EKSPLOZIVNE TVRDNJE /

Hrvatski vojni ekspert razotkrio najveću Putinovu obmanu: 'Ovo nema veze s teritorijem'

Vojni analitičar Marinko Ogorec u razgovoru za net.hr otkriva tko je sve profitirao od rata u Ukrajini te kakve je sve spoznaje i globalne posljedice taj sukob donio

17.2.2026.

11:50

Maja Mahovlić

Profimedia

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Kada su ruski tenkovi 24. veljače 2022. prešli ukrajinsku granicu i krenuli na Kijev, svijet je zanijemio. Danima se nagađalo hoće li to učiniti ili neće. Washington je Kijevu poslao otvoreno upozorenje. Međutim, nitko nije vjerovao.

U svijetu koji je poharala pandemija kakvoj nikada nismo svjedočili, malo tko je mogao pojmiti da bi 'novo normalno' ubrzo moglo zamijeniti 'staro abnormalno'. Ali upravo se to dogodilo.

Tenkovi na ulicama metropole suverene države. Stanovnici koji formiraju živi zid i viču na ruske vojnike da se gube odakle su došli. Nama u Hrvatskoj ti su prizori dozvali mučna sjećanja na prve znakove horora kojima smo svjedočili uoči velikosrpske agresije na našu zemlju.

Europa je gledala u nevjerici

Službena Europa gledala je u nevjerici. Ali ljudi, slobodni građani starog kontinenta bili su na ulicama - tisuće prosvjednika diljem europskih metropola izašlo je na ulice i poručilo Rusiji što misle o nazadnoj i sirovoj demonstraciji vojne moći u 21. stoljeću. O gadljivoj podudarnosti s crno-bijelim snimkama i fotografijama kojima je u europskoj kolektivnoj svijesti odavno mjesto u udžbenicima povijesti, a ne u stvarnom životu.

Nažalost, bio je to tek početak užasa za Ukrajinu. Početak koji sada, s odmakom od četiri godine, izgleda kao gnjusna provala susjedu, ali ne i agresija kojoj se ne nazire kraj.

U utorak i srijedu u Ženevi na rasporedu je novi krug mirovnih pregovora uz posredovanje SAD-a, ali daleko je još kraj rata.

'Nema svjetla na kraju tunela'

No, zašto je sve počelo baš tog 24. veljače? I je li to utabalo put kaotičnom pokazivanju mišića svjetskih sila, kojem svjedočimo sada? Je li zlo tog jednog čovjeka, tog Vladimira Putina, bilo dovoljno da razori cijelu jednu suverenu zemlju, ostavi u nevjerici pa na kraju i posvađa cijeli jedan kontinent i ugrozi ono što se još do jučer smatralo neraskidivim - najstariji i najčvršći vojni savez na svijetu?

O svemu tome, uoči tužne obljetnice rata u Ukrajini za net.hr govori vojni analitičar Marinko Ogorec.

Gledajući trenutno stanje, mislite li da će rat još potrajati?

Kraj još nije izgledan. Kako se kaže, nema kraja svjetla na kraju tunela. Jedno svjetlo koje bi moglo na to utjecati je bio susret Trumpa i Putina na Aljasci. Tada je počeo razgovor. Međutim, ti pregovori traju, oni još uvijek nisu dostatni da bi došlo do kraja rata. Još uvijek i jedna i druga strana misle da mogu vojnim putem ostvariti svoje ciljeve i to je ono što, na neki način, odugovlači taj proces.

Tko ima koristi od toga? Tko je profitirao na ovome ratu?

Profitirali su drugi. Najviše su profitirale Sjedinjene Američke Države koje dobro zarađuju na ovome ratu bez daljnjega. U gospodarskom segmentu najviše gubi Europa, a naravno Ukrajina je jako jako pogođena, doslovno razorena, s velikim gubitkom stanovništva i svega ostalog. Govorimo zasada o totalnom gubitniku.

NOVI KRUG PREGOVORA /

Tko će izvući deblji kraj, Rusija ili Ukrajina? Trump: 'Vrijeme je da okončate taj rat'

Globalno preslagivanje: Uloga Europe pada?

Nama je rat u Ukrajini ozbiljna prekretnica, i psihološka između ostalog. Ali, ima li taj rat globalni utjecaj? Je li bio okidač za globalno preslagivanje svjetskih sila kojem danas svjedočimo?

Rat u Ukrajini nije bio okidač za ovo preslagivanje nego je rat u Ukrajini posljedica preslagivanja. Ukrajina je kolateralna žrtva ovog preslagivanja. I to je ustvari ono što se dogodilo. Do ovog preslagivanja bi došlo kad-tad. Sve velike sile traže svoje mjesto pod suncem na novi način, pokušavaju se pozicionirati. U kontekstu toga, pozicioniraju svoje strateške nacionalne interese.

Kada govorimo o međunarodnoj zajednici, govorimo o tome da se ona preslaguje u potpunosti. Nema više Jalte, nema više Krimske konferencije, ono što se dogovorilo na Krimskoj konferenciji 40-ih godina prošlog stoljeća, to je završena priča. Sada govorimo o preslagivanju na novoj globalnoj sceni.

U tom preslagivanju su novi igrači. Tu su Sjedinjene Američke Države kao jedini stari igrač koji je i dalje aktualan, ali tu je Kina kao novi apsolutno dominantan igrač na globalnoj sceni i Rusija se vraća na geostratešku scenu kao takva. Sve više se vidi da jača i pozicija Indije. To su četiri zemlje koje će određivati svoju strukturu, nove geostrateške interese i odnose. Uloga Europe postupno pada, htjeli to neki u Europi priznati ili ne, ali to se događa. Europa postaje sekundarni čimbenik. Kompletna geostrateška inicijativa i pozicija seli se na Pacifik, tu će biti dominantna struktura između Sjedinjenim Američkih Države i Kine kao takve. I druga sekundarna geostrateška pozicija, to je Arktik.

Ukrajina je, dakle, žrtva globalnog preslagivanja, Venezuela isto tako i sad je samo pitanje tko je sljedeći?

Da, recimo to tako. Bliski istok je isto tako prostor preslagivanja. I to vrlo ozbiljan.

Europa u velikim gubicima?

Međutim, ovaj rat je ozbiljno utjecao na Europu, na naše jedinstvo, vrijednosti i politike...

Postoje disonantni tonovi o ovome ratu u cijeloj Europi, sve izraženiji veći i jači. S druge strane, pomaganje Ukrajini odnosi određena sredstva, odnosi sredstva Europe, odnosi veliki potencijal koji Europa ima. U tom kontekstu, Europa gubi s jedne strane financijski, ekonomski, gospodarski, a s druge strane, gubi na svom jedinstvu.

Bi li to jedinstvo bilo očuvano da nije došlo do rata ili je on samo aktivirao pukotine koje su već postojale?

Mislim da je ovaj rat kroz svaki problem koji se javi produbio pukotine i izazove koje se u Europi događaju gotovo svakodnevno. Nije ovaj rat sam to napravio. Prije svega, upitna je bila migracijska kriza, odnos prema migrantima, ilegalnim migracijama - to je daleko veći problem što se Europe tiče nego sam ukrajinski rat. Ima tu cijeli niz segmenata koji utječu na europsko jedinstvo.

Drugo, sve više se govori o 'Europi više brzina' - to će biti novi problem koji će se dogoditi. Konkretno, Europa više brzina podrazumijeva da postoje zemlje prvog, drugog, trećeg reda. Da li će Viktor Orban pristati da Mađarska bude trećerazredna zemlja u Europi? Da li bi Poljaci pristali da budu drugorazredna zemlja u Europi? To su situacije koje itekako mogu utjecati na europsko jedinstvo bez daljnjeg. Rat u Ukrajini je samo jedan od segmenata problema s kojima se Europa susreće.

'ZNATE LI ŠTO SE DOGAĐA?!' /

Putin premješta nuklearne projektile prema EU granici? 'Pripremaju se za eskalaciju'

Koji je zapravo cilj Rusije?

Putin. Osim što je agresor, je li stvarno monstrum koji želi obnoviti Veliku Rusiju ili je tek jedan istureni član sustava koji je donio odluku o pokretanju agresije na Ukrajinu? Odnosno, bi li se to dogodilo i da je netko drugi bio na vlasti?

Vjerojatno da. Jer, Putin je samo jedan od produkata strukture situacije onih koji su dominantni na tom prostoru. Rusijom dominira struktura, uglavnom se radi o ljudima koji su sastavni dio državnog aparata, uglavnom iz vrhova vojno-obavještajnog kompleksa koji su i proizveli Putina kao takvog. On je njihov produkt. Da nije bilo Putina, bio bi neko drugi sličan njemu.

Kada Putin jednog dana nestane, bilo biološki bilo na neki drugi način, opet će se naći netko kojeg će proizvesti oni, nitko drugi. Takva jedna opcija funkcionira - Rusijom upravlja jedna takva struktura koja postavlja takve ljude. Da li je u pitanju vraćanje nekakvog ruskog carizma? Vjerojatno ne, jer se radi o ljudima koji poznaju situaciju, koji su racionalni. Da li se radi o nekakvoj obnovi Sovjetskog Saveza? Vjerojatno isto ne. Ali, povratak Rusije na globalnu scenu kao jedne velike države, to je ustvari njihov cilj.

Je li tu onda i Europa ugrožena, teritorijalno?

Ne, ni po kom pitanju. Rusiji ne treba teritorij. Ovo što se događa u Ukrajini nije zbog teritorija, nego zbog geostrateških interesa i pozicije Rusije kao takve. Teritorij tu sam po sebi nije značajan, što se njih tiče.

Mislite, rude, Krim, izlaz na more?

Ma ne, oni to sve već imaju. Oni se pokušavaju pozicionirati u svom strateškom interesu. Krim nije nikada bio upitan, oni su ga smatrali uvijek svojim teritorijem. Krim je, na kraju krajeva, predan Ukrajini samo jednom administrativnom odlukom Nikite Hruščova koji je bio Ukrajinac. Tada su svi živjeli u istoj državi pa tu nije bilo nikakvih poteškoća, gdje će Krim administrativno pripadati. Međutim, došlo je do raspada Sovjetskog Saveza i normalno, problema koji su iz toga uslijedili što se Krima tiče.

'Europi je potreban NATO, ali SAD-u nije'

Što je s nuklearnom prijetnjom? Spominje se novi hladni rat, kakva je tu uloga NATO-a sada?

Što se tiče NATO-a, tu je sada jedan ozbiljan problem europskom dijelu NATO-a. Sjedinjenim Američkim Državama NATO nije potreban i to su jasno rekli. S druge strane, Europi je SAD itekako potreban. Tu je taj disbalans kada govorimo o samo NATO-u. Americi on više ne treba, ali NATO-u Amerika itekako treba jer su se u obrani oslanjali isključivo na Sjedinjene Američke Države. Dalje, SAD ima ono što Europa, odnosno ostatak NATO-a, nema: satelitska potpora - Amerikanci imaju satelite koji su nužno potrebni za funkcioniranje NATO-a. Amerikanci jedini imaju sustave strateške logistike koje Europa odnosno ostatak NATO-a nema. SAD ima - ne samo nuklearni kišobran nego - obavještajne logističke sustave, vođenje u realnom vremenu, cijeli niz tehnoloških sustava koje Europa nema.

Dobro, ali NATO treba Europi i zbog Rusije?

Da. Ali SAD očito ima drugačije odnose i planove i ne smatraju ih svojom prijetnjom. To je vrlo bitno reći - u ovoj strategiji koju su nedavno proklamirali, Rusija nije spomenuta kao strateška ugroza SAD-a.

Drugim riječima, svi se preslaguju da im bude bolje, jedino smo mi kao Europa završili u slijepoj ulici? Ali europska ekonomija je vrlo snažna...

Što se tiče te gospodarske komponente - EU je isturena da bi bila jedna gospodarska sila, međutim, po svemu sudeći, razvoj tehnologije, novih sustava, potreba za sirovinama novog tipa jednostavno se preselila na druge sfere, Europa toga nema. Govorimo o tome da je Kina ta koja ima sada dominantnu tehnologiju, potrebu za novim specifičnih resursima koje uglavnom sada ima Rusija - ima resurse koji su potrebni i Kini i Americi. A Europa je potpuno maknuta po strani. Tu je još jedna vrlo bitna stvar koju nismo spomenuli, tu su zemlje BRICS-a - one su postavljene kao gospodarski čimbenik, ponašaju se tako i sve više postaju gospodarski čimbenik na globalnoj razini.

ODMAZDA /

Ukrajina pokrenula najžešći udar na Rusiju od početka rata, dijelovi zemlje bez struje

Što su dogovorili Putin i Trump na Aljasci?

Znači li to - ako govorimo o globalnom preslagivanju i tome da je rat u Ukrajini pokazatelj tog preslagivanja - da je Amerikancima svejedno što Rusija radi sa svojim interesnim sferama dokle god to nisu američke interesne sfere?

Nije im svejedno. Puno toga je dogovoreno na Aljasci između Putina i Trumpa što mi još ne znamo. Vidjet ćemo kako će se razvijati ti odnosi. Mislim da strateški interes, konkretno SAD-a, seli prema Pacifiku i Arktiku. Prema Arktiku, koliko i na koji način će tu biti odnosi između SAD-a i Rusije, to ćemo tek vidjeti. Mislim da će tu čak biti određeni oblici suradnje jer je taj prostor interesantan iz cijelog niza razloga, ne samo zbog toga što je to gotovo neistraženo područje - a očito ima i ruda i nafte - nego je još i geostrateški, kako se led otapa, najkraći put između SAD-a i Dalekog istoka.

SAD-u će biti vrlo interesantan taj put kojim može ići prijevoz roba i svega ostalog prema Dalekom istoku, a Rusi bi u tom kontekstu mogli biti jako dobri partneri, jer oni imaju ledolomce koji mogu pomoći da se taj put održava plovnim. Tako da, ima tu puno pitanja vezano za Arktik.

Kina, u tom smislu, kao trenutni oslonac i partner Rusiji - vidite li to kao dugotrajno savezništvo ili strateški Rusiji više odgovara partnerstvo s SAD-om?

Ne postoji prijateljstvo u međunarodnoj politici, postoje samo interesi. Interesi svake od tih zemalja traju dok ih na neki način vežu uz druge zemlje. Trenutačno Rusija i Kina imaju zajedničke interese. Sutra mogu Rusija i SAD imati potpuno drugačije interese. Što se tiče same Ukrajine, da se vratimo na to, mislim da i SAD-u i Rusiji sve više odgovara da se to završi. Pretpostavljam da bi u dogledno vrijeme mogli započeti ozbiljni razgovori oko završetka rata u Ukrajini. Zasada nisu izgledni.

Sve o Ukrajini i pregovorima o miru s Rusijom u Ženevi možete pratiti OVDJE.

POGLEDAJTE VIDEO Ukrajina ulazi u novi krug pregovora, NATO sprema dvije misije, a što radi Rusija?