"Lisinski" će uskoro ugostiti velika glazbena imena - Tedija Spalatu, Jasnu Zlokić, Zoricu Kondžu, Ninu Kraljiću, Stanka Šarića, Renatu Sabljak, Marija Batiffiacu, Ivana Jelića...

Riječ je humanitarnom koncertu "Prsten za budućnost" koji organizira Zaklada Prsten, a kroz 18 godina djelovanja koncert je postao prepoznatljiv simbol solidarnosti, zajedništva i dobrote. Njime se skupljaju sredstva za stipendiste Prstena, za mlade ljude kojima je potpora tijekom obrazovanja više nego potrebna. 

Samo koncert tradicionlano postaje večer glazbe,na kojoj poznati izvođači nastupaju kako bi podržali mlade stipendiste. Koncert nije samo kulturni događaj, nego i snažna poruka da djeca i studenti nisu sami – iza njih stoji zajednica koja vjeruje u njihovu snagu i potencijal.

Tim povodom razgovarali smo s upraviteljem Zaklade prof. Ivom Grgićem koji ove godine najavljuje sjajnu večer u Lisinskom. 

Zaklada već tradicionalno organizira koncert "Prsten za budućnost", ove godine u Lisinskom – možete li otkriti nekoliko detalja, tko nastupa, hoće li biti iznenađenja?

Ove godine Zaklada Prsten postala je punoljetna – u travnju je napunila 18 godina. Zaklada je mladalački zaigrana i misli da može mijenjati svijet. No u vodstvu Zaklade je i nekoliko starijih osoba koje paze da se u planovima bude realan, kako bi Zaklada trajala i nakon našeg odlaska.

Jedan od podsjetnika djelovanja Zaklade je i humanitarni koncert "Prsten za budućnost". Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog otvara vrata za srca ispunjena dobrotom za mlade.

Foto: Jurica Galoic/pixsell

Iako na koncertu očekujemo većinom članice i članove Udruge Hrvata BiH Prsten, dobrodošli su i mnogi sugrađani, prijatelji te svi oni koji vole činiti dobra djela. Ne zbog novca od ulaznica – a one su primjerene vremenu u kojem živimo – nego zbog naše želje da zajedno pošaljemo poruku mladim osobama da nisu same. Da u vremenima koja su čupava i kvrgava postoji Udruga, Zaklada i ljudi koji se vode sloganom "dobro je činiti dobro".

Na koncertu su, primjereno godinama Zaklade i mjestu održavanja, rado prihvatili poziv Tedi Spalato, Jasna Zlokić, Zorica Kondža, Nina Kraljić, Stanko Šarić, Renata Sabljak, Mario Batiffiaca i Ivan Jelić.

Producent je Ante Gelo, dirigent Alen Bjelinski, a voditelj Frane Ridjan. Iznenađenja nema jer smo smatrali da je ovaj sastav dovoljan za ovaj trenutak. Problem nam je bio prilagoditi umjetnike i njihov broj raspoloživom vremenu. Druge čuvamo za sljedeće godine.

Prihod od koncerta tradicionalno ide u Zakladu. Koliko ove godine imate stipendista i kolike su stipendije?

Akademska godina je na izmaku i u njoj smo stipendirali mlade osobe s po tri tisuće eura godišnje.

Ubrzo će i novi natječaj, a zaključili smo da broj i iznos stipendije ostane isti. Ako nam priljev sredstava omogući, i mi ćemo napraviti rebalans, naravno s iznosom na više.

Do danas smo ukupno dodijelili 363 stipendije u ukupnom iznosu od 538.040 eura.

Broj stipendista je 166, jer su neki dobili stipendiju za jednu, a drugi za više akademskih godina.

Donatori Zaklade su pravne i fizičke osobe članice Udruge, ali i partneri i prijatelji Udruge koji prepoznaju plemenitu misiju Zaklade te novčano podupiru njezin rad. Svaka uplata na račun Zaklade, bez obzira na iznos, dobrodošla je.

Zaklada Prsten u svome radu iz Državnog proračuna nije dobila nikakvu uplatu, a cilj joj je disperzirati izvore sredstava na veći broj, ali stalnih izvora. Jer, o visini prikupljenih sredstava ovisio je, ovisi i ovisit će broj i visina stipendija.

Koji je kriterij odabira stipendista i tko može aplicirati?

Aplicirati može svatko, ali postoje isključivi uvjeti kako bi netko ušao u procjenu i dobio bodove koji ga pozicioniraju na listi. Glavni uvjeti naznačeni su u javnom natječaju, a to su: da je kandidat mlađi od 26 godina, da nije ponavljao godinu, da pohađa više od prve godine studija te da ima poveznicu s BiH barem preko jednog roditelja.

Kriterija vrednovanja ima desetak, pri čemu socijalni status i uspjeh studiranja (prosjek ocjena) nose 70 posto ukupno mogućih bodova.

Za ovu akademsku godinu imali smo 110 valjanih prijava za 20 stipendija, a rang-lista je rađena s četiri decimale.

Brojnost prijava nije povezana samo s visinom stipendija, nego i s činjenicom da stipendist postaje član velike obitelji zvane Udruga Hrvata BiH Prsten. Time dobiva priliku upoznati naše gospodarstvenike, ostvariti praksu, a na kraju i bolju poziciju za zaposlenje. Stipendisti neka uče, a na nama je da im pružimo priliku za više.

Ima li 'teških' priča, onih koje vas podsjećaju zašto održavate ovakve koncerte i koje vam daju pogonsko gorivo za rad?

Svaka prijava je priča za sebe.

I to vrlo teška, pri čemu svaki kandidat ima previše životnih teškoća da bi mu odmah udijelili stipendiju. Ne bi bilo korektno iznositi pojedine slučajeve koje i sada prolazimo, ali sigurno je da nas to sve "goni" da budemo još aktivniji.

Nemojte zaboraviti da su i mnogi članovi Prstena – poznati znanstvenici, gospodarstvenici, umjetnici, ljudi čestitog života – u svome životu imali potrebu za pomoći. Nije uvijek presudan novac; njega danas ima više nego u vrijeme mog studiranja. Ali osjećaj da netko daje sebe, svoje vrijeme, kao što to čine glazbenici, posjetitelji koncerta ili mediji, mladima puno znači. Oni koji se s njima rijetko susreću nisu svjesni koliko im znači jedna topla riječ ili savjet.

O mladima – što im znači stipendija i mislite li, kao donedavni profesor na fakultetu, da Hrvatska dovoljno ulaže u obrazovanje mladih? Imaju li dovoljno podrške ili bi država trebala dati jaču potporu kako bi se studenti manje opterećeno obrazovali?

Vječno je pitanje kako, koliko i treba li više voditi brigu o mladima. Kao i u reklamama gdje većina informacija ne dođe do onih kojima je namijenjena, smatram da treba pružiti veću materijalnu podršku, ali i tražiti uzvrat od mladih.

Bolje je da od 10 potpora 6 ne poluči nikakav efekt, nego da se uopće ne pomaže. Jer one potpore koje naiđu na plodno tlo vraćaju sve uloženo.

Nažalost, mladi sve više postaju objekt u procesu obrazovanja, postaju teret, a nastavnici – često i opravdano – sve više energije ulažu u nešto drugo: u puko preživljavanje.

Od poljoprivrednika i nastavnika tražimo empatiju prema potrošačima i roditeljima, a sve je manje obrnute empatije.

POGLEDAJTE VIDEO Grunf, Broj Jedan i Bob Rock stigli u Kerempuh: Bave se i našim apsurdima