Kaos u Rusiji izbio je nakon što je predsjednik Vladimir Putin objavio "djelomičnu mobilizaciju", kako bi pojačao snage u ukrajinskom ratu, pritisnut kontraofenzivom Kijeva na sjeveroistoku zemlje koja je natjerala njegove trupe na povlačenje.
Diljem zemlje uslijedili su brojni prosvjedi, a zabilježene su potresne scene žena koje se opraštaju od svojih sinova i muževa, dok su neki Rusi ponovo krenuli bježati iz zemlje. Neki su došli i u Srbiju, a zabilježene su gužve i na rusko-finskoj granici.
Potencijalni Putinovi nasljednici
Kolaps ruske vojske izazvao je optužbe među utjecajnim ruskim političarima, čak je i Putinov saveznik, lider Čečenije Ramzan Kadirov, rekao da je Moskva "napravila greške" u ratu.
Uslijed ruske invazije na Ukrajinu mnogi se pitaju hoće li će Putin preživjeti i što će se dogoditi ako preživi. Glasine da unutarnji krugovi žele svrgnuti Putina s vlasti pojačale su se krajem kolovoza nakon ubojstva Darje Dugine, kćerke filozofa Aleksandra Dugina.
Ako bi do svrgavanja Putina zaista i došlo, to bi otvorilo i pitanje njegovog nasljednika. Razliku će činiti način na koji Putin ode s vlasti. Ako se unaprijed odredi nasljednika, elite će imati manje prostora za promjene. Međutim, ako Putin napusti mjesto predsjednika iznenada, uslijedila bi borba za ruski tron.
Trenutno se govori o više imena za mogućeg Putinovog nasljednika. Dok su se krajem 2021. najviše kotirali ministri Sergej Šojgu i Sergej Lavrov, oni se više ne spominju.
Sada su na listi Mihail Mišustin, Sergej Kirijenko, Vjačeslav Volodin, Juri Kovalčuk, Aleksej Navaljni, Jevgenij Prigožin, Viktor Zolotov i Aleksander Kurenkov, piše Kurir.rs.
Mihail Mišustin (56)
Mišustin je aktualni premijer do sada je bio tajnovit o temi invazije na Ukrajinu i u potpunosti je izbjegavao komentirati rat. Ako Putin na kraju bude tražio potpunu posvećenost svih birokrata po vojnom i pitanju Donbasa, ta tišina mogla bi ih poprilično koštati, smatraju stručnjaci.
Malo je vjerojatno ga Putin vidi kao svog nasljednika. Mišustin nije dovoljno blizak predsjedniku te nije uspio postati više od političkog tehnokrata. Prema Ustavu, premijer postaje vršilac dužnosti predsjednika u slučaju da predsjednik nije u mogućnosti raditi svoj posao. Kad bi Mišustin iznenada bio postavljen na funkciju v.d. predsjednika bez adekvatne pripreme našao bi se u veoma teškoj situaciji. Zavisio bi od predsjedničke administracije, a sve veće političke odluke koje bi sam donio sigurno bi izazvale sukob.
Sergej Kirijenko (60)
Za razliku od tihog Mišustina, Kirijenko je postao veoma glasan otkako je počela invazija. Prvi zamjenik šefa kabineta sada je odgovoran za nadzor nad separatističkim republikama u Donbasu, što za razliku od svojih prethodnika glasno ističe.
On je postao jedan od najistaknutijih političara nove ere iako ranije nije pokazivao sklonost prema javnom govoru. On sada govori glasno o fašistima, nacistima i jedinstvenoj misiji ruskog naroda. U Donbasu je otkrio spomenik “babuški Anji”, starici koju su Rusi pokušali pretvoriti u simbol “oslobođenja” Ukrajine. Kirijenko je krajem 90-tih sa svojih 35 godina nakratko bio najmlađi premijer Rusije.
Vjačeslav Volodin (58)
Predsjednik Dume, koji je na to mjesto izabran 2016. na prijedlog Putina, moćan je kandidat za potencijalnog nasljednika. Otkako je iz Kremlja prešao u Dumu, Volodin je počeo provokativno govoriti, a potom je udvostručio svoje napore pozivajući na zadržavanje smrtne kazne u DNR i LNR.
Od početka invazije Volodin je i više nego inače isticao svoju lojalnost Putinu. Prozivao je javne osobe koje su se protivile ratu kao "izdajnike“, tražio da se Rusiji plaća prirodni plin i druga dobra u rubljima, a Bidena je opisao kao "bolesnog i jadnog“. U očima mnogih ruskih političara upravo je on "prvi do Putina", s kojim se poznaje od 2001. Mnoge njegove kolege opisuju ga kao oštroumnog, jakog i sposobnog političara, kojeg nije dobro imati za neprijatelja.
Juri Kovalčuk (71)
Poznat i kao “Putinov bankar”, Kovalčuk je glavni šef Ruske banke i također kontrolira najveću medijsku holding kompaniju u zemlji, Nacionalnu medija grupu, a njegov stariji brat Mihail je direktor Instituta Kurčatov i blizak Putinov prijatelj, koji savjetuje predsjednika po pitanjima od genetskog inženjeringa do biološkog naoružanja.
Kovalčuka je “Forbes” u maju 2008. uvrstio po prvi put na listu 100 najbogatijih Rusa, na 53. mjesto s procjenom od 1,9 milijardi dolara. Nakon nametnutih sankcija 2018., njegovo bogatstvo je spalo na 650 milijuna dolara. Kovalčuk je bio jedan od nekoliko pojedinaca koji su se našli na meti američkih sankcija nakon aneksije Krima. Prema američkom Ministarstvu financija, Kovalčuk je blizak Putinov savjetnik, a poznato je da je svadba Putinove kćerke održana baš u njegovom skijalištu “Igora” 2013.
Aleksej Navaljni (46)
Zatvoreni lider ruske opozicije i aktivist organizirao je antivladine proteste u Rusiji i kandidirao se kako bi zagovarao reforme protiv korupcije i Putinov režima. Lider je partije Rusija budućnosti i osnivač Antikoruptivne fondacije (FBK). Organizacija Amnesty International smatra ga “zatvorenikom po savjesti”. Nosilac je Saharove nagrade za svoj rad na ljudskim pravima. Također ima preko šest milijuna pratitelja na YouTubeu, gdje je objavljivao videe o korupciji u zemlji.
U kolovozu 2020. je otrovan dok je letio iz Sibira za Moskvu. Hitno je prevezen u Berlin i pušten mjesec dana kasnije. Ali, čim je sletio u Moskvu uhićen je u siječnju 202.1, pod optužbom da je prekršio pravila uvjetne slobode dok je bio u Njemačkoj, na osnovu osude iz 2014. U svibnju ove godine Navaljni je osuđen na dodatnih devet godina zatvora zbog pronevjere, on je to suđenje opisao kao lažno. Sad se nalazi u zatvoru, a u kolovozu je proslavio dan kad je otrovan kao “drugi rođendan”.
Jevgenij Prigožin (61)
Šef je ruske plaćeničke grupe Vagner i ponekad ga zovu “Putinovim kuharom” zbog ranijih ugostiteljskih poslova.
The Times je ranije pisao da se smatra da je Prigožinu Kremlj naredio da nadgleda aktivnosti Vagnera u Donbasu nakon što je fotografiran s ekstremno desničarskim članom ruske Dume za kojeg se znalo da je na prvim linijama fronta u Ukrajini. Prigožin poriče da je financijer Vagnera, ali optužbe su uporne, a njegovo postojanje javna je tajna. Često je bio na udaru optužbi za korupciju, posebno od Navaljnijeve FBK, koja ga je optužila da je nezakonito prikupio skoro milijardu rubalja osobnog bogatstva.
Viktor Zolotov (68)
Moćnik koji je godinama bio uz Putina za razliku od ostalih generala koji su dolazili i odlazili. Zolotov je bio Putinov bivši tjelohranitelj. Unuk generala Zolotova pohađao je britansku školu Kranli u Sariju, zajedno s bliskim prijateljima Luize Rozove, Putinove tajne kćerke koja je navodno nestala s društvenih mreža prije početka rata u Ukrajini.
Putinov “omiljeni general” aktualni je član Sigurnosnog saveza zemlje i šef Nacionalne garde Rusije, koja je izgubila desetine tisuća ljudi u Ukrajini od početka invazije. U svibnju je priznao da ruska operacija u Ukrajini nije išla tako brzo kako je Kremlj želio, što bi mu se moglo obiti o glavu kad je riječ o Putinovom nasljedniku. Nedavno je izbila afera da je Zolotov navodno išao na luksuzna putovanja u Afriku s mladim manekenkama.
Aleksander Kurenkov (49)
Putin je svog bivšeg osobnog tjelohranitelja krajem travnja imenovao za ministra, a nekoliko mjeseci nakon što je njegov prethodnik Jevgenij Ziničev poginuo pod misterioznim okolnostima. Kurenkov šesti je tjelohranitelj ruskog predsjednika koji je imenovan na visoku državnu dužnost. Kurenkov je poznat i kao “čovjek bez lica”, a o njegovoj prošlosti se malo zna. Neki tvrde da je služio u sigurnosnim agencijama FSB i FSO.
Putin ga navodno osobno dobro poznaje, a njegov izbor znači da će, prema riječima šefa države, Kurenkovu njegove profesionalne kvalitete omogućiti da obavlja tu funkciju, rekao je u svibnju Dmitrij Peskov. Ministar za izvanredne situacije je važna funkcija u Rusiji. Osoba na toj funkciji odgovorna je za borbu s poplavama, šumskim požarima i olujama, ali se smatra da su ključna sigurnosna pitanja također u njegovom portfelju.
