- Promjena u ruskoj Vladi
- Potpisane izmjene ruskog zakona o vojnoj službi koje predviđaju drakonske kazne
- Putin preuzima strategiju rata na sebe?
- Putin mobilizacijom u rat šalje milijun Rusa?
- Drugi dan referenduma
- Analiza Kolinde Grabar-Kitarović i Branimira Vidmarovića
- Nastavljaju se prosvjedi protiv mobilizacije, privedene 724 osobe
- Kina: Ubrzajte mirovne pregovore u Ukrajini
TIJEK DOGAĐAJA:
Ukrajinci objavili snimku rušenja ruskog helikoptera Ka-52 stingerom
23:37 - Savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Anton Gerašenko objavio je snimku za koju tvrdi da prikazuje rušenje ruskog helikoptera Ka-52 negdje u Harkivskoj regiji. "Jedinstvena snimka drona. Naši heroji iz 92. brigade prekrasno su stingerom srušili ruski helikopter KA-52 (vrijedan 14 milijuna dolara) u Harkivskoj regiji. Slava našim braniteljima!", napisao je na svom Twitter profilu.
Snimka nije neovisno potvrđena, a Gerašenko ne navodi niti vrijeme kad je snimka navodnog rušenja helikoptera nastala.
Kina: Najveći prioritet u Ukrajini je ubrzanje mirovnih pregovora
22:44 - Kina podupire sve napore koji vode prema mirnom rješavanju "krize" u Ukrajini, rekao je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u subotu, dodavši da je najveći prioritet da se ubrzaju mirovni pregovori. "Osnovno rješenje je pozabaviti se opravdanim sigurnosnim brigama obiju strana i izgraditi uravnoteženu, učinkovitu i održivu sigurnosnu arhitekturu", rekao je Wang u svome obraćanju. "Pozivamo sve umiješane strane da vode računa da se kriza ne prelije i da zaštite legitimna prava i interese zemalja u razvoju." Kina, strateški partner Rusije, čvrsta je u svojoj neutralnosti, kritizirajući zapadne sankcije protiv Rusije, ali bez pružanja podrške ili pomoći u vojnoj kampanji.
Wang je također rekao da će Peking nastaviti raditi na "mirnom ujedinjenju" s Tajvanom i da se treba boriti protiv "separatističkih djelovanja za nezavisnost", dok poduzima silovite korake kako bi se usprotivio bilo kakvom miješanju izvana. "Samo odlučnim sprječavanjem separatističkih aktivnosti možemo izgraditi istinski temelj za miroljubivo ujedinjenje. Samo kad Kina postane u cijelosti ujedinjena, može biti trajnog mira u Tajvanskom tjesnacu", rekao je.
Napetosti zbog Tajvana porasle su nakon posjeta predsjednice Zastupničkog doma Kongresa SAD-a Nancy Pelosi u kolovozu, nakon čega su uslijedile masovne kineske vojne vježbe, kao i obećanja američkog predsjednika Joea Bidena da će braniti demokratski otok. Tajvanska vlada oštro se protivi zahtjevima Kine i kaže da o budućnosti otoka može odlučivati samo 23 milijuna njegovih stanovnika.
Nastavljaju se prosvjedi protiv mobilizacije u Rusiji, uhićene 724 osobe
22:32 - Diljem Rusije nastavljaju se prosvjedi protiv djelomične mobilizacije, a ruske vlasti uhitile su stotine ljudi, objavila je neovisna skupina za ljudska prava. OVD-Info je rekao da su u subotu privedene 724 osobe u 32 različita grada, piše BBC. Ranije ovog tjedna tijekom prosvjeda je privedeno 1000 ljudi.
Novinska agencija AFP izvijestila je da je svjedočila jednoj ruskoj prosvjednici koja je vikala “mi nismo topovsko meso” dok su je odvodili policajci. U Sankt Peterburgu, drugom po veličini gradu u Rusiji, jedan je čovjek rekao novinarima: “Ne želim ići u rat za Putina.” Sedamdesetogodišnja Natalija Dubova izjavila je za AFP da se protivila ratu i priznala da se boji za mlade ljude koji će biti poslati na frontu.
Neki od uhićenih u subotu izvijestili su da su im predani papiri za regrutaciju te da im je naređeno da se jave u regrutne centre dok su ih držali službenici sigurnosti. Kremlj je ranije ovog tjedna rekao da to "nije protiv zakona", a Putin je u subotu potpisao nove uredbe kojima se izriču kazne do 10 godina zatvora za svakog vojnika uhvaćenog u predaji, pokušaju dezertiranja iz vojske ili odbijanju borbe.
Zelenskij: 'Moskva želi mobilizirati Ukrajince na okupiranim područjima'
21:24 - Ukrajinski dužnosnici kažu da Rusija koristi referendume na okupiranim područjima kako bi pomogla u novačenju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je Rusiju da namjerno cilja Ukrajince u mobilizaciji. Zelenskij je rekao da je na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014., kao i u "drugim dijelovima Ukrajine, koje do sada kontroliraju", Rusi i separatistički lojalisti nastoje provesti "kriminalnu mobilizaciju" lokalnih ljudi u rusku vojsku.
“Na Krimu, u područjima s gustom populacijom krimskih Tatara pokušavaju pronaći i mobilizirati što više muškaraca”, rekao je predsjednik u svom televizijskom obraćanju u petak navečer. “Ovo je namjerni pokušaj Rusije da uništi krimsko-tatarski narod, ovo je namjerni pokušaj agresorske države da oduzme živote što većem broju stanovnika teritorija koje su ruske trupe upale.”
Zelenskij je pozvao Ukrajince na otpor te poslao poruku svim Ukrajincima na privremeno okupiranim teritorijima: "Učinite najvažniju stvar - spasite vlastite živote i pomozite nam da oslabimo i uništimo okupatore. Sakrijte se od ruske mobilizacije na bilo koji način. Izbjegavajte regrutna pisma. Pokušajte doći do slobodnog teritorija Ukrajine.”
Rekao je da bi svatko tko bude unovačen u rusku vojsku trebao sabotirati neprijateljske aktivnosti i dati ukrajinskoj strani sve važne informacije o ruskim snagama, poput lokacije njihovih baza, stožera i skladišta streljiva. “I u prvoj dostupnoj prilici, prebacite se na naše pozicije”, poručio je Zelenskij.
Bivši ruski premijer: 'Putin je odlučio odigrati svoju posljednju kartu'
21:14 - “Pokušao je uplašiti ljude oko upotrebe nuklearnog oružja, ali mislim da je to u kategoriji blefa. Ne mislim da će se okrenuti nuklearnom oružju iz jednostavnog razloga što shvaća da bi i sam bio trenutno eliminiran, to bi odmah bio kraj njegove vladavine i to bi bio katastrofalan rezultat”, komentirao je bivši ruski premijer Mihail Kasjanov za Newsweek.
“On pokušava prestrašiti ljude, već je to napravio nekoliko puta početkom godine”, dodao je, tvrdeći da je Putin naprosto “odlučio odigrati svoju posljednju kartu u ovoj igri”. Cilj mu je, smatra Kasjanov, uvjeriti zapadne čelnike da on sam vjeruje da ima “pravo koristiti nuklearno oružje” za obranu okupiranog ukrajinskog teritorija koji će uskoro anektirati.
Muškarci iz siromašnih ruskih regija odupiru se mobilizaciji, prizori su potresni
Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio djelomičnu mobilizaciju, društvenim mrežama kruže potresne snimke oproštaja regrutiranih Rusa koji se opraštaju sa svojim obiteljima, ali i snimke koje prikazuju kako se časnici odnose prema uplašenim i nezadovoljnim muškarcima koji bi, nakon obuke, trebali krenuti put Ukrajine.
Među tragičnim prizorima nađu se i oni koji prikazuju scene poput pijanih budućih pripadnika ruskih vojnih snaga, njihovih međusobnih ali i tučnjava s policijom i osobljem zaduženim za regrutaciju.
Ruska Duma u četvrtak o aneksiji okupiranih dijelova Ukrajine?
19:23 - Duma, donji dom ruskog parlamenta, mogla bi u četvrtak pokrenuti raspravu o pripajanju okupiranih dijelova Ukrajine, izvijestila je u subotu novinska agencija TASS, pozivajući se na neimenovani izvor.
Moskva je u petak organizirala referendume o pridruživanju Rusiji u četiri okupirane regije Ukrajine, što je izazvalo osudu Kijeva i zapadnih nacija koje su glasanje nazvale prijevarom i obećale da neće priznati rezultate. U međuvremenu, više od 730 osoba diljem Rusije pritvoreno je u subotu tijekom prosvjeda protiv mobilizacije, objavila je skupina za zaštitu ljudskih prava, tri dana nakon što je predsjednik Vladimir Putin za potrebe sukoba u Ukrajini naredio prvu vojnu mobilizaciju u Rusiji od Drugog svjetskog rata. Nezavisna grupa OVD-Info navela je da je do pritvaranja došlo u 32 različita grada, od St Petersburga do Sibira.
Prosvjedi su ilegalni prema ruskom zakonu, koji zabranjuje bilo kakve aktivnosti za koje se smatra da kleveću oružane snage. "Želiš li biti poput mene", pisalo je na transparentu koji je na skupu u Moskvi držala žena u invalidskim kolicima. Na snimci s istog prosvjeda moglo se vidjeti kako ruski policajci nose muškarca i vode ženu prema policijskom kombiju.
Novinar objavio snimke kalašnjikova koje navodno dobivaju mobilizirani Rusi
18:20 - Od početka ruske invazije na Ukrajinu govori se o lošem stanju ruske vojske, a svako malo na internetu i u medijima pojave se detalji koji dodatno potvrđuju zastarjelost i rasulo u ruskim vojnim redovima. Posljednji takav primjer objavio je novinar časopisa za istraživačko novinarstvo Bellingcat, Bugarin Christo Grozev, koji je na Twitteru prikazao snimke i fotografije pušaka koje dobivaju mobilizirani Rusi.
Autentičnost snimki za sada nije potvrđena, no ako su istinite, svjedoče o kalašnjikovima koji su u katastrofalnom stanju, potpuno prekriveni hrđom.
"Novomobilizirani Rusi pokazuju zahrđale AK-e koje su dobili. Pretpostavljam da funkcioniraju tako da se poreže neprijatelja pa da dobije tetanus", napisao je novinar uz fotografije.
Podsjeća to na posljednju veliku mobilizaciju Rusa, onu u Drugom svjetskom ratu, kada su stotine tisuća ljudi poslani na bojišnice naoružani samo vilama i drugim poljoprivrednim alatom.
Ispovijest ruskog disidenta: Samo jedna stvar nas može izbaviti od Putina
17.40 - Dmitrij Gudkov trenutno obilazi zapadnu Europu gdje razgovara s političarima i diplomatima. Ovaj ruski opozicionar, koji je napustio zemlju prošle godine poslije dvodnevnog pritvora, kaže da je jedan od ciljeva zapadnim političarima objasniti da su neke sankcije protiv Rusije efikasne, a neke samo koriste režimu Vladimira Putina, javlja DW.
"Europljani moraju razumjeti da će izazvati još veći problem ako sada izoliraju Rusiju, ograde je žicom visokom šest metara i okolo iskopaju kanal s krokodilima", kaže Gudkov za DW. "Jer, nastat će siromaštvo, raspad zemlje bi mogao biti krvav. A nuklearno oružje će ostati i nitko ne zna kuda bi rakete mogle poletjeti. To će zadavati glavobolje i Ukrajini i svima ostalima", dodaje ovaj bivši zastupnik u ruskoj Dumi.
Rusima do deset godina zatvora za odbijanje mobilizacije, predaju, odbijanje borbe
16.45 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je potpisao izmjene zakona koji predviđaju do 10 godina zatvora za vojnike koji izbjegnu mobilizaciju, dezertiraju, predaju se ili odbiju boriti. Te izmjene Kaznenog zakona predviđaju kazne do 10 godina zatvora za vojnike koji dezertiraju, neodazovu se na moblilizaciju, "neovlašteno" se predaju neprijatelju ili se odbiju boriti. Djela pljačke također su kažnjiva kaznom do 15 godina zatvora.
Te zakonske promjene uslijedile su nakon što je Rusija ovaj tjedan proglasila djelomičnu mobilizaciju rezervista za borbu u Ukrajini, gdje su ruske snage pretrpjele neuspjeh posljednjih tjedana. Naredba o mobilizaciji, koja se prema vlastima odnosi na 300.000 ljudi, izazvala je zabrinutost mnogih Rusa, a neki su odlučili napustiti zemlju.
Dok Moskva svim sredstvima nastoji regrutirati više muškaraca za odlazak na bojišta u Ukrajini, Putin je u subotu potpisao zakon koji olakšava pristup ruskom državljanstvu za strance koji se prijavljuju u vojsku. Prema tom zakonu stranci koji se pridruže vojsci na razdoblje od najmanje godinu dana moći će podnijeti zahtjev za državljanstvo, a da pritom ne moraju imati pet godina boravka na ruskom teritoriju koji su inače potrebni. Čini se da je ova mjera prvenstveno usmjerena na migrante iz bivših sovjetskih republika srednje Azije.
Putin donio odluku po uzoru na Hitlera. A zna se kako je to na kraju završilo...
16.05 - Kako navodi New York Times koji s epoziva na američke obavještajne izvore, Vladimir Putin je svojim zapovjednicima rekao da će on određivati strategiju. Putin je, prenosi NYT, zabranio povlačenje ruskih snaga s desne strane Dnjipra iako bi, u vojnom smislu, bilo bolje povući te snage i na lijevoj strani, gdje postoji strateška dubina, uspostaviti obrambeni položaj koji se, u slučaju slabljenja ukrajinskog napada, može iskoristiti kao točka napada. Putin nije mogao prihvatiti takvu opciju jer bi time Herson, grad koji je pao u ruske ruke u ranim danima agresije, gotovo bez otpora i zbog izdaje, bio proglašen porazom. Koji bi se nadovezao na ukrajinske uspjehe u Harkivskoj oblasti, a to bi za Kremlj bilo politički neprihvatljivo.
Iako je dio zapovjednika tumačio da bi povlačenjem mogli na bojišnici ostaviti manji dio snaga, a dio prebaciti na linije na istoku koje su pred pucanjem na prostoru Luhanske oblasti. Putin je rekao ne. I Hitler je pod kraj rata preuzeo zapovijedanje što nije pomoglo, mnogi će reći da je odmoglo. Povlačenje iz Hersona bi, također, u pitanje dovelo provedbu “referenduma” u toj oblasti što Moskva vidi rješenjem koje će odvratiti ukrajinske napade. Upitno, iako Putin prijeti i oružjem masovnog uništenja.
I američki izvori potenciraju dio Putinovog govora u kojem je rekao da je pristao na prijedlog Ministarstva obrane i glavnog stožera da se provede djelomična mobilizacija što je, s jedne strane, stvaranje pozicije za prebacivanje krivice na ministra Sergeja Šojgua i generala Valerija Gerasimova, ali s druge strane davanje ustupka vojsci da bi zatim preuzeo donošenje strateških odluka. Što ne može izaći na dobro jer Putin, što god mislio o sebi, nije strateg, nema te sposobnosti, loš je taktičar, a tijekom ovih više od 20 godina vlasti je pokazao da samo zna iskoristiti prigodu koja se pruži. Tako je munjevito anketirao Krim. Ta sposobnost u ratu nema gotovo nikakve vrijednosti.
"U ovom ratu postoji dosljedna neusklađenost između Putinovih političkih ciljeva i vojnih sredstava za njihovo postizanje", prenosi NYT riječi Michaela Kofmana, direktora ruskih studija na CNA, obrambenom istraživačkom institutu u Arlingtonu. "U važnim točkama odlučivanja Putin je odugovlačio, odbijajući prepoznati stvarnost, sve dok se opcije nisu pretvorile iz loših u gore."
Dodatni je problem što Putinove odluke, tumače američki obavještajni izvori za NYT, jačaju podjelu unutar zapovjedništva ruske vojske gdje postoje skupine suprotstavljenih mišljenja kad je riječ o odgovoru na ukrajinske vojne uspjehe. Jedna skupina smatra da bi se trebali oštro suprotstaviti Putinovim naredbama prije nego što Ukrajinci probiju njihove trenutne linije, što se prije svega odnosi na istočni front. Drugi vjeruju da bi trebalo slijediti predsjednikove upute.
Zelenskij kao ukrajinski Churchill
15.31 - Predsjednik Volodimir Zelenskij igra ulogu ukrajinskog Churchilla, bez nekih njegovih fantastičnih ideja, ali s beskrajno boljim režimom vježbanja, piše Eliot A. Cohen za The Atlantic. Poput Churchilla 1940., on je bio nezamjenjiv čovjek u smrtonosnoj krizi, bez kojega bi njegova zemlja mogla biti izgubljena, i čija je rječitost okupila ne samo njegove sugrađane nego i širi demokratski svijet.
"Nedavno sam ga sreo u Kijevu i zatekao sam ga onakvog kakvog sam se i nadao, opuštenog, optimističnog, ali ne samouvjerenog, odlučnog i na vrhu detalja rata za opstanak koji njegova zemlja uspješno vodi. Ključni ljudi koji su podređeni Zelenskom, generali i ministri, reproducirali su njegovo raspoloženje: Realni, hrabri i krajnje predani oslobađanju svoje zemlje od brutalnog osvajača. Rekli su našoj maloj skupini američkih, britanskih, francuskih i australskih stručnjaka koje je okupio poljski vanjskopolitički think tank PISM što im je potrebno i, oprezno, kako procjenjuju neprijateljski vojni položaj", navodi Cohen u svom tekstu. Više čitajte OVDJE.
Smijenjen je zamjenik ruskog ministra obrane
15.15 - Zamjenik ruskog ministra obrane Dmitrij Bulgakov smijenjen je s dužnosti i premješten na "drugo radno mjesto", priopćilo je rusko ministarstvo obrane u subotu. Zamijenit će ga general pukovnik Mihail Mizincev koji se smatra odgovornim za teške napade na južni ukrajinski grad Mariupolj koji je Rusija okupirala krajem svibnja.
Tisuće civila ubijeno je tijekom opsade, tvrdi Ukrajina. Mizincev je bio šef nacionalnog centra za upravljanje obranom. Sada će biti odgovoran za logistiku oružanih snaga. Rusko vojno vodstvo pod ministrom obrane Sergejem Šojguom nedavno je kritizirano u krugovima bliskim Kremlju. Moskovska vojska povukla se iz istočne ukrajinske regije Harkiv pod pritiskom ukrajinskih protuofenziva prije otprilike dva tjedna.
Putin u rat šalje čak milijun Rusa?
14.22 - Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio djelomičnu mobilizaciju, društvenim mrežama ne prestaju se širiti snimke i fotografije muškaraca koji pokušavaju otputovati iz Rusije te onih mobiliziranih koji se ukrcavaju u autobuse i opraštaju s najmilijima prije odlaska u krvavi pohod u Ukrajinu.
Daily Mail navodi da jedna takva snimka prikazuje rusku djevojčicu kako nekontrolirano jeca dok se njezin otac ukrcava na autobus kako bi se pridružio invaziji na Ukrajinu. "Tata, doviđenja. Molim te, vrati se. tata, bok, tata…tata…'', navodno govori uplakako dijete dok njezin otac, negdje u skupini muškaraca, polako odlazi.
Iako je Rusija službeno objavila mobilizaciju 300.000 Rusa, procurile su informacije da Putinov dekret o mobilizaciji sadrži tajni paragraf 7 koji je izostavljen iz teksta dekreta dostupnog medijima, a kojim je propisana mobilizacija za do milijun Rusa u oružane snage i slanje u borbu u Ukrajini. Više čitajte OVDJE.
Drugi dan 'referenduma' u okupiranim dijelovima Ukrajine
12.30 - Takozvani referendumi o pridruživanju okupiranih dijelova Ukrajine, u Rusiji se održavaju već drugi dan, usprkos velikom protivljenju međunarodne zajednice. Ruski mediji prenose snimke građana na biralištima u subotu, s prozirnim glasačkim kutijama u kojima se vidi odabir na listićima.
Glasanje za koje je međunarodna zajednica rekla da nije legitimno održava se u istočnim regijama Luhansk i Donjeck te u središnjoj Zaporižji i južnom Hersonu. Društvenim medijima širi se snimka naoružanih muškaraca koji navodno tjeraju stanovnike da izađu na birališta. Ukrajinski glavni stožer objavio je da "zaposlenici 'izbornih odbora' u prisustvu naoružanih vojnika Ruske Federacije” prikupljaju potpise lokalnih stanovnika u njihovim domovima.
Glasanje bi trebalo trajati do utorka, no o rezultatu nitko ne dvoji – pridruživanju Rusiji četiri regije za koje Kremlj kaže da se može odviti brzo nakon dovršetka referenduma. Američki predsjednik Joe Biden kasno u petak rekao je kako su glasanja "lažni povod za aneksiju dijelova Ukrajine silom, što je kršenje međunarodnog prava”.
"Radit ćemo s našim saveznicima i partnerima da uvedemo dodatne brze i teške ekonomske gubitke za Rusiju”, dodao je Biden.
Vladimir Putin je u srijedu objavio djelomičnu mobilizaciju ruskih državljana, a pozive su dobili i stanovnici okupiranog Hersona i Zaporižje, tvrdi ukrajinska vojska.
Borrell tvrdi da EU ima dovoljno oružja za Ukrajinu, ali...
12.00- Josep Borrell, šef vanjske politike Europske unije tvrdi da je došlo do opasnog stanja rata u Ukrajini. Njegove primjedbe dolaze u trenutku kada je Rusija započela djelomičnu mobilizaciju i referendumima želi aneksirati četiri regije Ukrajine. Vladimir Putin suočio se s neuspjesima na bojnom polju, a njegove su snage potisnute ukrajinskom protuofenzivom.
"To je svakako opasan trenutak jer je ruska vojska stjerana u kut, a Putinova reakcija - prijetnja nuklearnim oružjem - vrlo je loša", rekao je Borrell za BBC.
Sedam mjeseci od početka ruske invazije na Ukrajinu, analitičari se slažu da su Putinove snage posustale, no Borrell ističe da se mora postići "diplomatsko rješenje", ono koje "čuva suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine". Više čitajte OVDJE.
U Ukrajini poginuo opasni ruski mafijaš
11.52 - Prvi čovjek mafije iz Tatarstana, osuđen u Rusiji na 23 godine zatvora, poginio je na ratištu u Ukrajini, javlja ruski medij Business Gazeta.
Rusi navode da je Igor Kusk 2015. osuđen za ubojstvo, a u rat je poslan još u srpnju nakon inzistiranja Ramzana Kadirova da ga se pusti iz zatvora. Ruske vlasti su na kraju odobrile da se Kusk pusti iz zatvora, i to na elegantan način - premješten je u privatnu vojsku Wagner. To je i potvrdila njegova supruga. Navodno se borio oko Bakhmuta u Dombasu.
Novi potez Kremlja; Rusija je počela organizirati četverodnevne 'referendume'
10.22 - Dva dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio "djelomičnu mobilizaciju", Rusija je počela organizirati četverodnevne "referendume" koji su odlučujući korak prema pripajanju okupiranih teritorija Ukrajine. Neovisni ruski portal Meduza razgovarao je s nizom izvora bliskih Putinovoj administraciji, vladi u Moskvi i Kremlju o rezultatima referenduma koje planiraju objaviti, logistici cijelog procesa i onome što se nadaju postići.
U petak je započeo "referendumi o pridruživanju Ruskoj Federaciji" u samoproglašenim separatističkim "narodnim republikama" Lugansk i Donjeck, kao i u ukrajinskim okupiranim regijama Herson i Zaporižje. Glasanje bi trebalo trajati do utorka 27. rujna. Naime, referendumi su više puta odgađani zbog ruskih poraza na bojnom polju, a početkom rujna, nakon uspješne protuofenzive ukrajinskih snaga u Harkivskoj oblasti, Kremlj je na neodređeno vrijeme obustavio svoje referendumske planove. Samo nekoliko dana kasnije, međutim, kolaboracionistički i ruski dužnosnici s okupiranih područja počeli su javno pozivati na hitno održavanje glasanja.
Prema izvorima spomenutog portala, odluka o naglom ubrzavanju referenduma donesena je nakon što su visoki sigurnosni dužnosnici skloni daljnjoj eskalaciji uspješno uvjerili Putina da Rusija mora provesti glasanje na okupiranim područjima i objaviti mobilizaciju kod kuće čim prije.
Osim toga, dva izvora bliska Putinovoj administraciji izjavila su za Meduzu da je unutarnjopolitičkom bloku Kremlja, uključujući tu i prvog zamjenika šefa Putinova kabineta Sergeja Kirijenka, praktički zabranjeno sudjelovati u pripremama za referendume u Ukrajini na samom terenu. Prema tom izvoru, odgovornost za glasove je pripala lokalnim okupacijskim upravama i obavještajnim službama na okupiranim teritorijima. "Ovo nije izborni postupak - to je mobilizacijski postupak", rekao je izvor.
"Ruski dužnosnici koji su otputovali u Donbas, naravno, sudjeluju u svemu i kao politički stratezi koje je angažirala (ruska) predsjednička administracija, ali njihov rad je ograničen. No, brojke koje su im potrebne bit će objavljene (kao službeni rezultati)", rekao je jedan od izvora.
Vidmarović: 'Prevelika je ta linija fronte, preko 1000 kilometara, i premalo je ljudi'
10.10 - U studiju Net.hr-a gostovao je vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović, koji je komentirao novonastalu situaciju. Uvodno se Vidmarović osvrnuo na djelomičnu mobilizaciju koju je Putin proglasio. Na pitanje znači li to da ruska vojska ima problema na terenu, Vidmarović kaže da je to definitivno znak da stvari ne stoje onako kako bi trebale.
"Prevelika je ta linija fronte, preko 1000 kilometara, i premalo je ljudi. Zapravo, slabo je posložena logistika", kazao je Vidmarović, dodajući da je s jedne strane oko 200-tinjak tisuća vojnika, dok je s druge strane oko milijun vojnika te da Putin nije očekivao da će se tako brzo razvijati otpor Ukrajinaca. Više čitajte OVDJE.
Kolinda oštro o Putinu: 'Ovo je eskalacija rata'
9.25 - Kolinda Grabar-Kitarović u razgovoru na Global Stageu održanom u sjedištu Ujedinjenih naroda, komentirala je kako ona vidi budućnost rata u Ukrajini, a čini se kako stvari ne izgledaju baš dobro.
"Gotovo je nemoguće u ovom trenutku predvidjeti kako će se stvari dalje odvijati. Nažalost, ono što vidimo trenutno je eskalacija rata", kazala je bivša predsjednica. Bivša predsjednica je dodala kako se nada da se prijetnja nuklearnim oružjem nikada neće ostvariti jer Putin, a i svi ostali, moraju znati da se takav rat ne može pobijediti. Više čitajte OVDJE.
'Tu su tijela s užetom oko vrata, slomljenim udovima...'
9.30 - Ukrajinski dužnosnici kažu da su završili ekshumaciju tijela s mjesta masovnog ukopa u Izjumu. Od 436 pronađenih tijela, 30 ih je imalo znakove mučenja. U jezivom podsjetniku na ljudsku cijenu ruske invazije, većina tijela pokazala je znakove nasilne smrti, rekao je Oleh Siniehubov, šef vojne uprave regije Harkiv, piše CNN.
"Tu su tijela s užetom oko vrata, sa zavezanim rukama, sa slomljenim udovima i s ranama od vatrenog oružja. Nekolicini muškaraca su amputirane genitalije", rekao je Siniehubov u objavi na Telegramu u petak. Sve su to dokazi o strašnim mučenjima kojima su okupatori podvrgli stanovnike Izjuma. Siniehubov je dodao da su većina tijela civili, a samo 21 vojnici.
Izjum, koji se nalazi u blizini granice između regija Harkov i Donjeck u Ukrajini, bio je predmet intenzivnih ruskih topničkih napada u travnju prije nego što je okupiran. Zatim je postao važno središte za rusku vojsku tijekom pet mjeseci okupacije.
Naime, ukrajinske snage vratile su kontrolu nad gradom ovog mjeseca, zadajući strateški udarac ruskom vojnom napadu na istoku. Ruske snage bile su prisiljene napustiti strateški istočni grad nakon što su ukrajinske snage započele novu ofenzivu na istok kroz regiju Harkov. Iako je ukrajinska ofenziva uspješno povratila tisuće četvornih milja teritorija, također je otkrila dokaze o strahotama koje su pretrpjeli civili i vojnici od strane ruskih trupa.
Siniehubov je rekao da ovo nije jedino masovno groblje koje je otkriveno. Još najmanje tri su u drugim oslobođenim područjima regije Harkiv, rekao je.
Dodao je da svako od pronađenih tijela ima svoju priču te je obećao da će otkriti okolnosti svake njihove smrti "kako bi njihova rodbina i prijatelji saznali istinu, a ubojice bile kažnjene".
"Svi zločini okupatora bit će dokumentirani, a počinitelji će platiti za ono što su učinili", poručio je Siniehubov.
Ako dođe do nuklearnog napada, 'oni' su sebe osigurali
8.44 - Izgledi nuklearnog napada na Europu nikad se nisu činili stvarnijima jer ruski predsjednik Vladimir Putin i njegove pristaše prijete da će uništiti Zapad i pretvoriti ga u "Marsovsku pustinju". Milijuni bi trenutno bili spaljeni, a čak i za one koji pobjegnu od početne eksplozije ili uslijed radijacije, bilo bi malo nade za preživljavanje. Više čitajte OVDJE.
Plenković u UN-u: 'Hrvatski narod zna što znači biti napadnut'
8.25 - Premijer Andrej Plenković rekao je u petak na Općoj skupštini UN-a da se posljedice ruske agresije "osjećaju globalno" i da veća međunarodna suradnja nema alternative.
"Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine", rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji "već neviđene krize".
"Dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet", istaknuo je premijer. Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.
Andrej Plenković
"Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je bilo potrebno da obrane svoju domovinu", rekao je Plenković. "Osnažena tim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu", naglasio je.
Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini "političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost". Podsjetio je da će Zagreb u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana "jačanju demokracije". "Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan", poručio je.
Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini "radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane". "Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo", istaknuo je. Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.
Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju. "Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora", rekao je Plenković. Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim. "Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena)", naveo je.
Premijer je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na "nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini". Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time "osnažuje svoju poziciju".
Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi. "Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu", rekao je Plenković. Dodao je da je Hrvatskoj "stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti". "Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH", rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.
Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti "pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme". "Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti", rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.
"Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost", naglasio je. Plenković je zaključno poručio da "dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju".
Dodao je da je "potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije". "Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (…) Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan", rekao je Plenković.
Zelenski osudio 'pseudoreferendume' koje organizira Rusija
8.15 - Predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u petak svijet da osudi "pseudoreferendume" koje organizira Rusija i koji se upravo održavaju na četirima područjima koje je osvojila u Ukrajini od početka svoje invazije.
U svom dnevnom obraćanju naciji Zelenski je poručio da je uvjeren da će "svijet ispravno reagirati na pseudoreferendume" te da će ih "jasno osuditi".
U pokrajinama Luhansk, Donjeck, Herson i Zaporižja od 23. do 27. rujna održavaju se referendumi kojima je cilj pripojiti te dijelove Ukrajine Rusiji. Potonja gotovo potpuno kontrolira Luhansk i Herson, a samo djelomično Zaporižja i Donjeck.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je sličnu stvar učinio još 2014. kada je anektirao Krim. I tada je proveo nelegitimno glasovanje koje je međunarodna zajednica osudila.
Biden želi uvesti brze i oštre mjere protiv Rusije
8.10 - Sjedinjene Države će "surađivati sa (svojim) saveznicima i partnerima kako bi uvele brze i oštre dodatne mjere protiv Rusije" ako ona pripoji teritorije u Ukrajini, upozorio je Joe Biden u priopćenju objavljenom u petak.
"Ruski referendumi su lakrdija, lažni izgovor kako bi se dijelovi ukrajinskog teritorija pokušali anektirati silom", upozorio je američki predsjednik koji je dosad uveo nekoliko paketa gospodarskih i financijskih sankcija protiv režima Vladimira Putina.
Što ako Rusija upotrijebi nuklearno oružje? Šef NATO-a: Posljedice će biti teške
Jučer - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poslao je upozorenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je u svom TV obraćanju naciji u srijedu zaprijetio mogućim korištenjem nuklearnog oružja.
"Rusija zna da će posljedice biti teške bude li koristila nuklearno oružje u Ukrajini", rekao je Stoltenberg u razgovoru za CNN.Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Oni to znaju. Neću elaborirati točno kako ćemo reagirati, to ovisi o tome kakvu vrstu oružja za masovno uništenje bi mogli upotrijebiti", poručio je glavni tajnik NATO-a.
"Jasno šaljemo ove poruke i dajemo im jasno do znanja kako bismo spriječili da se to dogodi. Stvar je u tome da je vjerojatnost korištenja nuklearnog oružja i dalje niska, ali posljedice bi bile tako velike da moramo to uzeti ozbiljno. Ta retorika, te prijetnje koje Putin uporno iznosi, podižu tenzije i opasne su", zaključio je šef NATO-a.
