tvrdnjama posade da obavljaju nužne sigurnosne popravke, objavio je Independent.

GPS Ursule von der Leyen na meti

Doc. dr Smiljanić podsjetio je i na incidentne s bespilotnim letjelicama. Podsjetimo na uzbunu koja je nastala u rujnu prošle godine kada su zbog nepoznatih dronova zatvorili nebo iznad Kopenhagena i Osla na više sati. Posebno je bilo uznemirujuće jer su dronovi letjeli i u blizini vojnih hangara. 

"Nazivam to hibridnim incidentom ako je riječ o državnom akteru. Nije nužno izvesti napad koji će napraviti 'bum'. Dovoljno je da se poremeti naš zračni promet i da nas se učini nesigurnima", rekao je tom prilikom Flemming Drejer, direktor operative Danske sigurnosno-obavještajne službe. 

Doc. dr Smiljanić podsjetio je i na incidente ometanja GPS-a u istočnoj Europi. Na meti je bila i sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kada je letjela iznad Bugarske. GPS u njezinom avionu bio je "mrtav", piloti su morali sletjeti uz pomoć papirnatih karata. 

"To je rezultiralo promišljanjima o izgradnji protudronskog štita EU-a. Uz to se bilježe diverzije logističkih i prometnih sustava te koordinirane kampanje dezinformacija povezane s ratom u Ukrajini. U svim navedenim slučajevima fizička šteta ima ograničeni taktički značaj, dok je strateški cilj stvaranje političkog pritiska, testiranje reakcije institucija i održavanje stanja neizvjesnosti", kaže doc. dr. Smiljanić.

Gdje je tu Hrvatska?

Naš sugovornik kaže da ne postoje javno potvrđeni pokazatelji da je Hrvatska primarna meta sustavne hibridne prijetnje.

"Međutim, kao članica Europske unije i NATO-a te digitalno integrirana država, ona djeluje unutar istog sigurnosnog okruženja kao i ostale europske zemlje te je time izložena sličnim ili istim izazovima i prijetnjama (mada, ne nužno ciljano na RH)",  govori doc. dr. Smiljanić. 

Ipak, takvih je incidenata u Hrvatskoj bilo, navodi neke primjere: 

"To su kibernetički incidenti - Hrvatska je, kao i druge članice EU-a, povremeno pogođena kibernetičkim napadima na javne institucije i infrastrukturu. Primjerice, 2023. zabilježen je kibernetički napad na KBC Zagreb koji je doveo do prekida bolničkih sustava i odgode pregleda, a sigurnosne službe su ga klasificirale kao dio šireg trenda ransomware kampanja usmjerenih na javni sektor u Europi. Slični napadi zabilježeni su i na državne institucije i poduzeća u regiji, često bez izravne financijske koristi napadača, ali s velikim društvenim učinkom", ističe.

Napad na bolnicu, HNB, Ministarstvo financija...

Inače, o slučaju napada na KBC Zagreb naširoko smo pisali i na net.hr-u. Iza napada je stajala zloglasna ruska hakerska skupina LockBit koja je doslovno zaključala bolnički sustav "iznutra" i tražila otkupninu. Takvi napadi obično se pripremaju mjesecima, a "uljez" u sustavu čuči i radi u tihom modu dok ne odabere trenutak za napad. 

Više o tome pročitajte OVDJE.

Gotovo u isto vrijeme dogodio se i DDoS napad ruske hakerske skupine NoName057 na financijske institucije - Ministarstvo financija, Porezne uprave, Hrvatske narodne banke, Zagrebačke burze...

Bio je to napad "izvana" kada se informatička infrastruktura institucija "blokirala" zbog prevelikog prometa. Više o tome pročitajte OVDJE. 

Naš sugovornik ukazuje na još neke primjere hibridnog ratovanja, ili hibridnih incidenata na našem prostoru i kaže da je riječ o dezinformacijskim narativima. 

"Tijekom rata u Ukrajini u hrvatskom i regionalnom digitalnom prostoru redovito se pojavljuju narativi koji dovode u pitanje odgovornost aktera u sukobu, legitimitet sankcija ili pouzdanost međunarodnih organizacija. Istraživanja europskih fact-checking mreža (npr. EDMO i EUvsDisinfo) bilježe ponavljanje istih interpretacija u više država članica, što upućuje na koordinirano širenje sadržaja, a ne samo na spontanu javnu raspravu.

Šireći sliku o ovoj temi, ukazuje i na polarizaciju (jako udaljavanje stavova u društvu) na društvenim mrežama. Navodi da se kroz algoritme potiče rasprava na društvenim mrežama. Teme su migracija, pandemija COVID-a ili energetske krize kad se naglo pojavljuje veliki broj identičnih ili vrlo sličnih poruka i narativa. " Takvi obrasci karakteristični su za koordinirane informacijske kampanje: cilj nije uvjeriti sve korisnike nego produbiti podjele i smanjiti povjerenje u institucije.", navodi doc. dr. Smiljanić. 

Tko stoji iza svega toga?

Potvrđuje da je teško tvrditi odgovornost, da države koje iniciraju incidente često koriste "posrednike" - to mogu biti kriminalci, aktivističke mreže ili pojedinci angažiranih za pojedine zadatke. 

Zašto? Pojašnjava da tako stvarni naručitelji lako mogu poricati bilo kakvu umiješanost i izbjeći da se dođe do praga otvorene eskalacije. 

"Istodobno, hibridno djelovanje ne ovisi isključivo o inozemnim akterima. Njegov učinak često se ostvaruje kroz interakciju vanjskog poticaja i unutarnjih društvenih dinamika, pri čemu lokalni medijski, politički ili društveni akteri mogu nehotice pojačavati izvorni utjecaj", navodi naš sugovornik. 

Razlika u odnosu na kriminal je - namjera

Vojni analitičar Marinko Ogorec za RTL Detektor objašnjava da kod hibridnog ratovanja ključna razlika u odnosu na kaos i slučajnosti, naglašava, jest – namjera: hibridno djelovanje mora biti planirano. Za školski primjer hibridnog ratovanja navodi Ukrajinu 2014. 

"To je razdoblje prije otvorenog rata. Odcjepljenje Krima, pobuna u Donbasu i širi pokušaj destabilizacije države  predstavljaju tipičan obrazac hibridnog ratovanja, gdje se djeluje na političkoj, sigurnosnoj, informacijskoj i društvenoj razini kako bi se zemlja diskreditirala i oslabjela", ističe Ogorec. No vojni analitičar povlači jasnu crtu: bez dokaza o namjeri ne može se govoriti o hibridnom ratovanju pa ni tko je neprijatelj.

Nije sve što se loše dogodi hibridno ratovanje

"Drugim riječima - hibridno ratovanje nije 'sve što se dogodi loše' nego samo ono što je svjesno i ciljano pokrenuto". Time zapravo stišava moguću paranoju pa ukazuje kada u nekom velikom gradu, kao što je Berlin, nestane struje na više dana, treba vidjeti je li stvar tehničkog kvara ili stvarne sabotaže s mračnijom namjerom. Inače, napad na berlinsku elektromagnetsku mrežu dogodio se početkom siječnja kada je bez struje ostalo 40.000 kućanstava i 2000 tvrtki. Ljevičarska ekstremistička grupacija Vulkangruppe objavila je na internetu pismo u kojem preuzima odgovornost. 

O hibridnom ratovanju u Hrvatskoj navodi da nije primijetio trendove koji bi naveli na to da postoji sustavno djelovanje.

No i on se osvrće na kibernetičke napade na pojedine sustave, ali upozorava da i tu treba razlikovati cyber kriminal (gdje je motiv protupravna korist) od cyber ratovanja (gdje je motiv destabilizacije sustava). "Bez jasnih pokazatelja o motivu i organizaciji – teško je izvući zaključak", navodi Ogorec..

Posebno važan segment hibridnog ratovanja su psihološke operacije, uključujući plasiranje dezinformacija. Cilj takvih kampanja, kaže sugovornik, može biti dugoročno destabiliziranje društva, poticanje sukoba, rušenje povjerenja u institucije i slabljenje države. No upozorava i na problem koji je često “domaći”: dio dezinformacijskog kaosa ne nastaje nužno zbog organiziranih operacija, nego zbog pritiska brzine i senzacionalizma u medijima – objavljivanja neprovjerenih informacija bez vremena za provjeru, što na kraju može rezultirati širenjem netočnih tvrdnji.

'Srpski svijet' i optužbe o Hrvatskoj: hibridno ili unutarnja politika?

U razgovoru je otvorena i tema javno dostupnih sigurnosnih procjena koje spominju medijske narative u Srbiji, uključujući optužbe da “Hrvati stoje iza prosvjeda”. Na pitanje je li i to jedna vrsta "regionalnog hibridnog ratovanja"; Ogorec kaže da je riječ prvenstveno o unutarnjoj političkoj dinamici Srbije i prebacivanju odgovornosti na vanjske aktere, a ideju “srpskog svijeta” opisuje kao nastavak dugog kontinuiteta političkih projekcija.

Što bi za Hrvatsku bio realan rizik?

Kad bi Hrvatska bila meta hibridnog djelovanja, sugovornik navodi nekoliko mogućih smjerova: plasiranje dezinformacija, cyber napadi na mreže i sustave te pokušaji destabilizacije kroz društvene pukotine.

Podsjeća i da su se elementi hibridnog djelovanja mogli prepoznati još 1990.-tih, primjerice u manipulaciji dijelom manjinskog srpskog stanovništva i poticanju pobuna – obrazac koji se, kaže, kasnije mogao vidjeti i u drugim sukobima.

"Mi smo imali neke elemente hibridnog ratovanja 1990-ih godina. Ti elementi hibridnog ratovanja su se najbolje vidjeli u manipulaciji srpske manjine koja je bila podigla pobune. To je jedan od oblika hibridnog ratovanja. U Rusiji u Donbasu su to doslovno kopirali pa je došlo do ustanka pobune ruske manjine u Donbasu.", ističe Ogorec. 

Je li Europa spremna?

Sugovornik upozorava da su neki oblici hibridnog djelovanja povezani i s terorizmom te širim sigurnosnim izazovima, uključujući porast kriminala i probleme “klasične” sigurnosti. Kao zemlje koje su u određenim razdobljima imale ozbiljne terorističke napade spominju se Francuska, Belgija i Njemačka, dok i Velika Britanija (izvan EU) ima slična iskustva.

O ovoj temi pitali smo Ministarstvo unutarnjih poslova i SOA-u, među ostalim jesu li primijetili elemente hibridnog ratovanja u Hrvatskoj te jesu li se možda incidenti učestali. Nismo dobili odgovor do objave ovog teksta. 

Ipak, SOA je javno objavila Javno izvješće 2025. u kojem se dotaknula ove teme. Tu se osvrću na regiju i odnose sa Srbijom. 

Srbija i hibridno djelovanje

 

U izvješću navode: "Republika Srbija je nastavila politiku balansiranja između Zapada, Rusije i Kine, uz nastavak napetosti u odnosima s Kosovom. Srbija i dalje aktivno promovira koncept 'Srpskog svijeeta' kojem je cilj okupljanje Srba u susjednim državama, osobito u BiH, Crnoj Gori i Kosovu, pod jedinstvenim političkim okriljem službenog Beograda. Koncept 'Srpskog svijeta' u mnogim svojim elementima predstavlja presliku ruskog koncepta hibridnog djelovanja i poluge utjecaja prema susjednim državama pod nazivom 'Ruski svijet'. 

... U kompleksnoj unutarnjoj situaciji s rastućom društvenom polarizacijom, u medijima bliskima vladajućim strukturama u Srbiji jača politički i medijski narativ o vanjskim i unutarnjim neprijateljima te ozračju nacionalne prijetnje, a s ciljem kompromitacije studentskih prosvjeda. Republika Hrvatska je u tom kontekstu osobito označena kao 'trajni antisrpski faktor' te kao država koja organizira studentske prosvjede i neprijateljski djeluje prema Srbiji. Najviši politički dužnosnici Srbije su i tijekom službenih sastanaka navodili da se u slučaju studentskih prosvjeda radi o 'obojenoj revoluciji' koju su organizirale pojedine zapadne države i njihove obavještajne službe."

U svom izvješću SOA navodi i da Srbiju u njezinim vanjskopolitičkim ciljevima podržava Rusija koja je obavještajno ojačala svoju prisutnost u Srbiji, a da sa srbijanskog teritorija djeluju i ruski hibridni alati. 

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".