- Rusija bi mogla ostati bez saveznika
- Putin proglasio mobilizaciju i otišao na odmor
- Lavrov prozvao Zapad zbog 'rusofobije'
- Zelenskij poslao poruku vojnicima
- Rusija planira zatvoriti granice muškarcima za mobilizaciju
- Sukob policije s protivnicima mobilizacije u ruskom Dagestanu
- Zelenskij: Ukrajina ima rakete protuzračne obrane
- Srbija neće priznati ruske referendume o aneksiji
- Zelenskij: Žestoke bitke na bojišnici daju neke pozitivne rezultate
Tijek događaja:
Progovorio Rus koji je pobjegao iz Putinovih ralja: 'Vojska zombija vodi nas u pakao. On je psihopat!'
23:10 - Nakon što je Vladimir Putin ovoga tjedna objavio djelomičnu mobilizaciju, međunarodni letovi iz ruskih gradova brzo su rasprodani. Najnoviji val ruskog egzodusa uključio je Antona Shalaeva, 38-godišnjeg višeg menadžera u IT tvrtki, i 15 njegovih kolega. Nakon manje od jednog dana obavijesti, svi su ti ljudi u vojnoj dobi napustili svoje relativno udobne živote u središtu Moskve kako bi letjeli u Erevan, glavni grad Armenije.
Shalaev i njegovi suradnici pravi su tehnološki stručnjaci, proizvođači visokovrijednih računalnih igara. Predstavljaju najpametnije i najbolje u svojoj zemlji, članove tehnološke elite koja je bila ekonomski temelj nove ruske srednje klase. Na posljednjem selfiju iz Moskve, Shalaev je mahao šalicom za kavu na kojoj je pisalo slogan "Sotono, ne danas".
Više pročitajte OVDJE.
Žene u Rusiji tjeraju policajce i odbijaju da muškarci u njihovim obiteljima idu u rat
23:03 - Ruska policija sukobila se danas s ljudima koji se protive mobilizaciji u južnoj ruskoj regiji Dagestanu, a društvenim mrežama kruže snimke skupina žena koje tjeraju policajce i odbijaju da muškarci u njihovim obiteljima idu u rat u Ukrajinu. Njihov slogan je "Ne ratu".
Zelenskij: Žestoke bitke na bojišnici daju neke 'pozitivne rezultate'
22:53 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da teške borbe na mnogim mjestima duž crte bojišnice daju neke "pozitivne rezultate" za Kijev. “Ovo je regija Donjeck, ovo je naša oblast Harkov.Ovo je Hersonska regija, a također i Mikolajivska i Zaporiška regija”, rekao je Zelenskyy u svom noćnom video obraćanju.
“Imamo pozitivne rezultate u nekoliko smjerova”, rekao je Zelenskij.
Mobilizacija u rasulu: Vojnici spas vide u cugi, za rat dobili zahrđale puške i 60 godina stare tenkove
21:44 - Pojavile su se snimke ruske mobilizacije u rasulu, zahrđale puške i 60 godina stari tenkovi daju se demoraliziranim vojnim obveznicima, koji se radije predaju nego bore. Mobilizirani vojnici šalju se na bojišnicu s lošim AK-47 puškama koje su ili zaglavljene ili potpuno prekrivene hrđom.
Niz video zapisa na Twitteru prikazuje ročnike koji se žale na zastarjelu opremu koja je u takvom neredu da su se vojnici odlučili predati ukrajinskim snagama nego se boriti protiv njih.
Više pročitajte OVDJE.
Cvrtila: 'Putin će uspjeti u aneksiji, nuklearna prijetnja je upućena Zapadu'
21:00 - Stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila za RTL je komentirao prijetnje Vladimira Putina kojima je ovaj tjedan utjecao na živote brojnih Rusa, ali i probudio strah Zapada. Cvrtila je komentirao je li Putin postao još opasniji te jesu li nove prijetnje izbjegavanje priznanja poraza:
"On je pokazao da u teškim situacijama poseže za potezima koji dodatno eskaliraju. Ovo je sada takva situacija. Očito da mu ne ide ostvarivanje ciljeva u Ukrajini. Zadnji napredak koji je ukrajinska vojska napravila je loša vijest za Putina i morao je reagirati. Reagirao je na način koji dodatno stvara zabrinutost. Ne zato što će dodatno mobilizirati 300 tisuća vojnika i poslati ih na ukrajinski front nego zato što je postavio određene prijetnje Ukrajini i Zapadu kroz spominjanje nuklearnog oružja", kazao je Cvrtila.
Više pročitajte OVDJE.
Srbija neće priznati ruske 'referendume' o aneksiji
20:52 - Srbija neće priznati ruske 'referendume' o aneksiji u okupiranim ukrajinskim područjima, piše Kyiv Independent. "(Referendumi o aneksiji) potpuno su u suprotnosti s našim državnim i nacionalnim interesima, našom politikom odnosa prema teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i načelu nepovredivosti granica”, rekao je Nikola Selaković, srbijanski ministar vanjskih poslova. Dodao je kako će se njegova zemlja pridržavati međunarodnog prava i Povelje UN-a.
Zelenskij: Ukrajina ima rakete protuzračne obrane
20:30 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je Ukrajina od SAD-a dobila projektile za protuzračnu obranu NASAMS (National Advance Surface-to-Air Missile Systems).
Govoreći za američku televizijsku kuću CBS, Zelenskij je zahvalio Joeu Bidenu i potvrdio da sada imaju sustave u Ukrajini. Pentagon je prije deset dana rekao da su dva sustava trebala biti isporučena. Međutim, Zelenslkij je rekao da mu je potrebno više kako bi zaštitio ukrajinske građane.
"Želim zahvaliti predsjedniku Bidenu na pozitivnoj odluci koja je već donesena. I američkom Kongresu, dobili smo NASAMS. To su sustavi protuzračne obrane. Ali vjerujte mi, to nije ni približno dovoljno za pokrivanje civilne infrastrukture, škola, bolnica, sveučilišta, domova Ukrajinaca", rekao je.
Putinovi pristaše okupljaju se u Bugarskoj uoči izbora
20:22 - Bugarski rusofili okupili su se u blizini središnjeg grada Kalofera kako bi iskazali potporu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, mašući zastavama s istim simbolima "Z" naslikanim na ruskim vojnim vozilima u Ukrajini. Balkanska država – članica EU-a i NATO-a s povijesno bliskim vezama s Rusijom – još uvijek ima mnogo građana koji su nostalgični za bivšim komunističkim režimom.
Promoskovski godišnji skup, nazvan "Rusofili se sastaju", održan je u trenutku kada se Sofija sprema vratiti na izbore, a zemlja se bori sa svojim identitetom.
Hristo Ganev, 60-godišnji vozač koji je prisustvovao skupu, rekao je za AFP da vjeruje Putinovoj tvrdnji da je rat potreban za "borbu protiv nacizma". Rekao je da je čak i za nuklearni rat "ako je to cijena koju treba platiti da se oslobodite američke dominacije".
Europa podijeljena i oko pitanja azila za odbjegle Ruse
20:21 - U Europi su se zaoštrile podjele oko toga treba li prihvatiti ili odbiti Ruse koji bježe od vojnog roka, nakon što je Moskva požurila mobilizirati stotine tisuća novaka za borbu u Ukrajini. Njemački dužnosnici zadržali su se na mogućnosti davanja azila dezerterima i onima koji odbiju regrutaciju te pozvali na europsko rješenje. U Francuskoj su senatori tvrdili da je Europa dužna pomoći i upozorili da bi nepružanje utočišta Rusima koji bježe moglo ići na ruku Putinu, pothranjujući njegovu priču o neprijateljstvu Zapada prema Rusiji.
Ostale zemlje EU-a nepokolebljive su u tome da se azil ne smije nuditi. To uključuje Litvu, koja graniči s Kalinjingradom, ruskom enklavom na Baltičkom moru. Njezin ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis tvitao je: “Rusi bi trebali ostati i boriti se. Protiv Putina.”
Rusija će vjerojatno promijeniti vojnu taktiku u Ukrajini
20:05 - Rusija će vjerojatno promijeniti svoju vojnu taktiku u Ukrajini, rekao je analitičar i autor Samir Puri za Al Jazeeru, okrećući se neselektivnom bombardiranju dijelova Ukrajine koje još nije osvojila. "Na početku invazije ruske su snage pokušale djelovati s malo više strategije", rekao je Puri, viši analitičar na Međunarodnom institutu za strateške studije. “Sve je propalo.” Jedan od razloga bila je loša logistika, s oružanim snagama koje su napredovale bez odgovarajućih linija opskrbe, a rusko ministarstvo obrane pokušavalo je "uvesti kontrolu nad ovim kaosom".
Truss: 'Ukrajinci su nadmudrili Putina, a on je napravio stratešku pogrešku'
20:01 - Najava Vladimira Putina o mobilizaciji pokazuje da je ruskog predsjednika "nadmudrio" Kijev, rekla je britanska premijerka Liz Truss u ekskluzivnom intervjuu za CNN. Dodala je i da je Putin naredio hitnu vojnu eskalaciju "jer ne pobjeđuje".
"Napravio je stratešku pogrešku izvršivši invaziju na Ukrajinu", rekla je Truss u svom prvom intervjuu američkoj televiziji. "Mislim da su ga Ukrajinci nadmudrili. Vidjeli smo da Ukrajinci nastavljaju uzvraćati otpor ruskoj ofenzivi. I mislim da nije predvidio snagu reakcije slobodnog svijeta", dodala je britanska premijerka.
Referendum: U Donjecku i Lugansku 97 posto ljudi 'za' priključenje Rusiji?
19:27 - U tijeku je glasovanje u ukrajinskim regijama pod ruskom okupacijom - Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožja glasaju o tome hoće li ili ne postati ruske pokrajine. Dužnosnici Kremlja, vojna policija i unajmljeni revolveraši pažljivo motre proces, a Sergij Hajdaj, guverner okupiranog Luganska, kaže da su neki gradovi pod ruskom okupacijom potpuno zatvoreni kako bi se osiguralo da ljudi glasaju - bez ijednog zabilježenog križića za 'ne'.
U međuvremenu su državni mediji izvijestili da je nevjerojatno visokih 97 posto ljudi u dvije od tih regija - Donjecku i Lugansku - za pridruživanje Rusiji.
Glasačke kutije također su otvorene diljem same Rusije, navodno kako bi se raseljenim Ukrajincima omogućilo glasovanje, ali zapravo nude više mogućnosti za lažiranje glasova, javlja Daily Mail.
Kovač: 'Putinova glava sad ovisi o ishodu agresije na Ukrajinu'
18:49 - Bivši ministar vanjskih poslova, Miro Kovač, komentirao je za N1 situaciju u Ukrajini. Rekao je kako je Putin ozbiljno poručio da stvari shvaća još ozbiljnije.
“Dosad su oni koji su na terenu uglavnom ljudi iz etničkih manjina, to su ljudi koji su na terenu u Ukrajini, nema puno mobiliziranih iz ruskih gradova, metropola. On to sad shvaća vrlo ozbiljno. On sada želi anektirati ta područja. Pitanje je želi li ih zadržati, ali on želi stvoriti dojam da Rusija brani sebe od Ukrajinaca koji su nacisti, fašisti… Kako će ta priča završiti, mi ne znamo. Iz svog iskustva znamo da Putina za stol mogu dovesti samo pobjede Ukrajinaca na terenu. Želimo vjerovati da neće doći do eskalacije koja se nikad ne smije isključiti”, govori.
“Putinova glava sad ovisi o ishodu agresije na Ukrajinu”, zaključuje.
Sukob policije s protivnicima mobilizacije u ruskom Dagestanu
18:40 - Ruska policija sukobila se u nedjelju s ljudima koji se protive mobilizaciji u južnoj ruskoj regiji Dagestanu, dok jača nezadovoljstvo odlukom ruskog predsjednika Vladimira Putina da pošalje još stotine tisuća ljudi u rat u Ukrajini. Prva ruska vojna mobilizacija nakon Drugog svjetskog rata, koju je Putin najavio u srijedu, izazvala je prosvjede u desecima gradova diljem zemlje. Čini se da je gnjev javnosti posebno jak u siromašnim regijama s etničkim manjinama poput Dagestana, većinski muslimanske regije koja se nalazi na obalama Kaspijskog jezera u planinskom sjevernom Kavkazu.
Deseci videozapisa objavljenih na društvenim mrežama prikazuju sukobe s policijom u glavnom gradu regije Mahačkali u nedjelju dok su prosvjednici uzvikivali "ne ratu". Jedna snimka prikazuje skupinu žena kako tjeraju policajca, dok nekoliko isječaka prikazuje nasilne sukobe, uključujući policajce koji sjede na prosvjednicima dok ih pokušavaju privesti. Reuters nije uspio provjeriti vjerodostojnost tih snimki, koja su široko podijeljene na ruskim društvenim mrežama i nezavisnim medijima. Reuters nije uspio doći do policije u Dagestanu.
Ranije u nedjelju, policija je pucala u zrak nakon što su deseci prosvjednika u selu u Dagestanu blokirali glavnu cestu u znak prosvjeda jer su službenici navodno pozvali više od 100 muškaraca iz sela, koje ima 8000 stanovnika, na služenje vojnog roka. Na video snimkama prosvjeda vidi se kako policija puca u zrak. Dagestan je već platio veliki ljudski danak tijekom sedmomjesečnog rata. Prema zbroju ruskog servisa BBC-ja, najmanje 301 vojnik iz Dagestana je poginuo - najviše od svih ruskih regija i više od 10 puta više od broja poginulih iz Moskve, koja ima pet puta više stanovnika.
Ministarstvo obrane, koje je u srijedu priopćilo da je od 24. veljače ubijeno gotovo 6.000 ruskih vojnika, nije objavilo podatke o regijama iz kojih su žrtve.
Neodobreni skupovi su ilegalni prema ruskim zakonima protiv prosvjeda i rijetki su izvan velikih gradova. Više od 2000 ljudi privedeno je na skupovima protiv mobilizacije u Rusiji otkako je Putin najavio akciju, koju Kremlj naziva "djelomičnom mobilizacijom", rekla je skupina za zaštitu ljudskih prava OVD-Info koja prati prosvjede i pruža pravnu pomoć privedenima. U pokušaju da odagna gnjev javnosti, guverner Dagestana Sergej Melikov rekao je u nedjelju da su "počinjene greške" u mobilizaciji u regiji, u objavi na svojoj stranici na Telegramu.
Rusija planira zatvoriti granice muškarcima u dobi za mobilizaciju
18:15 - Ruski neovisni portal Meduza, koji djeluje iz inozemstva, javlja da ruske vlasti planiraju zatvoriti granice za muškarce u dobi za mobilizaciju, pozvavši se na izvor blizak administraciji predsjednika Vladimira Putina. Drugi izvor, također blizak administraciji, kaže da će se to dogoditi nakon ‘referenduma‘ koji su trenutačno u tijeku u samoproglašenim ‘narodnim republikama‘ Donjeck i Lugansk te okupiranim ukrajinskim teritorijima u regijama Herson i Zaporižje. Ti ‘referendumi‘ završavaju u utorak navečer.
Izvor, kako piše Meduza, napominje da će postojati nešto poput ‘izlaznih viza‘, odnosno muškarci će morati dobiti dozvolu vojnog ureda da bi napustili teritorij Rusije. Meduza je ranije objavila da će granice ostati otvorene do završetka ‘referenduma‘ u utorak 27. rujna.
Na vladinim internetskim stranicama stoji da vojnici i narednici do 35 godina, niži časnici do 50 godina i viši časnici do 55 godina podliježu mobilizaciji na "prioritetnoj osnovi". Vojnici i narednici ostaju u pričuvi do 50. godine, a generali do 70. godine. Izvor blizak jednom od ruskih saveznih ministarstava rekao je za Meduzu kako Rusija planira pozvati 1,2 milijuna ljudi u vojsku u sklopu mobilizacije, no Kremlj to negira.
U međuvremenu, na Twitteru se dijeli fotografija dokumenata koju je, kako se tvrdi, podijelio poznati ruski aktivist za ljudska prava Pavel Čikov. Dokumenti navodno dokazuju da se dijelu ruskih muškaraca već sada zabranjuje da napuste Rusiju.
Rusija optužila Ukrajinu za teroristički napad u Hersonu dok traje referendum
17:38 - Prokremaljske vlasti optužile su ukrajinske snage da su ubile dvoje ljudi, uključujući bivšeg zastupnika, u raketnom napadu na hotel u okupiranom Hersonu. Regionalni dužnosnik rekao je da je Oleksij Zuravko, proruski bivši ukrajinski zastupnik, poginuo u napadu. Kirill Stremusov rekao je u izjavi da su ukrajinske oružane snage ispalile projektil na hotel Play kod Ribasa rano u nedjelju. Kijev nije odgovorio na tvrdnje.
Uprava koju je postavila Rusija objavila je na Telegramu da se radi o “planiranom terorističkom činu”, dodajući da zgrada hotela nije korištena u vojne svrhe. U priopćenju se navodi da su prema “preliminarnim informacijama” dvije osobe ubijene u napadu. Vlasti su rekle da su novinari ruskih medija bili u hotelu kada je projektil pao, javlja novinska agencija AFP. Ove tvrdnje nije bilo moguće neovisno provjeriti, javlja BBC.
Novinska agencija TASS citirala je predstavnika agencija za provođenje zakona u regiji da je napad “jasno izveden uz pomoć predstavnika NATO-a, prema njihovim obavještajnim podacima i na njihovu dojavu”.
Napad se dogodio u trenutku kada Herson – jedno od prvih mjesta koje je nakon invazije došlo pod kontrolu Moskve – sudjeluje u takozvanom referendumu o pridruživanju Rusiji. Osim Hersona, ljudi u Lugansku, Donjecku i Zaporožju također glasaju o tome već od petka, a glasovanje bi trebalo završiti u utorak.
Izrael će liječiti 20 ukrajinskih vojnika koji su teško ozlijeđeni u ratu s Rusijom
17:34 - "Izrael će primiti na liječenje 20 ukrajinskih vojnika koji su bili teško ranjeni tijekom rata", tvitao je izraelski veleposlanik u Ukrajini, Michael Brodsky. Prva dva pacijenta stići će u nedjelju na liječenje u medicinski centar Sheba u blizini Tel Aviva, dodao je.
Medicinski izvor potvrdio je agenciji France-Presse da su dva vojnika na putu za Izrael, dok je glasnogovornica ukrajinskog veleposlanstva u Tel Avivu rekla da očekuje da će prvi pacijenti stići "uskoro". Liječit će se protetikom i rehabilitacijom.
Sheba Medical Center, najveća izraelska bolnica, vodila je poljsku bolnicu u zapadnoj Ukrajini šest tjedana nakon ruske invazije u veljači.
Britanac otkrio kakav horor je preživio u ruskom zarobljeništvu
17:32 - Britanac kojeg su zarobili Rusi u Ukrajini opisao je svoju nevjerojatnu petomjesečnu borbu za preživljavanje te kako su njegovi tamničari rekli da bi njegova smrt mogla biti ili "brza" ili "lijepa".
U svom prvom intervjuu otkako je ovog tjedna oslobođen, hrabri Aiden Aslin (28) za The Sun je ispričao detalje svog zarobljeništva u Ukrajini. Aiden je kazao da je bio pretučen, izboden i prisiljen slušati sovjetske pjesme u malenoj ćeliji 24 sata dnevno.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
Tko su mogući Putinovi nasljednici?
16:49 - Kolaps ruske vojske izazvao je optužbe među utjecajnim ruskim političarima, čak je i Putinov saveznik, lider Čečenije Ramzan Kadirov, rekao da je Moskva "napravila greške" u ratu. Glasine da unutarnji krugovi žele svrgnuti Putina s vlasti pojačale su se krajem kolovoza nakon ubojstva Darje Dugine, kćerke filozofa Aleksandra Dugina.
Ako bi do svrgavanja Putina zaista i došlo, to bi otvorilo i pitanje njegovog nasljednika. Razliku će činiti način na koji Putin ode s vlasti. Ako se unaprijed odredi nasljednika, elite će imati manje prostora za promjene. Međutim, ako Putin napusti mjesto predsjednika iznenada, uslijedila bi borba za ruski tron. Trenutno se govori o više imena za mogućeg Putinovog nasljednika.
Nastavlja se bijeg iz Rusije radi mobilizacije: Kolone na mongolskoj granici
16:24 - Duge kolone vozila stvorile su se na graničnom prijelazu između Mongolije i Rusije dok ljudi bježe pred Kremljovim pozivom stotina tisuća rezervista za rat u Ukrajini. Više od 3000 Rusa ušlo je u Mongoliju preko tog prijelaza od srijede, većinom muškarci, rekao je AFP-u šef kontrolne točke u gradu Altanbulagu.
"Većina njih su samci, mladi ljudi koji su prešli granicu sa svojim roditeljima", rekao je bojnik G. Byambasuren, prenosi Al Jazeera. Više od 500 bilo je žena i djece. Ruski državljani mogu posjetiti Mongoliju i ostati bez vize 30 dana i produžiti svoj boravak za još 30 dana ako je potrebno, rekao je Byambasuren.
Ruski mladići odbijaju otići u rat: 'Pričaju o dužnosti. Kakva dužnost?'
15.10 - Ruskog Ministarstva obrane ranije je obavijestilo javnost da vojni poziv čeka 300.000 ljudi mlađih od 55 godina, i to samo onih koji su već služili vojsku. Ruski mediji pak izvještavaju da i stariji dobivaju pozive, kao i oni bez vojnog iskustva. List Novaja Gazeta Evropa piše da Kremlj planira pozivanje do milijun vojnika. Glasine su sveprisutne. Kremlj demantira, ali ljudi su nesigurni
“Nije da se plašim. Ako hoće, uhvatit će svakog od nas“, kaže rezignirano Mihail Bajankin (28), skladištar iz Čerepoveca. On tvrdi da će odbiti ići u rat, čak i ako dođu po njega. "Pričaju o dužnosti. Kakva dužnost? Išao bih da je naša zemlja napadnuta, ali ovdje mi napadamo susjednu zemlju“, kaže Bajankin za DW te dodaje: "Šalju nas na front, a svejedno im je da li ćemo se vratiti. Mi smo za njih samo topovsko meso.“
Jedan 34-godišnji inženjer iz Krasnodara za DW priča da je već ionako htio otići, a mobilizacija je samo ubrzala odluku. “Nisam napustio moju zemlju zauvijek. Volim Rusiju i sigurno ću se jednom vratiti“, kaže on.
Valerij Klepkin (43) je do prije dva dana živio na sjeveru Rusije i radio u policiji. Kaže da je od početka rata dobivao nekoliko poziva iz vojnog odsjeka, ali nije otišao. “Ja sam rezervni oficir. Nisam više htio čekati jer bih onda imao samo izbor ili ići u zatvor, ili postati ubojica“, priznaje. Naime, put je pak zatvoren prema baltičkim državama. Čelnici Estonije, Letonije i Litve objavili su da bi Rusi trebali ostati u svojoj zemlji i boriti se protiv Putinovog režima. Isto je u Češkoj. Finska bi pak mogla uskoro zatvoriti i ulazak i tranzit Rusima.
Ruski opozicioni političar Lev Šlosberg kritizira takve odluke. U razgovoru za DW on prigovara baltičkim i istočnoeuropskim zemljama da popuštaju svojim desničarskim populistima i podižu novu Željeznu zavjesu. „Prije ili kasnije ćemo svi ponovo živjeti u miru. A što je sada veći jaz između nas, to će biti teže ponovo se zbližiti“, rekao je Šlosberg.
Više od 2.000 ljudi privedeno je tijekom prosvjeda u Rusiji
13.33 - Više od 2.000 ljudi privedeno je diljem Rusije zbog prosvjeda protiv djelomične vojne mobilizacije predsjednika Vladimira Putina, uključujući 798 ljudi privedenih u 33 grada u subotu, prema neovisnoj promatračkoj skupini OVD-Info.
Reuters izvještava da su se frustracije proširile čak i na prokremaljske medije, a jedan urednik na državnom informativnom kanalu RT-a rekao je da problemi poput slanja poziva pogrešnim ljudima "ljude razbjesni". Kada su ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u subotu upitali zašto toliko Rusa napušta zemlju, ukazao je na pravo na slobodu kretanja.
Šimonović: 'Tu je i kriza energenata, što je veliki udar za Europu'
13.24 - Posljedice ruske invazije su tragične za Ukrajinu i dramatične za Rusiju. Ozbiljne su za Europu, ali i opasne za cijeli svijet. Već sada imamo desetke tisuća žrtava, radi se o strašnim razaranjima ukrajinskih gradova i sela, kazao je za N1 hrvatski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović. S druge strane, nastavlja Šimonović, imamo i globalni problem nedostatka i rasta cijene žita.
"Tu je i kriza energenata, što je veliki udar za Europu, koja je zavisna od ruskog plina. To najviše dolazi do izražaja u raspravama. Postoje rijetki pozitivni pomaci. Razmjene zarobljenika olakšavaju ljudske patnje, ali dovode i do porasta povjerenja između strana. Sa strane ljudskih prava to je veliki dobitak. Mi smo dobili našeg državljanina Prebega, ali bojim se da je među stranama u sukobu tako duboko nepovjerenje da ni ove mjere neće puno pomoći. Svaki put kada postoji prilika, treba ih odrabljivati", rekao je Šimonović. Više čitajte OVDJE.
Putin bi mogao ostati bez saveznika
12.45 - Posljednjih su dana Kina i Indija, koje je Kremlj nekoć nazivao prijateljskim nacijama, izvršile veliki pritisak na Vladimira Putina, nakon predsjednikove najveće eskalacije rata u Ukrajini - uključujući nuklearne prijetnje i mobilizaciju cijele zemlje. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi, koji je također bio prisutan na 77. zasjedanju Opće skupštine UN-a, pozvao je na pregovarački prekid rata.
"Kina podupire sve napore koji dovode do mirnog rješavanja ukrajinske krize. Hitan prioritet je olakšati pregovore za mir", rekao je Wang, naglasivši da bi Rusija i Ukrajina trebale uložiti zajedničke napore da "spriječe prelijevanje krize". Ovaj pomak od kineskih uobičajenih neprozirnih izjava predstavlja očiti prkos dugogodišnjem prijatelju Putinu - s kojim je Kina obećala "neraskidivu" vezu na početku rata. Više čitajte OVDJE.
'Svi koji su greškom mobilizirani moraju se vratiti natrag'
12.02 - Ruska "djelomična mobilizacija" za rat u Ukrajini počela je kaotično zbog prosvjeda, grešaka u izradi nacrta i egzodusa građana koji bježe iz Rusije, a sve se to događa dok Kremlj pooštrava pravila o izbjegavanju vojnih zapovijedi.
Neki stanovnici republike Sakha na Dalekom istoku Rusije unovačeni su "greškom" iako nisu ispunjavali uvjete za mobilizaciju, poput očeva malodobne djece.
"Svi koji su greškom mobilizirani moraju se vratiti natrag. Ovaj posao je već započeo", rekao je šef republike Aisen Nikolaev za Telegram nakon sastanka o predsjedničkom dekretu o djelomičnoj mobilizaciji. U međuvremenu, videosnimke koje kruže ruskim društvenim medijima otkrivaju napetosti, tugu i zbunjenost koje je izazvalo novačenje, koje je počelo nakon objave u srijedu, sa scenama obitelji koje se emotivno opraštaju i drugih novaka koji se svađaju oko poziva. Više čitajte OVDJE.
Ruski parlamentarci kritiziraju Putinovu mobilizaciju
11.01 - Čelnici dvaju domova ruskog parlamenta u nedjelju su izrazili zabrinutost zbog niza pritužbi na mobilizaciju, naredivši regionalnim dužnosnicima da uspostave kontrolu nad situacijom i riješe "ekscese“ koji su pojačali bijes javnosti.
Odluka predsjednika Vladimira Putina da naredi prvu mobilizaciju u Rusiji od Drugog svjetskog rata potaknuo je prosvjede diljem zemlje i bijeg iz države muškaraca sposobnih za služenje, što je stvorilo gužve na granicama i rasprodaju letova. Niz izvješća pokazuje da su u rat pozvani i oni koji nemaju vojnog iskustva, što je suprotno tvrdnjama ministra obrane Sergeja Šojgua da će biti pozvani samo oni koji su već služili.
Dva istaknuta ruska parlamentarca, oboje bliski saveznici Putina, eksplicitno su izrazili nezadovoljstvo načinom na koji se mobilizacija provodi. Valentina Matvijenko, predsjednica gornjeg doma parlamenta, rekla je kako je primila izvješća o pozvanim muškarcima koji nisu kvalificirani za vojsku.
"Takvi izgredi su apsolutno neprihvatljivi. Smatram da je apsolutno ispravno da oni potiču oštru reakciju u javnosti“, napisala je na aplikaciji Telegram. U izravnoj poruci ruskim regionalnim guvernerima, za koje tvrdi da imaju „punu odgovornost“ za implementaciju mobilizacije, Matvijenko im je poručila da „osiguraju implementaciju djelomične mobilizacije u punoj i apsolutnoj usklađenosti s određenim kriterijima, bez ikakve pogreške“.
Vjačeslav Volodin, predsjednik donjeg doma parlamenta, izrazio je zabrinutost u odvojenoj objavi.
"Podnose se žalbe“, kazao je. "Ako se dogodi greška, nužno je popraviti ju. Vlasti na svim razinama moraju shvatiti svoje odgovornosti“, dodao je. Dužnosnici su objavili da bi se trebalo mobilizirati do 300 tisuća ljudi, no analitičari i neovisni ruski mediji pišu kako je stvarni broj puno veći, što Kremlj odbacuje. Skupine za ljudska prava tvrde da je na prosvjedima protiv mobilizacije uhićeno više od 2 tisuće ljudi, a novi prosvjedi planirani su za nedjelju u Sibiru i na Dalekom istoku.
Društvene mreže pune su snimki iz centara za mobilizaciju gdje su zabilježene tučnjave i izražavanje nezadovoljstva regrutiranih prema službenicima.
Vidmarović o Kadirovu: 'To je njegova igra'
10.25 - Putinov vjerni poslušnik, čečenski lider Ramzan Kadirov, u petak je kazao kako u Čečeniji neće biti vojne mobilizacije. Ove izjave dolaze nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio djelomičnu mobilizaciju u Rusiji, pa se mnogi pitaju znači li to da mu inače odani sluga Kadirov polako odbija poslušnost.
Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović gostujući u studiju Net.hr-a kazao je da je ovo još jedna igra koju igra čečenski lider.
"To je igra Kadirova. Njega Čečeni kao nacija, kulturološki, baš ne podnose zbog toga što je on taj koji se nagodio s Rusijom, a čečenska ideja od raspada Sovjetskog saveza, pa i davno prije još, je osamostaljenje. On je čovjek koji uživa veliku financijsku i oružanu podršku od Kremlja", pojasnio je Vidmarović govoreći o situaciji u Rusiji. Više čitajte OVDJE.
Putin odmara u velikom spa kompleksu?
10.09 - Nakon što je proglasio djelomičnu mobilizaciju, ruski predsjednik Vladimir Putin nestao iz javnog prostora, javljaju ruski nezavisni mediji. Navodno su unaprijed snimljeni bilateralni susreti koje press služba objavljuje u pravom trenutku kako bi se stvorio dojam da predsjednik kontinuirano radi.
Kremlj planira objavljivati te snimke do idućeg četvrtka, kada predsjednik ima na rasporedu posjet velikoj industrijskoj regiji, doznaje jedan od izvora upoznat s Putinovim rasporedom. Drugi izvor kaže da je Putin od prošle srijede navečer odmara "dušu i tijelo" u svojoj rezidenciji na Valdaju u Novgorodskoj oblasti. Naime, pored glavne kuće službene rezidencije nalazi se spa kompleks s blatnom kupkom i bazenom.
U ovom dijelu nalazi se i hokejaško igralište, gdje predsjednik voli okupljati prijatelje i igrati hokej, kaže jedan od izvora. U četvrtak i petak telefonski je razgovarao s predsjednikom Turkmenistana i prijestolonasljednikom Saudijske Arabije. Također u petak, web stranica Kremlja objavila je vijest o sastanku s članovima Vijeća sigurnosti. No, i ovo zadnje kažu izvori, moglo je biti unaprijed snimljeno. No, najzanimljivije je to što Putin nije došao na Z-koncert u samom središtu Moskve u znak podrške “referendumima” na okupiranim područjima Ukrajine.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na pitanje zašto predsjednik tamo nije došao, kazao je da je imao posla u Kremlju. Posljednji put Putin je u javnosti viđen 21. rujna kada je posjetio tehničku školu i koncert u Velikom Novgorodu. Odmah nakon koncerta, prema izvorima, počela je pauza u Putinovim javnim aktivnostima, a trajat će najmanje tjedan dana. U isto vrijeme, TV kanali nastavljaju prikazivati scene s Putinovim sudjelovanjem. Peskov je također demantirao da se Putin odmara u svojoj rezidenciji na Valdaju.
Zelenskij u čudu: 'Ne zna što se dogodilo Izraelu'
8.57 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je "šokiran“ time što Izrael nije opskrbio Kijev svojim proturaketnim sustavom kako bi se zemlja branila od ruskih napada, pokazuje intervju objavljen u subotu.
Zelenskij traži to od oružje još od početka ruskog napada u veljači. Spomenuo je izraelski sustav Čelične kupole koji se često koristi za obranu od raketa palestinskih militanata iz Gaze. "Ne znam što se dogodilo Izraelu. Iskreno sam šokiran jer ne razumijem zašto nam ne bi mogli dati svoju protuzračnu obranu“, rekao je ukrajinski predsjednik u razgovoru s francuskim novinarima, prenosi Reuters.
Njegov ured objavio je snimku razgovora u subotu. Zelenskijeva izjava snažnija je od one u ožujku kad je kritizirao Izrael što ne šalje naoružanje. Izrael je osudio rusku invaziju no ne želi u potpunosti ugroziti odnose s Moskvom, važnim igračem u susjednoj Siriji gdje se izraelske snage često sukobljavaju s proiranskim paravojskama.
"Razumijem, u teškoj su situaciji, uzimajući u obzir situaciju sa Sirijom i Rusijom“, rekao je ipak Zelenskij, dodavši da nikog ne osuđuje. "Iznosim činjenice. Moji razgovori s izraelskim vodstvom nisu nimalo pomogli Ukrajini“.
Ukrajinska vojska u problemima zbog lošeg vremena
8.10 - Munjeviti ukrajinski napredak u oslobađanju teritorija od ruskih snaga na istoku zemlje u subotu se pretvorio u borbe usporene ruskim otporom i meteorološkim uvjetima.
U gradu Kupjansku na prvoj liniji čuje se konstantno granatiranje, a crni dim podiže se s druge strane rijeke Oskil koja i dalje odvaja ukrajinske od ruskih snaga. "Kiša trenutno svugdje otežava upotrebu teškog naoružanja. Možemo koristiti samo asfaltirane ceste“, rekao je ukrajinski narednik Roman Malina za agenciju France Presse.
"Trenutno zbog težine kretanja radi vremenskih uvjeta ciljamo na njihova oklopna vozila, skladišta oružja i skupine vojnike“, dodao je.
Ukrajinski vojni upravitelj Kupjanska Andrij Kanašević u petak je rekao da će vojsci trebati do deset dana da u potpunosti osigura područje. Većina paljbe u subotu bila je odlazna – ukrajinska artiljerija cilja ruske položaje u šumi istočnoj od grada, no Rusi odgovaraju dronovima. Nekoliko izbjeglica prešlo je na ukrajinski teritorij preko oštećenog mosta, i dalje obojenog u boje zastave ruskih okupatora.
Dvojica ukrajinskih vojnika, dobro opremljenih američkim jurišnim puškama i pancirima te dobrog raspoloženja unatoč umoru i zabrinutosti zbog ruskog drona koji zuji iznad ceste posute krhotinama, također su prešli natrag. Jedan od njih, ratnog imena "Mario“, rekao je da je prerano reći kada će istočna obala potpuno biti pod ukrajinskom kontrolom, no bio je uvjeren da su Rusi u procesu povlačenja, piše francuska agencija. "Iza njih će ostati samo njihova tijela“, rekao je Mario.
"Općenito gledano situacija je dobra. Ako se uzme u obzir raspon operacije, nismo imali gotovo nikakvih gubitaka“, dodao je. Većina Kupjanska, ključnog željezničkog čvorišta koje je Rusija koristila za opskrbu svojih vojnika na južnom bojištu Donjecka, pala je pod ukrajinsku kontrolu nakon protuofenzive koja je počela ranije ovaj mjesec.
No mali dio Harkivske oblasti na istočnoj strani rijeke Oskil i dalje ostaje pod ruskom kontrolom i sprječava Ukrajinu da dodatno napreduje prema regiji Luhansk koju Moskva želi anektirati. "Da, mi imamo dovoljno vojske i naoružanja, no ovisit će o tome što se događa na drugoj strani", rekao je Malina. "Pokušavaju pronaći slabe točke u našoj obrambenoj liniji, pa nas s vremena na vrijeme pokušavaju napasti tenkovima i marincima“. "Naš moral je dobar. Spremni smo boriti se, no potrebno nam je još teškog naoružanja i oružja visoke preciznosti“, zaključio je Mario, ponavljajući ukrajinske pozive zapadu za slanjem oružja.
I dok traju borbe u Kupjansku većina civila napustila je taj grad koji je ostao bez struje i pitke vode. Britanska agencija Reuters prenijela je da je južna Ukrajina izložena granatiranju kasno u subotu. Ukrajinska vojska priopćila je rano u nedjelju da su ruske snage u posljednja 24 sata izvele desetke raketnih napada i zračnih napada na vojne i civilne ciljeve, uključujući 35 "naselja".
Rusija negira da je gađala civile. Ruska državna novinska agencija RIA, pozivajući se na neidentificirane izvore, rekla je ranije da su ukrajinske snage granatirale žitnicu i skladišta gnojiva. Reuters nije uspio provjeriti tvrdnje nijedne strane.
Lavrov u UN-u prozvao Zapad zbog 'rusofobije'
8.08 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov oštro je kritizirao zapadne nacije u subotu zbog rata u Ukrajini, rekavši Ujedinjenim narodima da Sjedinjene Države i njihovi saveznici žele "uništiti" njegovu zemlju.
Sergej Lavrov
"Službena rusofobija na Zapadu je bez presedana. Opseg je groteskan", rekao je Lavrov u vatrenom govoru u Općoj skupštini UN-a.
"Oni se ne libe objaviti namjeru da nanesu ne samo vojni poraz našoj zemlji, već i da unište i slome Rusiju." Nakon nekoliko dana u kojima su zapadni čelnici osuđivali rusku invaziju na Ukrajinu, Lavrov je iskoristio red Rusije za govornicom Opće skupštine kako bi uzvratio na napad na Moskvu predvođen Washingtonom.
Sjedinjene Države, rekao je, proširuju Monroeovu doktrinu - svoju deklaraciju iz 19. stoljeća o Latinskoj Americi kao svojoj isključivoj sferi utjecaja - i "pokušavaju cijeli svijet pretvoriti u vlastito dvorište". “Proglasivši se pobjednikom u hladnom ratu, Washington se uzdigao gotovo do Božjeg izaslanika na Zemlji, bez ikakvih obveza osim svetog prava da nekažnjeno djeluje gdje god želi”, rekao je.
Također je branio referendume održane u petak u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom, tvrdeći da se radi o ljudima koji traže zemlju "na kojoj su njihovi preci živjeli stotinama godina". "Zapad se sada ljuti" na referendume, rekao je Lavrov.
Američki predsjednik Joe Biden i drugi zapadni čelnici obećali su da nikada neće prihvatiti rezultate "lažnih" referenduma, smatrajući ih dijelom nastojanja da se granice promijene silom.
Zelenskij: 'Za što se Rusija bori?'
8.00 - U svom noćnom obraćanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je poručio: "Za što se Rusija bori? Svaki građanin Rusije zna - iako mnogi to ne priznaju, oni sigurno znaju - da je Rusija ta koja donosi zlo. Ukrajina jamči svakom ruskom vojniku koji se preda tri stvari.
Prvo, prema vama će se postupati na civiliziran način, u skladu sa svim konvencijama. Drugo, nitko neće znati okolnosti vaše predaje, nitko u Rusiji neće znati da je vaša predaja bila dobrovoljna. I treće, ako se bojite vratiti u Rusiju i ne želite razmjenu, pronaći ćemo način da i to osiguramo".
