Iran najavio 'novu fazu' u Hormuzu, Trump: 'Bolje vam da prestanete naplaćivati prolaz'

Dogovoreni dvotjedni sporazum o prekidu vatru na Bliskom istoku već u srijedu je izgledao krhko s obzirom da je Izrael pokrenuo veliko bomardiranje Libanona. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da izraelska kampanja nije završena, dok je Bijela kuća inzistirala na tome da američki predsjednik Donald Trump neće popustiti iranskim zahtjevima. 

U Libanonu je u srijedu ubijeno više od 250 ljudi u više od 100 izraelskih napada. Samo u Bejrutu stradalo je više od 90 ljudi dok Bijela kuća i Izrael tvrde da se dvotjedno primirje dogovoreno s Iranom ne odnosi na Libanon. Iran i Pakistan, koji je pomogao u posredovanju, s tim se ne slažu.

Neizvjesnost i u Hormuškom tjesnacu. Iran je očito zaustavio brodski promet kao odmazdu za izraelske napade usmjerene na Hezbolah u Libanonu. SAD pak uvjerava da se promet vraća u normalu, sukladno sporazumu o primirju.

Netanyahu je u televizijskoj izjavi rekao da Izrael, unatoč primirju, ima još ciljeva u ratu s Iranom te je obećao ukloniti iranski nuklearni materijal iz zemlje, bilo pobjedom u ratu, bilo postizanjem sporazuma.

SAD sugerira da je iranski plan za mir drugačiji od onoga što objavljuju mediji. Trumpova "crvena linija" koja Iranu zabranjuje obogaćivanje urana, što bi moglo dovesti do nuklearnog oružja, i dalje stoji. Na mirovnim pregovorima s Iranom, koji u petak započinju u Pakistanu, američku delegaciju predvodit će američki potpredsjednik JD Vance.

Ključne informacije:

• Rusija udvostručila prihode od nafte
• Iranski privatni plan za okončanje rata razlikuje se od javnog 
• Iran objavio kartu za izbjegavanje mina u Hormuškom tjesnacu koji ipak nije otvoren
• Najmanje 254 ubijene osobe diljem Libanona u ogromnom valu napada 
• Bijela kuća kaže da ne vidi Libanon kao dio primirja
• Nastavljeno suđenje Netanyahuu
• Merz: Njemačka će nastaviti pregovore s Iranom
• Rutte saveznicima: Trump želi konkretna obećanja o Hormuškom tjesnacu
• Netanyahu naredio pregovore s Libanonom
• Pirc Musar osudila Trumpove prijetnje civilizaciji 
• Netanyahu: Nastavljamo napade na Hezbollah
• Modžtaba Hamenei najavio novu fazu upravljanja Hormuzom

   

Izvještaj jučerašnjeg dana koji ste mogli pratiti na net.hr-u.

PRATITE TIJEK DOGAĐAJA: 

 

Trump: Iranu je bolje da prestane naplaćivati prolazak kroz Hormuz

23.39 - "Postoje izvješća da Iran naplaćuje naknade tankerima koji prolaze kroz Hormuški tjesnac - bolje da to ne rade, a ako rade, bolje da odmah prestanu! Predsjednik Donald J. Trump", objavio je Trump.

Iran: Bilo bi glupo da SAD dopusti Netanyahuu da uništi diplomaciju

23.28 - Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je kako bi bilo "glupo" da Sjedinjene Države dopuste Izraelu da ugrozi regionalni prekid vatre nastavkom intenzivnih napada na Libanon, javlja Sky News.

Aragči je podsjetio da se suđenje izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu za korupciju nastavlja u nedjelju, sugerirajući da izraelski čelnik ima osobni interes za nastavak borbi. "Prekid vatre u cijeloj regiji, pa tako i u Libanonu, ubrzao bi njegov odlazak u zatvor", napisao je Aragči na društvenim mrežama.

Zatim je uputio poruku SAD-u, koji je zanijekao da je Libanon bio uključen u izvorni sporazum o prekidu vatre. "Ako SAD želi uništiti svoje gospodarstvo dopuštajući Netanyahuu da uništi diplomaciju, to je na kraju njihov izbor. Smatramo da bi to bilo glupo, ali spremni smo na to", poručio je Aragči.

Njegov komentar odražava izjavu američkog potpredsjednika JD Vancea, koji je u srijedu upozorio Iran da ne dopusti propast primirja zbog Libanona, rekavši: "Mislimo da bi to bilo glupo, ali to je njihov izbor."

Modžtaba Hamenei najavio novu fazu upravljanja Hormuzom

21.45 - Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei najavio je u četvrtak prelazak na novu fazu u upravljanju strateškim Hormuškim tjesnacem, u priopćenju pročitanom na državnoj televiziji.

Iranski vrhovni vođa poručio je da Iran ne traži rat, ali da se neće odreći svojih prava. "Iran ne traži rat, ali se neće odreći svojih prava i sve fronte otpora smatra jedinstvenom cjelinom", poručio je Hamenei.

Modžtaba nije viđen u javnosti otkako je preuzeo dužnost od svog oca Alija Hameneija, koji je ubijen prvog dana rata. Hamenei je rekao također da će Iran tražiti odmazdu za napade na svoj teritorij te obećao osvetu za svojeg oca i iranske "mučenike".

Naplata prolaska kroz tjesnac

Sjedinjene Države i Iran dogovorili su u noći na srijedu dvotjedni prekid vatre u sklopu kojega je i točka o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca za plovidbu.

Taj su prolaz, koji je ključan za globalnu trgovinu naftom i ukapljenim plinom, blokirale iranske vlasti. Pod njihovom je kontrolom od početka rata koji su 28. veljače pokrenule Sjedinjene Države i Izrael.

Trump je u srijedu izjavio da razmatra zajedničku operaciju s Iranom radi osiguranja Hormuškog tjesnaca.

"Razmišljamo o tome kao o zajedničkom pothvatu. To je način da ga osiguramo, ali i da ga zaštitimo od mnogih drugih ljudi", rekao je Trump za ABC News nakon najave dvotjednog prekida vatre.

Na upit bi li dopustio Iranu naplatu prolaza u tjesnacu, Trump je odgovorio: "To je lijepa stvar."

Tjesnac je u srijedu ponovno zatvoren zbog izraelskih žestokih napada na Libanon. Situacija u tom području u četvrtak je nejasna, a prema podacima o pomorskom prometu njime je prošla samo nekolicina brodova.

Iran kroz tjesnac pušta samo brodove iz zemalja koje ne smatra neprijateljima, a neki su platili naknadu za prolaz.

Europska komisija odlučno se usprotivila svakom pokušaju Irana ili Sjedinjenih Država da brodovima naplaćuju prolazak kroz Hormuški tjesnac, priznavši pritom da je konačna odluka o tome hoće li platiti naknadu isključivo na pogođenim tvrtkama.

"Međunarodno pravo propisuje slobodu plovidbe, a što to znači? To znači da nema nikakvog plaćanja niti pristojbi", izjavio je glasnogovornik Komisije u četvrtak poslijepodne u odgovoru na upit Euronewsa.

"Hormuški tjesnac, kao i svaki drugi pomorski put, javno je dobro cijelog čovječanstva, što znači da plovidba mora biti slobodna. Sloboda plovidbe mora se ponovno uspostaviti."

Na upit trebaju li europske tvrtke pristati na plaćanje ili ostati blokirane u Perzijskom zaljevu, Komisija je odgovorila da odluku trebaju donijeti sami prijevoznici, uzimajući u obzir svoje "različite interese".

"Na pogođenim je tvrtkama i brodovlasnicima da procijene žele li, unatoč tome, ipak platiti tu naknadu", izjavila je novinarima glavna glasnogovornica Paula Pinho.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt kasnije je izjavila da će se o toj ideji "nastaviti raspravljati", ali je naglasila da je "neposredni prioritet" ponovno otvaranje pomorskog puta "bez ikakvih ograničenja, bilo u obliku pristojbi ili na drugi način", prenio je Euronews.

Sigurnosni odbor iranskog parlamenta odobrio je potkraj ožujka nacrt zakona kojim se uvodi sustav naplate prolaza kroz Hormuški tjesnac i predlaže ograničavanje pristupa plovilima povezanim sa zemljama koje su uvele sankcije Iranu, rekao je član odbora Modžtaba Sari. 

Prema nacrtu, brodovima iz SAD-a, Izraela i zemalja koje su posljednjih godina sankcionirale Iran bio bi zabranjen prolaz strateškim plovnim putem. Plovila iz Europske unije također bi bila obuhvaćena, prema Sariju.

Prolaz bi se naplaćivao u iranskoj nacionalnoj valuti, rijalu, izvijestila je iranska novinska agencija FARS.

Netanyahu: Nastavljamo napade na Hezbolah

21.00 - Izrael nastavlja napade na Hezbolah, poručio je premijer Benjamin Netanyahu u videoobraćanju stanovnicima sjevera Izraela, nakon što je njegov ured objavio da će Izrael uskoro započeti izravne pregovore s Libanonom, javlja Sky News.

"U Libanonu nema primirja", rekao je Netanyahu. "Nastavljamo snažno udarati po Hezbolahu i nećemo stati dok ne obnovimo vašu sigurnost."

"Naši značajni uspjesi, i u Iranu i protiv osovine zla, doveli su do povijesne promjene položaja Izraela u regiji. To je također dovelo do promjena u našim odnosima s državama s kojima ranije nismo imali odnose", nastavio je.

Dodao je da će izravni pregovori s Libanonom imati dva cilja: razoružavanje Hezbolaha i "povijesni i održivi mirovni sporazum između Izraela i Libanona".

 

Trump: Tražio sam od Netanyahua da bude suzdržaniji u Libanonu

20:50 - Donald Trump je za NBC potvrdio da je od Benjamina Netanyahua zatražio da bude "suzdržaniji" u Libanonu, dok SAD nastoji pregovorima s Iranom okončati rat.

"Razgovarao sam s Bibijem i bit će suzdržaniji. Mislim da moramo biti malo suzdržaniji", rekao je Trump, dodajući da vjeruje kako Izrael "smanjuje" svoje operacije u Libanonu.

Pirc Musar osudila Trumpove prijetnje civilizaciji

19.20 - Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar osudila je u četvrtak prijetnje izrečene u sklopu rata na Bliskom istoku, poput izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o uništenju iranske civilizacije.

Rekla je da je riječ o ozbiljnim prijetnjama međunarodnom miru i sigurnosti koje treba shvatiti ozbiljno i kojima se treba oduprijeti.

Pirc Musar je priopćila da pozorno prati događanja na Bliskom istoku, gdje smo svjedočili "prijetnjama bez presedana: mostovi i elektrane bit će uništeni, a obećan je čak i 'kraj civilizacije' ako Iran ne ispuni zahtjeve za otvaranjem Hormuškog tjesnaca".

"Proglašen je dvotjedni prekid vatre, no i dalje smo svjedoci agresije, sukoba i selektivnih pristupa postizanju mira. Stanovnici Libanona i dalje pate zbog neprestanih i razornih napada jer proglašen prekid vatre ne uključuje tu državu i očito ne vrijedi za sve napadače. U Gazi i dalje ginu civili, a Palestince na Zapadnoj obali i dalje izgone iz njihovih domova", dodala je.

Naglasila je da takve prijetnje treba shvatiti ozbiljno. "Riječi imaju težinu, a prijetnja uporabom sile nije u skladu s međunarodnim pravom. To nije način na koji bi se trebali rješavati otvoreni problemi i sporovi", napisala je predsjednica.

Upozorila je i da smo svjedoci normalizacije i instrumentalizacije takvih prijetnji kao taktike u poslovnom svijetu, kao prilike za trgovce da se klade na pad cijena nafte, baš kao što su to učinili nekoliko sati prije najnovije najave dvotjednog prekida vatre s Iranom.

Takve izjave treba, prema njezinim riječima, prepoznati kao ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, zbog čega je potreban odlučan i jedinstven otpor država diljem svijeta koje su predane miru, diplomaciji i mirnom rješavanju sporova.

"Ponovno pozivam sve te države da se ujedine i progovore jednim glasom: dosta je. Za takvu retoriku mora vrijediti nulta tolerancija. Mir, dostojanstvo i sigurnost ljudi nemaju tržišnu vrijednost. U civiliziranom svijetu oni su nedjeljivi i neprocjenjivi", poručila je.

Netanyahu: Naredio sam pregovore s Libanonom

18.12 - Benjamin Netanyahu kaže da je naredio izraelskim dužnosnicima da što prije započnu pregovore s Libanonom, javlja Sky News.

„S obzirom na ponovljene zahtjeve Libanona za otvaranje izravnih pregovora s Izraelom, jučer sam naložio vladi da što prije započne izravne pregovore s Libanonom“, rekao je Netanyahu.

"Pregovori će se usredotočiti na razoružavanje Hezbollaha i uspostavljanje mirnih odnosa između Izraela i Libanona." 

Iran je ranije izjavio da "prsti ostaju na okidaču" ako Izrael nastavi napadati Libanon, nazivajući to kršenjem primirja između SAD-a i Irana.

Rutte saveznicima: Trump želi konkretna obećanja o Hormuškom tjesnacu

17.42 - Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je brifirao neke europske države o tome da američki predsjednik Donald Trump u narednih nekoliko dana želi konkretna obećanja u pogledu pomoći za osiguravanje Hormuškog tjesnaca, reklo je troje europskih diplomata za Reuters u četvrtak.

Rutte se u srijedu sastao s Trumpom u Washingtonu usred napetosti unutar saveza zbog rata u Iranu.

"Glavni tajnik je u kontaktu sa saveznicima o svojim raspravama u Washingtonu", kazala je glasnogovornica NATO-a Allison Hart u četvrtak.

"Jasno je da Sjedinjene Američke Države očekuju konkretna obećanja i djelovanje kako bi se osigurala sloboda plovidbe u Hormuškom tjesnacu", dodala je.

Američki predsjednik je proteklih tjedana u više navrata NATO nazivao "tigrom od papira" i prijetio da će se povući iz 32-članog transatlantskog saveza, tvrdeći da europski saveznici koriste američka sigurnosna jamstva, a da nisu dovoljno podržali američko-izraelsku kampanju u Iranu.

"Primamo na znanje frustraciju u Washingtonu, ali nisu se konzultirali sa saveznicima ni prije ni poslije započinjanja ovog rata", kazao je jedan od diplomata.

"NATO kao takav ne bi igrao ulogu u ratu protiv Irana, ali saveznici žele pomoći u traženju dugoročnih rješenja za Hormuški tjesnac. To bi moglo biti korisno dok traju pregovori s Iranom", kazao je diplomat.

Iako je Trump u utorak rekao da će napadi na Iran biti zaustavljeni u sklopu dvotjednog primirja, posljedice sukoba su nastavile pogoršavati odnose.

Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social nakon sastanka velikim slovima napisao da "NATO nije bio tu kada smo ih trebali, niti će biti ako ćemo ih ponovo trebati".

Nizozemac Rutte, kojeg neki u Europi nazivaju "Šaptačem Trumpu" i koji se suočio s kritikama jer često hvali američkog vođu, u intervjuu za CNN je nakon sastanka u srijedu rekao da je Trump "očito razočaran mnogim saveznicima u NATO-u", dodajući da ga razumije.

Viši europski dužnosnik je rekao da je "zajednica NATO-a sada više zabrinuta nego samouvjerena" te da "sastanak nije odagnao tu zabrinutost".

Velika Britanija predvodi skupinu od 40-ak zemalja koje nastoje pronaći vojni i diplomatski plan za ponovno otvaranje i zaštitu Hormuškog tjesnaca, no nema naznaka da će kratkoročno dovesti do značajnijeg napretka.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u srijedu rekao da oko 15 država planira pomoći u ponovnom pokretanju prometa u tjesnacu.

Francuski šef diplomacije Jean-Noel Barrot je u četvrtak rekao da Hormuški tjesnac vjerojatno neće biti potpuno otvoren dok ne dođe do dugotrajnog sporazuma između SAD-a i Irana, a Italija i Britanija tvrde da je neprihvatljiva iranska pozicija prema kojoj bi Teheran mogao naplaćivati naknadu za prolaz kroz tjesnac.

"Mi se već bavimo Hormuškim tjesnacom i to je uglavnom nevezano za ono što se jučer zbilo u Bijeloj kući", kazao je četvrti europski diplomat.

"Znamo za hitnost na američkoj strani i znamo da se Rutte pokušava pozicionirati na način koji bi bio od pomoći u tom razgovoru. Spremni smo dati odgovarajuće izjave, a čak i poduzeti odgovarajuće korake u budućnosti. No, problem na koncu nije zadovoljiti SAD, već imati spremne odgovarajuće uvjete", dodao je diplomat.

Merz: Njemačka će nastaviti pregovore s Iranom

17.30 - Njemačka će nastaviti direktne pregovore s Iranom a cilj je uspjeh budućih pregovora između SAD-a i Irana, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz u četvrtak.

„Naš cilj je ovim putem dati vlastiti doprinos uspjehu predstojećih pregovora“, rekao je Friedrich Merz ukazujući na pregovore između SAD-a i Irana koji bi trebali započeti u subotu u Pakistanu.

On je rekao da će Njemačka podržati diplomatske napore „gdje god je to moguće“ te najavio da će još tijekom dana razgovarati s pakistanskim premijerom Šebazom Šarifom, koji organizira mirovne pregovore između Irana i SAD-a.

Merz je rekao kako je diplomatsko rješenje sukoba u interesu Njemačke.

„Od uspjeha pregovora ne ovisi samo stabilnost u regiji nego i razvoj svjetskog, a time i njemačkog gospodarstva“, rekao je Merz.

On je na izvanredno sazvanoj konferenciji za tisak rekao kako je Njemačka spremna vojno osiguravati prolaz kroz Hormuški tjesnac te da je o toj temi u srijedu razgovarao i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

„Ja sam američkom predsjedniku obećao da će Njemačka u slučaju održivog mirovnog sporazuma i prekida vojnih aktivnosti u regiji pomoći u osiguravanju sigurnog prolaza kroz Hormuški tjesnac“, rekao je Merz ali je dodao kako je još prerano govoriti o konkretnim potezima.

Njemački kancelar je kritizirao napade Izraela na jug Libanona i ukazao na to da bi ovakav razvoj događaja mogao ugroziti mirovne napore.

„Žestina kojom Izrael tamo vodi borbe mogla bi cjelokupni mirovni proces dovesti u pitanje, a to se ne smije dogoditi“, rekao je Merz.

U vezi s drastičnim porastom cijene energenata u Njemačkoj nakon izbijanja rata u Perzijskom zaljevu, Merz je rekao kako se za sada ne planiraju nove mjere protiv rasta cijena ali da će vlada reagirati ako cijene,usprkos aktualnom smirivanju situacije, ne padnu.  

Nstavljeno suđenje Netanyahuu

17.00 - Dugotrajno suđenje izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu zbog korupcije nastavit će se u nedjelju, kazao je danas glasnogovornik pravosuđa, nekoliko sati nakon što je Izrael ukinuo izvanredno stanje uvedeno zbog rata protiv Irana.

Iran je počeo napadati Izrael balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama nakon što su Izrael i američki predsjednik Donald Trump izveli zračne napade na Iran 28. veljače radi, kako su rekli, ograničavanja vojnih sposobnosti Teherana, okončanja njegovog nuklearnog programa i promjene režima.

Izvanredno stanje, zbog kojeg su bile zatvorene škole i poduzeća, ukinuto je sinoć s obzirom na to da nijedan iranski projektil nije zabilježen otkako je u dva sata iza ponoći u srijedu postignuto primirje.

Opsežni izraelski napadi u Libanonu, zbog tamošnje proiranske milicije Hezbolah, u međuvremenu su ugrozili prekid vatre.

"Zbog ukidanja izvanrednog stanja i činjenice da pravosuđe ponovo radi, saslušanja će se nastaviti kao inače", stoji u priopćenju izraelskog pravosuđa, koje dodaje da će se ona održavati između nedjelje i srijede.

Netanyahu, prvi izraelski premijer optužen za zločin dok je bio na dužnosti, poriče optužbe za mito, prevaru i zlouporabu povjerenja iz 2019., do kojih je došlo nakon višegodišnjih istraga.

Njegovo suđenje, koje je započelo 2020. i moglo bi dovesti do zatvorskih kazni, u više navrata se odgađalo zbog njegovih službenih obveza te mu se ne nazire kraj.

Trump je ponovio Netanyahuov poziv izraelskom predsjedniku Isaacu Herzogu za pomilovanjem, rekavši da sudski proces utječe na njegovu sposobnost da obavlja svoje zadaće.

Herzogov ured rekao je da će ured ministarstva pravosuđa za pomilovanja prikupiti mišljenja koja će predati predsjednikovom pravnom savjetniku, koji će prema standardnoj praksi formulirati preporuku. Pomilovanja se u pravilu ne daju usred suđenja.

Optužbe protiv Netanyahua, kao i napad Hamasa na Izrael u listopadu 2023., naštetile su njegovom položaju.

Izrael bi do listopada trebao održati parlamentarne izbore na kojima će Netanyahuova koalicija, najdesnija u povijesti zemlje, vjerojatno izgubiti, piše Reuters.

Nema napada na UAE, Trump prijeti novom eskalacijom

16.32 -  Ujedinjeni Arapski Emirati danas nisu bili meta iranskih projektila ni dronova, objavilo je ministarstvo obrane, naglašavajući da je situacija zasad pod kontrolom.

Sustavi protuzračne obrane "nisu detektirali balističke ni krstareće projektile, niti dolazne dronove iz Irana" u posljednjim satima, stoji u objavi. Unatoč tome, vlasti poručuju da su i dalje u visokom stupnju pripravnosti i spremne na mogući napad.

Od početka sukoba UAE je presreo više od 500 iranskih projektila i više od 2200 dronova, nakon što je Teheran pokrenuo odmazdne napade diljem Zaljeva kao odgovor na početne udare SAD-a i Izraela.

Napetosti dodatno rastu jer je Donald Trump zaprijetio ponovnim pokretanjem vojnih operacija ako se ne postigne "stvarni dogovor" između SAD-a i Irana.

Iran, s druge strane, optužuje SAD i Izrael za kršenje prijedloga primirja u deset točaka te upozorava na „snažan odgovor“ u slučaju novih poteza.

WHO upozorava: ponestaje ključnih zaliha za ranjene

16.20 - Neke bolnice u Libanonu mogle bi već za nekoliko dana ostati bez ključnih medicinskih kompleta za zbrinjavanje teško ozlijeđenih, nakon intenzivnih izraelskih napada u protekla 24 sata, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija.

"Dio opreme za zbrinjavanje trauma već je u nestašici i mogli bismo je potpuno potrošiti u narednim danima", rekao je predstavnik WHO-a u Libanonu, dr. Abdinasir Abubakar, za Reuters. Riječ je o osnovnim setovima koji uključuju zavoje, antibiotike i anestetike, nužne za liječenje pacijenata s ratnim ozljedama.

Situacija na terenu dodatno zabrinjava: prema podacima libanonske civilne zaštite, u jučerašnjim napadima poginule su 254 osobe, dok je više od 1100 ljudi ranjeno. Među žrtvama je i 91 osoba u glavnom gradu.

Izrael izdao naredbu za evakuaciju južnih predgrađa Beiruta

16.04 - Izrael je izdao upozorenje za evakuaciju stanovnicima južnih predgrađa Beiruta, svega nekoliko sati nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio nove napade na Libanon.

Izraelske obrambene snage priopćile su da „nastavljaju operacije i napade na vojnu infrastrukturu” povezanu s proiranskom militantnom skupinom Hezbollah. Ranije je Netanyahu poručio da će Izrael nastaviti s napadima na Hezbollah, koji djeluje iz Libanona.

"Naša poruka je jasna: tko god djeluje protiv izraelskih civila – bit će napadnut. Nastavit ćemo s napadima na Hezbollah gdje god bude potrebno, sve dok ne osiguramo potpunu sigurnost za stanovnike sjevera“, rekao je.

Tek je 11 brodova s dopuštenjem

15.56 - Unatoč primirju, u Hormuškom zaljevu i dalje je usidreno oko 1400 brodova, a svega 11 brodova dobili su dopuštenje za tranzit kroz ovaj uski morski prolaz koji se smatra žilom kucavicom za svjetsku trgovinu energentima. 

Tijekom 24 sata, prolazim su prošla četiri iranska, četiri grčka i jedan kineski brod među navedenih 11 brodova koji su prošli tjesnacem.

Prema podacima koje je provjerio AXSMarine, objavio je The Guardian, dva broda koja su išla prema istoku - Lucia u omanskom vlasništvu i Iolcas Destiny u grčkom vlasništvu - dobila su prolaz iz Zaljeva u ranim jutarnjim satima u četvrtak unatoč iranskoj izjavi da je tjesnac zatvoren usred zabrinutosti zbog krhkosti primirja.

Više pročitajte OVDJE.

BBC: Što je SAD do sada postigao u Iranu? 

15.32 - Glavni ratni cilj predsjednika Donalda Trumpa bio je uskratiti Iranu mogućnost razvoja nuklearnog oružja, ali zasada ima malo dokaza o bilo kakvom značajnom rezultatu po pitanju iranskog nuklearnog programa. Trump je rekao da će SAD surađivati ​​"s Iranom" kako bi "iskopao i uklonio svu duboko zakopanu... nuklearnu prašinu", no Teheran ostaje prkosan po tom pitanju. 

Trump je u najavi rata spomenuo promjenu iranskog režima i pozvao Irance da preuzmu vlast kada bombardiranje završi. Ubijen je velik broj visokih iranskih dužnosnika, ali do bezuvjetne predaje režima nije došlo. Trump smatra da je vodstvo sada "manje radikalizirano i daleko inteligentnije" od svojih prethodnika. 

Što se tiče iranskog arsenala, Trumpovi najviši dužnosnici kažu da je SAD uništio komercijalne kapacitet. Što se tiče zaliha, a prema obavještajnim podacima koji su procurili, Iran je zadržao još oko polovice svog predratnog arsenala. BBC te tvrdnje nije uspio provjeriti. 

U ratu je do sada poginulo 13 američkih vojnika dok je stotine njih ranjeno. Zalihe streljiva se troše velikom brzinom pa je dosadašnja cijena rata procijenjena na više od milijardu dolara dnevno. Tu je i politička cijena za Trumpa: ankete sugeriraju da manjina Amerikanaca odobrava rat. Republikanci u Kongresu ga i dalje podržavaju, iako su neki izrazili negodovanje radi Trumpovih nedavnih otvorenih prijetnji Iranu.

Globalne ekonomske posljedice zatvaranja Hormuškog tjesnaca izazvale su više cijene benzina i dizela, tako i u SAD-u. Predviđa se da će ljutnja zbog rastućih troškova ovogodišnje međuizbore učiniti neugodnima za Trumpovu stranku.

Trumpov ratni cilj postala je i potreba za otvaranjem Hormuškog tjesnaca. Više puta je tražio saveznike da pomognu u tome, ali je govorio i da SAD ne treba njihovu pomoć. Nazvao je saveznike kukavicama jer su neki od njih uskratili korištenje svojih zračnih baza, a drugi svoj zračni prostor. To je produbilo već narušenu koheziju NATO saveza.

Trump objavio konfuznu izjavu: Kritizira NATO

15.24 - Donald Trump ponovno je kritizirao NATO nakon što se u srijedu sastao s glavnim tajnikom saveza Markom Rutteom.

Američki predsjednik je, ne dajući puno konteksta, na Truth Socialu napisao: "Nitko od ovih ljudi, uključujući i naš, vrlo razočaravajući, NATO, nije ništa razumio osim ako se na njih ne vrši pritisak!!!"

Nakon njihovog privatnog sastanka, Rutte je rekao da je Trump "očito razočaran" što su američki saveznici odbili pridružiti se ratu protiv Irana.

Libanon traži potvrdu uključivanja u prekid vatre

15.05 - Libanonski premijer Nawaf Salam zatražio je u četvrtak od svog pakistanskog kolege da potvrdi uključivanje Libanona u prekid vatre u iranskom ratu, dan nakon što su izraelski napadi na tu zemlju u kojima je ubijeno više od 200 ljudi.

U izjavi, Salamov ured navodi da je telefonski nazvao Shehbaza Sharifa, pohvalivši napore Islamabada u osiguravanju primirja i zatraživši od njega da "potvrdi da primirje uključuje Libanon kako bi se spriječilo ponavljanje izraelskih napada kakvima smo svjedočili jučer".

U međuvremenu, IDF je ponovno naredio ljudima da napuste svoje domove u južnim predgrađima Bejruta i upozorio na nove napade. 

"Hitno upozorenje stanovnicima južnih predgrađa Bejruta... Izraelska vojska nastavlja svoje operacije i napada vojnu infrastrukturu Hezbolaha u južnim predgrađima", rekao je Avichay Adraee, glasnogovornik Izraelskih obrambenih snaga (IDF) na arapskom jeziku.

U izraelskim napadima u srijedu ubijeno je više od 200 ljudi, a ranjeno njih 1100, izvijestile su libanonske vlasti. IDF je rekao da je ciljao lokacije militantne skupine Hezbolah, dok je Associated Press izvijestio da je nekoliko napada pogodilo gusto naseljena komercijalna i stambena područja tijekom prometne špice i to bez upozorenja, što je dovelo do velikog broja civilnih žrtava.

"Stvarno nisam mislio da će se nešto ovakvo dogoditi ovdje. Ništa slično se nije dogodilo u prošlom ratu", rekao je Omar Rakha, građanin Bejruta, za Guardian. Shaden Fakih (24) je rekao: "Postaje smiješno. Ovdje nema Hezbolaha, Izraelci se samo vesele kad bombardiraju ljude".

Iran će dozvoliti najviše 15 brodova dnevno kroz tjesnac

14.42 - Iran će dopustiti prolazak kroz Hormuški tjesnac za najviše 15 brodova dnevno prema sporazumu o prekidu vatre koji je dogovorio sa Sjedinjenim Državama, izjavila je ruska državna novinska agencija TASS citirajući neimenovani visoki iranski izvor.

Tjesnac širok samo 34 km između Irana i Omana, omogućuje prolaz iz Meksičkog zaljeva u Indijski ocean i glavna je ruta za otprilike petinu svjetskih zaliha nafte i druge vitalne robe, uključujući gnojiva.

Iran ga je uglavnom zatvorio od početka sukoba krajem veljače, što je dovelo do naglog porasta globalnih cijena nafte.

Hormuz: EU odbacuje ideju o plaćanju 'naknade'

14.26 - Europska unija odbacuje bilo kakvu zamisao o "plaćanju naknade" za korištenje Hormuškog tjesnaca u kojemu se mora održati sloboda plovidbe, rekao je u četvrtak glasnogovornik Anouar El Anouni.

"Međunarodno pravo štiti slobodu plovidbe, a to znači ono što sam pojam govori - bez plaćanja, bez naknade bilo koje vrste", rekao je El Anouni.

"Hormuški tjesnac, kao i svaki drugi plovni put javno je dobro koje služi cijelom čovječanstvu", a "to znači da plovidba mora biti besplatna", dodao je.

Uvođenje sustava plaćanja naknade za prolazak Hormuškim tjesnacem bilo bi "neprihvatljivo", istaknuo je u četvrtak i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot, dok je američki predsjednik Donald Trump u srijedu predložio stvaranje zajedničke udruge koja bi upravljala plovidbom kroz tjesnac uz naknadu.

Iranski predsjednik: Izraelski napadi su kršenje primirja

13.43 - Libanon je dio američko-iranskog primirja, a kršenja izazivaju "SNAŽNE odgovore", rekao je predsjednik iranskog parlamenta.

Mohammad-Bagher Ghalibaf upozorio je da kršenja primirja "nose eksplicitne troškove i SNAŽNE odgovore", nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao da će nastaviti napadati Libanon "silom".

"Libanon i cijela Osovina Otpora, kao iranski saveznici, čine neodvojivi dio primirja“, rekao je Ghalibaf. "[Pakistanski] premijer Shehbaz Sharif javno je i jasno naglasio pitanje Libanona; nema mjesta poricanju i povlačenju", poručio je. 

Glasnogovornica Donalda Trumpa, Karoline Leavitt, prethodno je izjavila da Libanon nije uključen u sporazum.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian rekao je da su izraelski napadi na Libanon "očito kršenje" sporazuma o prekidu vatre između SAD-a i Irana te da bi njihov nastavak "učinio pregovore besmislenima".

"Izraelski ponovni upad u Libanon očito je kršenje početnog sporazuma o prekidu vatre. Ovo je opasan znak obmane i nedostatka predanosti potencijalnim sporazumima. Nastavak ovih akcija učinit će pregovore besmislenima. Naši prsti ostaju na okidaču. Iran nikada neće napustiti svoju libanonsku braću i sestre", poručio je na X-u.

Netanyahu: 'Nastavit ćemo ih napadati gdje god bude potrebno'

13.03 - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu potvrdio je da je u napadima IDF-a u Libanonu ubijen nećak i tajnik vođe Hezbollaha Naim Qassema.

U izjavi na X-u, rekao je da je Ali Yusuf Harshi bio "jedna od najbližih osoba" vođi militantne skupine.

Dodao je da će izraelska vojska nastaviti napadati Hezbolah "gdje god bude potrebno".

Netanyahu je u srijedu izjavio da Libanon nije dio primirja između SAD-a i Irana, dok su Teheran i zemlje posrednice izdale oprečne tvrdnje o tome odnosi li se primirje na tu zemlju.

Rusija profitira od iranske krize

12.53 - Rusija će u travnju udvostručiti prihode od svog najvećeg pojedinačnog poreza na naftu na 9 milijardi dolara zbog naftne i plinske krize koju su izazvali napadi SAD-a i Izraela na Iran, pokazali su Reutersovi izračuni u četvrtak.

Prema Reutersovim izračunima, utvrđeno da će ruski prihod u travnju porasti za oko 10 posto u odnosu na travanj prošle godine. 

Ovo je jedan od prvih konkretnih dokaza o neočekivanoj dobiti za Rusiju, inače drugog najvećeg svjetskog izvoznika nafte, od rata koji je izazvao najozbiljniju energetsku krizu u novijoj povijesti.

Iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca podiglo je cijenu sirove nafte osjetno iznad 100 dolara po barelu. Prosječna cijena ruske nafte Ural, koja se koristi za oporezivanje, skočila je u ožujku na 77 dolara po barelu, što je najviša cijena od listopada 2023., prema podacima ministarstva gospodarstva i porast od 73 posto u odnosu na 44,59 dolara po barelu u veljači, također i iznad razine od 59 dolara po barelu, predviđene u ovogodišnjem državnom proračunu.

Kremlj je u utorak izjavio da postoji ogroman broj zahtjeva za rusku energiju s raznih mjesta usred teške globalne energetske krize koja potresa temelje tržišta nafte i plina. Ipak, postoje ograničenja u pogledu ovog neočekivanog prihoda za Rusiju, a ruski ekonomisti više su puta upozorili da bi 2026. mogla biti teška godina.

Ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu, s ciljem onesposobljavanja moskovskih financija, također su pridonijeli nižim prihodima i prijete smanjenjem proizvodnje nafte, a veličina neočekivane dobiti za Rusiju u konačnici će ovisiti o tome koliko će dugo trajati iranska kriza.

Poginula četiri libanonska vojnika 

12.23 - Četiri libanonska vojnika ubijena su u srijedu u izraelskim napadima, priopćila je libanonska vojska.

Prema libanonskim vlastima, u izraelskim napadima na Libanon u srijedu, ubijeno je više od 200 ljudi, a dodatnih 1100 je ranjeno.

Nekoliko svjetskih čelnika i dužnosnika pozvalo je na uključivanje Libanona u američko-iransko primirje.

Američka mornarica poslala dron nad Hormuški tjesnac

12.10 - Američki dron viđen je u četvrtak iznad Hormuškog tjesnaca. Northrop Grumman MQ-4C Triton stigao je iz zračne baze Sigonella na Siciliji. Američka mornarica prisutna je u talijanskoj zračnoj bazi. 

Dron je sposoban za rad na visinama iznad 15.000 metara dulje od 24 sata i s dometom od 7.400 nautičkih milja.

Podaci na Flightradar24 pokazuju da je dron proveo više od dva sata iznad Perzijskog zaljeva i Hormuškog tjesnaca.

Podsjetimo, Iran je zaustavio brodski promet u tjesnacu kao odgovor na izraelske napade diljem Libanona u srijedu. Iranska pomorska organizacija također je upozorila na "moguće sudare s pomorskim minama". 

U srijedu je pet brodova za rasuti teret prošlo kroz tjesnac. Nije prošao niti jedan tanker za naftu, pokazuju podaci za praćenja mora tvrtke Kpler. 

Iransko veleposlanstvo: 'Došlo je do pogreške'

12.00 - Iransko veleposlanstvo u Pakistanu izjavilo je da je došlo do "vremenske pogreške" nakon što je ranije u četvrtak najavljen dolazak iranske delegacije.

Kako smo izvijestili u 9.20 sati, iranski veleposlanik u Pakistanu, Reza Amiri Moghadam, izbrisao je objavu na X kojom je najavio dolazak iranske delegacije u Islamabad u četvrtak navečer. Dužnosnik iranskog veleposlanstva rekao je za novinsku agenciju AFP da je poruka poslana prerano.

Dužnosnik je rekao da je objava uklonjena "zbog nekih problema", odbijajući reći očekuje li se delegacija još uvijek večeras. Na daljnje pitanje, dužnosnik je rekao: "Vrijeme – nismo ga trebali poslati."

Iranski šef za atomsku energiju: Program obogaćivanja urana neće biti ograničen

11.30 - Iranski šef za atomsku energiju Mohammad Eslami izjavio je da program obogaćivanja urana njegove zemlje neće biti ograničen, izvijestila je novinska agencija Reuters.

Pozivajući se na izvješće državne iranske studentske novinske agencije, Reuters je citirao Eslamija koji je rekao da "neprijatelj neće uspjeti ograničiti iranski program obogaćivanja".

Njegove izjave protive se izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa i drugih američkih dužnosnika koji su u srijedu poručili da u Iranu "neće biti obogaćivanja urana" kao dio primirja između dvije zemlje.

Francuska: Finaliziraju se planovi za pratnju brodova

11.28 - Iran je ranije u četvrtak zaustavio brodski promet u tjesnacu kao odgovor na izraelske napade diljem Libanona u srijedu.

Francuski ministar vanjskih poslova izjavio je da europski i drugi partneri "finaliziraju" planove za uspostavu misije za pratnju brodova kroz Hormuški tjesnac nakon što borbe efektivno završe.

Jean-Noel Barrot je rekao da se planiranje "trenutno finalizira između francuskih vojnih dužnosnika i zemalja koje su se dobrovoljno prijavile".

"Rad je dobro napredovao“ kako bi misija započela "nakon što se potpuno uspostavi mir“, dodao je.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je oko 15 zemalja spremno sudjelovati u takvoj misiji.

Iranska pomorska organizacija također je podijelila novi prometni plan za ključni plovni put, upozoravajući na "moguće sudare s pomorskim minama", kako smo izvijestili u objavi u 8.20 sati.

Kallas se pridružila kritikama izraelskih napada na Libanon

11.26 - Šefica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas pridružila se sve većem broju dužnosnika koji pozivaju na produljenje primirja između SAD-a i Irana na Libanon.

"Hezbolah je uvukao Libanon u rat, ali Izraelovo pravo na obranu ne opravdava nanošenje tako masovnog razaranja. Izraelski napadi sinoć su ubili stotine ljudi, što otežava tvrdnju da takve teške akcije spadaju u samoobranu.

Izraelske akcije ozbiljno narušavaju primirje između SAD-a i Irana. Iransko primirje trebalo bi se proširiti na Libanon. Hezbolah se mora razoružati, kao što je i pristao učiniti. EU podržava napore Libanona da razoruža Hezbolah", napisala je Kallas u objavi na X-u.

Prvi sastanak Irana i Saudijske Arabije od početka rata

10.30 - Ministri vanjskih poslova Irana i Saudijske Arabije u četvrtak su održali telefonski razgovor. To je prvi službeni kontakt između dvije zemlje od početka rata, javlja novinska agencija AFP.

Saudijsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je na X-u da je ministar vanjskih poslova te zemlje, princ Faisal bin Farhan, primio poziv od iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija.

"Tijekom poziva pregledali su najnoviji razvoj događaja i razgovarali o načinima smanjenja napetosti kako bi se obnovila sigurnost i stabilnost u regiji", navodi se u objavi. 

Nije poznato kada su točno dužnosnici razgovarali, ali vijest je zanimljiva s obzirom na to da je Saudijska Arabija prethodno pozvala SAD da pojača napade na Iran.

Saudijski obavještajni izvor potvrdio je za Guardian izvješća da je de facto vođa kraljevstva, prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, vršio pritisak na predsjednika Donalda Trumpa da pojača napade na Iran te da američko-izraelska kampanja predstavlja "povijesnu priliku“ za preoblikovanje Bliskog istoka.

Saudijska Arabija tek je jedna od zemalja Perzijskog zaljeva koja se suočila s iranskim odmazdom dronovima nakon američko-izraelskog napada na Teheran 28. veljače.

Očita podrška - iako ne javna - saudijske monarhije Trumpovom ratu ne iznenađuje. Iran i Saudijska Arabija dugo su bili ogorčeni rivali, optužujući se međusobno za destabilizaciju regije i često podržavajući suprotstavljene strane u sukobima diljem Jemena, Libanona i Sirije.

Skupina povezana s Iranom hakirala uređaje bivšeg šefa IDF-a

10.15 - Hakerska skupina povezana s Iranom tvrdi da je provalila u uređaje bivšeg načelnika glavnog stožera Izraelskih obrambenih snaga Herzija Halevija.

Handala je na svojoj web stranici objavila da je prikupila "više od 19.000 povjerljivih slika i videozapisa s najtajnijih sastanaka“ Halevija.

"Svi vaši supertajni objekti, krizne sobe, karte, pa čak i najsitniji detalji vaših zapovjednih centara već su nam dugo bili poput otvorene knjige“, tvrdi grupa.

Hakerska skupina objavljuje nekoliko fotografija i videa koji prikazuju Halevija kako obilazi vojne baze, održava brifinge i sastanke te vježba u svom uredu.

Objavljeno je i nekoliko fotografija obiteljskog života bivšeg načelnika vojske, uz osobne iskaznice Halevija i njegove supruge.

Ovo nije prvi put da skupina objavljuje sadržaj s uređaja izraelskih dužnosnika. Ranije su tvrdili da su hakirali telefone bivšeg premijera Naftalija Bennetta, bivše ministrice pravosuđa Ayelet Shaked i šefa kabineta premijera Benjamina Netanyahua Tzachija Bravermana.

Izraelski ministar: 'Iransko primirje je greška, dajem mu 50 posto šanse'

10.10 - Ministar za dijasporu Amichai Chikli, član vladajuće stranke Likud, u intervjuu za radio 103FM rekao je da je primirje s Iranom bila "pogreška" te izrazio sumnju da će pauza u borbama potrajati.

"Mislim da je bila pogreška ići na primirje u ovom trenutku. Zemlje poput ovih, Japansko Carstvo, nacistička Njemačka, morate ih dovesti na koljena“, rekao je Chikli koji je dao "50 posto šanse" da će primirje potrajati.

Pohvalio je, međutim, postignuća rata i rekao da su jedini ljudi koji kažu da je Izrael izgubio "ljevičarski komentatori u Sjedinjenim Državama i Izraelu te ostaci Revolucionarne garde".

"Iran je izgubio status regionalne sile", rekao je Chikli, dodajući da se njegova Osovina otpora "urušila".

"Promatram jesmo li postigli ogromna postignuća, jesmo li stvorili novu stvarnost na sjeveru, na granici s Gazom, na Bliskom istoku? Odgovor je da, da i da", rekao je.

Italija, Španjolska i Kina osudile napade u Libanonu

10.00 - Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je da je Izrael u srijedu "prekršio" dvotjedno primirje s Iranom napadom na Libanon te da je vraćanje slobode plovidbe u Hormuškom tjesnacu od vitalnog interesa za Italiju i cijelu Europsku uniju.

"Došli smo na korak od točke s koje nema povratka, ali sada se suočavamo s krhkom perspektivom mira kojoj se mora odlučno težiti“, rekla je Meloni parlamentu, dodajući da Italija osuđuje svako kršenje primirja i poziva na trajni prekid neprijateljstava.

Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares optužio je Izrael za kršenje međunarodnog prava i primirja.

"Jučer smo vidjeli kako je Izrael, kršeći primirje i kršeći međunarodno pravo, bacio stotine bombi na Libanon“, rekao je Albares zastupnicima u donjem domu. Ministar je ranije najavio da će Španjolska ponovno otvoriti svoje veleposlanstvo u Teheranu u nadi da će postići mir u regiji.

Kina je poručila da se suverenitet Libanona "ne smije kršiti" nakon što je Izrael rekao da je izveo napade na vojnu infrastrukturu Hezbolaha.

"Suverenitet i sigurnost Libanona ne smiju se kršiti. Sigurnost života i imovine civila mora biti zajamčena“, rekla je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning na redovitoj konferenciji za novinare, dodajući da Peking poziva na suzdržanost i "smirivanje regionalne situacije“.

IDF tvrdi da je ubio 'desnu ruku šefa Hezbolaha'

9.55 - Izraelska vojska (IDF) izjavila je da je ubila tajnika vođe militantne skupine Hezbolah koju podržava Iran.

Izraelske obrambene snage priopćile su da je Ali Yusuf Harshi, nećak Naima Qassema, ubijen u noćnom napadu na Bejrut.

"Harshi je bio bliski suradnik i osobni savjetnik glavnog tajnika Hezbolaha Naima Qassema i igrao je središnju ulogu u upravljanju i osiguranju njegova ureda“, priopćio je IDF. 

"Preko noći, IDF je napao dva ključna prijelaza koje su teroristi i zapovjednici Hezbolaha koristili za kretanje sa sjevera na jug rijeke Litani u Libanonu kako bi prebacili tisuće oružja, raketa i lansera", dodala je izraelska vojska. 

IDF je također naveo da je južnom Libanonu pogođeno i oko 10 skladišta oružja, lansera i zapovjednih centara.

Podsjetimo, izraelskim napadima u srijedu je diljem Libanona poginulo najmanje 254 ljudi. Intenzivno bombardiranje pogodilo je stambena područja, uključujući i Bejrut, gdje je poginula 91 osoba.

Iran: Napadi na Libanon su 'teško kršenje' primirja

9.53 - Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Saeed Khatibzadeh optužio je Izrael za "iznenadni napad" na Libanon i rekao da to predstavlja "teško kršenje" primirja dogovorenog između SAD-a i Irana.

"To je bila svojevrsna genocidna akcija, znate, od strane izraelskog režima u Libanonu, odmah nakon što je prihvaćeno primirje“, rekao je za BBC. "To je vrsta prakse koju je izraelski režim oduvijek radio: prihvaćanje prekida vatre, zatim iznenadni napad, masakr.“

Dodao je da SAD "mora birati između rata i primirja".

"Ne mogu imati oboje istovremeno", upozorio je te nastavio: "Ako je predsjednik Trump... zainteresiran za mir na cijelom Bliskom istoku, a budući da je Iran tome predan, molimo sve na Bliskom istoku da se pridržavaju ovog sporazuma i ovog primirja koje smo postigli s Amerikancima, i očekujemo da će Amerikanci učiniti isto sa svojim saveznikom, izraelskim režimom.“

Britanska ministrica: Izraelski napadi su 'duboko štetni'

9.23 - Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper izjavila je u četvrtak da je izraelsko bombardiranje Libanona "dubinski štetno" i da ono riskira destabilizaciju primirja između Sjedinjenih Država i Irana.

"Želimo da Libanon bude uključen u primirje", rekla je za Times Radio. "Želimo da se ono proširi na Libanon jer će u suprotnom to destabilizirati cijelu regiju. Ta eskalacija koju smo jučer vidjeli iz Izraela bila je dubinski štetna, želimo vidjeti kraj neprijateljstava", dodala je.

Velika Britanija, koja se suočila s teškim kritikama američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog toga što nije pružila veću podršku ratu Washingtona protiv Irana, nastojala je pomoći u obrani svojih saveznika u Zaljevu i sada surađuje s drugim zemljama u pronalaženju načina za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Na pitanje o napetostima s ključnim saveznikom, SAD-om, Cooper je rekla da je moguće da London ostane blizak Washingtonu, a istovremeno zauzme drugačiji pristup u regiji. No, rekla je da je neka Trumpova retorika, uključujući i prijetnje uništenjem iranske civilizacije, bila opasna.

"Mislim da je retorika koju smo vidjeli potpuno pogrešna“, rekla je za Sky News. "Takva eskalirajuća retorika može imati eskalirajuće posljedice.“

Iranski veleposlanik izbrisao svoju objavu

9.20 - Čini se da je iranski veleposlanik u Pakistanu, Reza Amiri Moghadam, izbrisao objavu na X-u u kojoj je rekao da će iranska delegacija večeras stići u Islamabad na pregovore sa SAD-om.

Moghadam je ranije objavio: "Unatoč skepticizmu iranskog javnog mnijenja zbog ponovljenih kršenja primirja od strane izraelskog režima... iranska delegacija večeras stiže u Islamabad na ozbiljne razgovore temeljene na 10 točaka koje je predložio Iran."

Ta objava se više ne pojavljuje na njegovom X profilu.

Francuski ministar: 'Uništenje Libanona neće uništiti Hezbolah'

9.00 - Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot osudio je izraelske napade na Libanon.

"Ovi napadi su tim više neprihvatljivi jer potkopavaju privremeno primirje postignuto jučer između Sjedinjenih Država i Irana", rekao je za radio France Inter, prema novinskoj agenciji AFP.

"Iran mora prestati terorizirati Izrael putem Hezbolaha, koji mora biti odmah razoružan. Libanon ne smije biti žrtveni jarac nezadovoljne vlade samo zato što je postignut prekid vatre između Sjedinjenih Država i Irana", poručio je Barrot. 

Opisao je prekid vatre kao "privremen" i "vrlo krhak", dodajući: "Uništenje Libanona, libanonske države, neće uništiti Hezbolah; naprotiv, ojačalo bi ga."

Barrot je rekao da se njegova zemlja pridružila nacionalnom danu žalosti proglašenom danas u Libanonu.

Iranci objavili kartu za izbjegavanje mina u Hormuzu

8.20 - Američkmi predsjednik Donald Trump pohvalio se da je Hormuški tjesnac službeno otvoren, ali Iran je to odmah demantirao.

Samo su dva tankera za naftu uspjela proći kroz tjesnac tijekom kratkotrajnog napetog sporazuma o prekidu vatre, prema iranskim državnim medijima, piše Metro.co.uk.

Tjesnac je brzo ponovno zatvoren nakon što su iranski mornarički dužnosnici optužili Izrael za napad na Libanon. No, Iranci su uz dopuštenje Iranske revolucionarne garde objavili kartu za kapetane brodova kako bi se snašli u "mogućnosti morskih mina".

Više o tome čitajte OVDJE.

Iran spreman za 'ozbiljne razgovore'

7.50 - Iranski veleposlanik u Pakistanu rekao je da će iranska delegacija večeras stići u Islamabad na "ozbiljne razgovore" na temelju plana od 10 točaka koji je predložio Iran. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf rekao je da su SAD i Izrael već "prekršili" prijedlog.

Glasnogovornica Bijele kuće, Karoline Leavitt rekla je da je predsjednik Trump prijedlog "doslovno bacio u smeće", dodajući da je ono što Iran javno objavljuje "vrlo drugačije" od onoga što je privatno rekao Trumpu.

Leavitt je potvrdila da će potpredsjednik JD Vance predvoditi američku delegaciju ma pregovorima koji počinju u petak u Islamabadu. Pridružit će mu se posebni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner. Vance je u srijedu rekao da je Trump "nestrpljiv da postigne napredak" s Iranom.

Hezbolah silovito odgovorio na izraelske napade

7.30 - Militantna skupina Hezbolah tijekom noći je ispalila rakete na sjeverni Izrael kao odgovor na ono što je nazvala "kršenjima primirja".

Izraelska vojska u srijedu je pokrenula intenzivno bombardiranje Libanona, uključujući stambena područja glavnog grada Bejruta. Najmanje 254 osobe poginule su u onome što je libanonsko predsjedništvo opisalo kao "novi masakr" od strane Izraela.

Napadi su uslijedili nakon što su SAD i Iran dogovorili dvotjednu stanku u borbama, ali s obje strane postoje oprečne izjave o tome je li i Libanon bio uključen u to primirje. 

Izrael tvrdi da primirje ne uključuje njegovu borbu protiv Hezbolaha u Libanonu. Iran i Pakistan - koji su pomogli u posredovanju primirja - tvrde da je Libanon uključen. 

Bijela kuća u srijedu je također inzistirala da ne smatra Libanon dijelom sporazuma, a glasnogovornica Karoline Leavitt rekla je da je to "preneseno svim stranama".

Na ponovno pitanje želi li Trump da se Libanon uključi u prekid vatre, Leavitt je dodala: "Opet, o tome će se i dalje raspravljati... ali u ovom trenutku oni nisu uključeni u sporazum o prekidu vatre".

Eksplozije i prelati borbenih zrakoplova diljem Irana

7.21 - Svjedoci su u četvrtak ujutro izvijestili o eksplozijama i vojnim aktivnostima u nekoliko iranskih gradova, uključujući Karaj, Ahvaz i Shiraz, piše Iran International.

U pokrajini Alborz, zapadno od Teherana, stanovnici Karaja rekli su da su tri projektila viđena iznad okruga Azimiyeh prije nego što se u zoru čula eksplozija. Dodatne eksplozije prijavljene su u Mehrshahru u 2.28 ujutro, a kasnije u područjima Mehrshahra i Mohammadshahra oko 3.45 ujutro.

U Ahvazu, glavnom gradu u naftom bogatoj jugozapadnoj pokrajini Khuzestan, dvije relativno jake eksplozije čule su se u 3.11 i 3.13 ujutro, prema izjavama svjedoka.

U Mahabadu, u pokrajini Zapadni Azerbajdžan na sjeverozapadu Irana, stanovnici su prijavili zvuk preleta zrakoplova ili borbenog zrakoplova oko 4.30 ujutro.

U Shirazu, glavnom gradu pokrajine Fars na jugu Irana, svjedoci su rekli da se oko 4.40 ujutro čulo nekoliko uzastopnih eksplozija.

Europski ministar umalo poginuo u izraelskom napadu

7.20 - Belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot osudio je brutalni izraelski napad na Bejrut u kojem se i sam nalazio u tom trenutku. U objavi na društvenim mrežama napisao je da je pogođeno područje koje je bilo udaljeno od njega samo nekoliko stotina metara. Prévot je bio u službenom posjetu.

Više o tome čitajte OVDJE.

Cijene nafte ponovno rastu

6.40 - Cijena nafte porasla je preko noći dok raste zabrinutost oko toga hoće li se dvotjedno primirje dogovoreno između SAD-a i Irana održati.

Sirova nafta porasla je za više od 2 posto, na 97,35 dolara po barelu, nakon što je prethodno pala za preko 10 posto kada je predsjednik Donald Trump kasno u utorak objavio primirje.

Vijest o novom porastu cijena nafte dolazi nakon što je Iran navodno zaustavio brodski promet u Hormuškom tjesnacu - čije je ponovno otvaranje bilo ključno za sporazum o prekidu vatre - a kao odgovor na izraelski veliki val napada na Libanon, u kojima je poginulo najmanje 250 ljudi. SAD, međutim, inzistira na tome da se promet u tjesnacu vraća u normalu.

Kao odmazdu za ono što su nazvali "kršenjima prekida vatre", Hezbollah je rekao da je u posljednjih nekoliko sati ispalio rakete na sjeverni Izrael.

Trump: Američka vojska će ostati na položaju

5.50 - Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će američka vojska ostati na Bliskom istoku i upozorio da će, ako se ne postigne dogovor s Iranom, "počinjati pucnjava" veća, bolja i jača nego što je itko ikada prije vidio.

U objavi na Truth Socialu, Trump je rekao da je američka vojna prisutnost "primjerena i potrebna za smrtonosni progon i uništenje već znatno oslabljenog neprijatelja".

Poruku je završio tvrdnjom da se SAD "puni" i "raduje" svom sljedećem "osvajanju".

Jedna od odredbi iranskog plana od 10 točaka - objavljenog javno - bila je uklanjanje američkih snaga iz regije. Bijela kuća izjavila je da je prijedlog "doslovno bačen u smeće od strane predsjednika Trumpa" i da je "fundamentalno neozbiljan".

U 24 sata otkako je Trump najavio da će SAD obustaviti napade na Iran, raste neizvjesnost oko toga hoće li se privremeno primirje održati. U srijedu je Izrael pokrenuo ogroman val napada na Libanon, navodno ubivši više od 250 ljudi.

I Izrael i SAD inzistiraju da Libanon nije uključen u sporazum o primirju, dok se Iran i Pakistan ne slažu. Kao odmazdu za izraelske napade, Hezbollah - koji podržava Iran - rekao je da je ispalio rakete na sjeverni Izrael, navodeći "kršenja primirja".

"Svi američki brodovi, zrakoplovi i vojno osoblje, s dodatnim streljivom, oružjem i svime ostalim što je prikladno i potrebno za smrtonosni progon i uništenje već znatno oslabljenog Neprijatelja, ostat će na svojim mjestima u Iranu i oko njega sve dok se u potpunosti ne ispuni postignuti PRAVI SPORAZUM. Dogovoreno je davno, i unatoč svoj lažnoj retorici koja govori suprotno - BEZ NUKLEARNOG ORUŽJA i Hormuški tjesnac ĆE BITI OTVOREN I SIGURAN. U međuvremenu, naša velika vojska se puni i odmara, zapravo se radujući svom sljedećem osvajanju“, napisao je Trump.

Hormuški tjesnac uglavnom zatvoren unatoč primirju

5.44 - The New York Times izvijestio je da je Hormuški tjesnac u srijedu, gotovo 24 sata nakon primirja između Sjedinjenih Država i Irana, ostao efektivno zatvoren, bez tankera za naftu ili plin koji prolaze kroz vitalni plovni put. Pozivajući se na podatke tvrtke za praćenje brodova Kpler, izvješće navodi da je samo nekoliko teretnih brodova prešlo tjesnac, dok je promet tankera zaustavljen.

U izvješću se navodi da je neizvjesnost oko sigurnosnih uvjeta, uključujući prisutnost morskih mina i oprečne smjernice iranskih vlasti, pridonijela gotovo potpunom zastoju u pomorskom prometu.

"Iran je rekao da se plovila moraju koordinirati s njegovom vojskom i slijediti određene rute, dok su dugotrajne zabrinutosti među brodarskim tvrtkama i osiguravateljima dodatno usporile kretanje", navodi se u izvješću.

Kanada i Pakistan: Primirje mora uključiti Libanon

5.35 - Kanadska ministrica vanjskih poslova Anita Anand u srijedu je zahvalila Pakistanu na njegovoj ulozi u osiguravanju dvotjednog primirja na Bliskom istoku.

Anand je rekla da je Kanada spremna podržati nadolazeće razgovore. Obje strane složile su se da se primirje mora održati i proširiti na Libanon.

Trump optužio NYT i CNN za objavljivanje lažnih 10 točaka Irana

5.30 - Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je optužio The New York Times i CNN za izvještavanje o onome što je nazvao "potpuno lažnim" planom od 10 točaka vezanim uz pregovore s Iranom na Truth Socialu.

"Neuspjeli New York Times i lažne vijesti CNN-a izvijestili su o potpuno LAŽNOM PLANU OD DESET TOČAKA o pregovorima s Iranom koji je imao za cilj diskreditirati ljude uključene u mirovni proces. Svih deset točaka bila je izmišljena PRIJEVARA - ZLI GUBITNICI!!! UČINITE AMERIKU PONOVNO VELIKOM", rekao je.

Trump se sastao s Rutteom i kritizirao NATO

3.21 - Američki predsjednik Donald Trump izrazio je svoju frustraciju NATO-om tijekom privatnog sastanka s glavnim tajnikom Markom Rutteom u srijedu, u trenutku kada su odnosi u vojnom savezu zbog rata u Iranu dosegli kriznu točku.

"Očito je razočaran mnogim saveznicima NATO-a i mogu razumjeti njegovo stajalište“, rekao je Rutte gostujući na CNN-u nakon što je više od dva sata proveo u Bijeloj kući.

"Ovo je bio vrlo iskren, vrlo otvoren razgovor, ali i razgovor između dva dobra prijatelja", rekao je Rutte.

Ove izjave Ruttea dolaze nakon što je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt citirala Trumpa, koji je rekao za NATO da je testiran te da je podbacio tijekom rata u Iranu.

Podsjetimo, nekoliko NATO članica odbilo je podržati američku vojnu kampanju protiv Irana tako što su američkim vojnim zrakoplovima uskratile korištenje svog zračnog prostora ili nisu poslale pomorske snage koje bi pomogle u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.

Ne navodeći države, Rutte je rekao da smatra kako su "neke" NATO zemlje podbacile u ispunjavanju svojih obveza u operaciji u Iranu, ali da je "velika većina Europljana" bila od pomoći.

Bijela kuća nije objavila detalje razgovora, a Trump je nakon sastanka na Truth Socialu napisao velikim slovima: "NATO nije bio tu kada smo ga trebali i neće biti tu ako ga ponovno budemo trebali".

Trump je više puta nazvao NATO "papirnatim tigrom" i posljednjih tjedana zaprijetio povlačenjem iz 32-članog transatlantskog saveza, tvrdeći da se europski saveznici SAD-a oslanjaju na američka sigurnosna jamstva, a pritom ne pružaju dovoljnu podršku američko-izraelskoj kampanji bombardiranja u Iranu.

Rutte, u Europi poznat kao “Šaptač Trumpu”, razvio je topao odnos s američkim predsjednikom unatoč napetostima. Čak je prošle godine američkog predsjednika nazvao "taticom" koji smiruje svađu između Izraela i Irana.

Jedan europski diplomat opisao je Rutteov pristup Trumpu kao pokoran, ali učinkovit.

Sukob oko Irana produbio je transatlantske napetosti oko Ukrajine, Grenlanda i vojnih izdvajanja. Dužnosnik NATO-a rekao je da će Rutte tijekom boravka u Bijeloj kući nastojati povećati suradnju u obrambenoj industriji te razgovarati o ratovima u Iranu i Ukrajini.

Trump je u srijedu također razgovarao s Emmanuelom Macronom - vijest je to koju je priopćio sam francuski predsjednik u objavi na X-u.

Rutte: Neke NATO članice su bile testirane

2.24 - Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u srijedu nakon sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući kako vjeruje da su neke članice NATO-a bile “testirane i podbacile”.

Mislio je pritom na kritike Washingtona zbog izostanka uključenosti NATO članica u rat SAD-a i Izraela protiv Irana.

Tijekom intervjua za CNN, Rutte je na pitanje vjeruje li da su članice NATO-a bile testirane i podbacile rekao da je riječ o nekima od njih.

"Neke od njih da, ali velika većina europskih zemalja, i to je ono o čemu smo danas razgovarali, učinila je ono što su obećale u ovakvom slučaju", rekao je za CNN.

Dodao je da je s Trumpom imao "iskren i otvoren" razgovor tijekom kojeg je američki predsjednik izrazio razočaranje saveznicima. Rutte je naveo i da je Trumpu ukazao na to da su europske zemlje pružile logističku i drugu potporu.