Polnoćka će ove godine biti u Zagrebačkoj katedrali, a njezina obnova nastavlja se i dalje, najavio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša koji je s premijerom Andrejom Plenkovićem i suradnicima u petak obišao unutarnji dio zagrebačke prvostolnice.

Riječ je o kompleksnoj obnovi Zagrebačke katedrale, jednog od najistaknutijih spomenika hrvatske kulturne baštine i simbola Zagreba, koja se obnavlja nakon potresa.

Premijer Plenković se tijekom obilaska susreo i s timom stručnjaka Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji vodi Damir Lazarević koji je na međunarodnom natjecanju za napredne proračune građevinskih konstrukcija američke tvrtke ITASCA proglašen najboljima.

ZATVORENA OD 2020. /

Polnoćka u katedrali? Oglasio se nadbiskup Kutleša, ova vijest mnoge će razveseliti

Rektor upoznao Plenkovića s detaljima 

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić upoznao je premijera s detaljima obnove katedrale, a on je čestitao izvođačima i svima koji prate projekt obnove te izrazio zadovoljstvo nagradom koju je dobio tim profesora Lazarevića. "Ta nagrada svjedoči prvo o razmjerima štete od potresa, drugo o zahtjevnosti projekta obnove i njegove kompleksnosti i o sjajnom radu naših stručnjaka jer je to dala sama struka", kazao je.

Cijela obnova, dodao je, do sada u financijskom smislu teži 4,2 milijarde eura, a veliki dio te obnove odnosio se na kulturnu baštinu. Ustrajni smo u tom poslu i mogu iskazati zadovoljstvo danas i ovdje pred katedralom, rekao je Plenković te najavio da će 22. prosinca biti u Petrinji, uoči pete obljetnice 'petrinjskog' potresa gdje će se vidjeti koliki je napredak učinjen u obnovi cijele Banovine.

Projekt zagrebačke katedrale će se nastaviti u sljedećim godinama, i veselim se svakoj novoj fazi napretka i omogućavanja da se objekti, a osobito sakralni objekti, a naravno i katedrala sada mogu i koristiti, zaključio je Plenković.

OBNOVA KATEDRALE /

Simbol Zagreba opet se otvara za vjernike! Misu bi tamo mogli proslaviti već za Božić

Kutleša: Polnoćka, ali i sva važnija liturgijska slavlja bit će u Zagrebačkoj katedrali

Zagrebački nadbiskup monsinjor Dražen Kutleša je izrazio radost da je obnova došla do trenutka da se u katedrali može slaviti sveta Misa. Kao što smo i prije pola godine najavili da će biti ponoćka u katedrali, tako i ovom prigodom najavljujemo da će ponoćka biti u Zagrebačkoj katedrali i da će se u budućnosti tu održavati sva važna liturgijska slavlja, što je vrlo važan poticaj za sve nas, kazao je.

Zahvalio je premijeru Plenkoviću i njegovim suradnicima - ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek i ministru graditeljstva Branku Bačiću što su učinili u dosadašnjem tijeku obnove i izrazio nadu u njihovu raspoloživost u budućnosti.

Ministrica Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo obilaskom koji je potvrdio ranije najave glede dinamike radova. Podsjetila je da štete na kulturnoj baštini koje se obnavljaju putem Ministarstva kulture obuhvaćaju više od 400 objekata, za što je ukupno do sada angažirano oko 1,6 milijardi eura. Više od 250 objekata već je gotovo, a od čega je 139 sakralnih objekata. 

Međutim, naglasila je, katedrala je simbol kulturne baštine i simbol toga kako smo nakon potresa brzo provodili žurne mjere  - od uklanjanja vrhova tornjeva do današnjeg rada i nagrade projektantskog tima u obnovi katedrale.

OBNOVA OD POTRESA /

Vjernici u katedrali za Božić? Ovo su genijalci zbog kojih je to moguće: 'Rješavaju najzahtjevniju zadaću'

Obuljen Koržinek: Hrvatska je uspjela sačuvati svoja kulturna dobra i učiniti ih otpornijim na potrese

Poslijepotresnu obnovu kulturne baštine u Hrvatskoj ocijenila je uspješnom te naglasila da je Hrvatska uspjela sačuvati kulturna dobra sa svim njihovim vrijednostima, a istovremeno ih učiniti sigurnima i otpornima na potrese. Kako je najavila, u tijeku je evakuacija zbirke Zagrebačke riznice, koja je u procesu restauracije i u sklopu cjelovite obnove katedrale i nadbiskupskog dvora bit će prezentirana i otvorena javnosti kao jedan od najbogatijih hrvatskih sakralnih muzeja.

Za obnovu Zagrebačke katedrale bit će do kraja godine realizirano 47 milijuna eura, uz osigurana novčana sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a i državnog proračuna.