Tko su 'kibernetički partizani'? Postaju ključni akter u ratovanju, a njihov cilj je jasan
Njihove akcije kreću se od jednostavnih DDoS napada do izuzetno sofisticiranih upada u složene mreže
Prošlotjedni veliki hakerski napad na najveću rusku zrakoplovnu kompaniju Aeroflot još je jednom pokazao da je kibernetička sigurnost u ruskim državnim institucijama i tvrtkama na izuzetno niskoj razini, ali i da Ukrajina danas ima vrlo napredne stručnjake za napade na računalne mreže i digitalnu infrastrukturu. Ove se skupine često nazivaju 'kibernetičkim partizanima' i uvelike su pomogle i pomažu u obrani od ruske agresije.
Hibridno ratovanje u Ukrajini nije ograničeno samo na fizičke sukobe na terenu i dronove, koji su postali jedno od glavnih sredstava napada s obje strane, već se vodi i u digitalnom svijetu. U ovom prvom velikom kibernetičkom ratu na svijetu značajnu ulogu igraju već spomenute skupine poznate kao kibernetički partizani. Ove skupine obično nisu dio službenih vojnih struktura (iako su često koordinirane sa službama poput SBU-a) već se sastoje od volontera, hakera i IT stručnjaka koji koriste svoje vještine kako bi se suprotstavili ruskoj agresiji. Članovi takvih skupina nisu samo Ukrajinci, već i Bjeloruski, ruski i drugi kibernetički stručnjaci.
Najpoznatija skupina
Iako pojam 'ukrajinski kibernetički partizani' često uključuje širi spektar proukrajinskih haktivista, važno je napomenuti da je jedna od najpoznatijih skupina, Kibernetički partizani, zapravo uglavnom bjeloruska skupina. Izvorno su se organizirali 2020. da bi se suprotstavili režimu predsjednika Aleksandra Lukašenka, ali nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, proširili su svoje aktivnosti i na Rusiju. Njihov je cilj poremetiti vojne operacije, nanijeti ekonomsku štetu tvrtkama i otkriti povjerljive informacije.
Jedan od najranijih i najznačajnijih napada kibernetičkih partizana dogodio se prije same invazije 2022. Napali su bjeloruske željezničke sustave, zapravo ključne logističke rute za kretanje ruskih trupa i opreme. Hakiranjem i šifriranjem internih baza podataka (napad infostealerima) uspjeli su poremetiti kretanje vlakova, usporavajući ruske snage prije nego što su prešle granicu. Cilj je bio usmjeriti napad samo na teretne vlakove, da bi se izbjeglo ometanje putničkog prometa, što pokazuje jasnu strategiju i jasan etički kodeks koji je prisutan kod mnogih hakera u svijetu - nikada ne napadati organizacije koje koristi šira populacija.
Krađa osjetljivih podataka
Osim toga, kibernetički partizani često provode napade hakiranja i curenja informacija, u kojima provaljuju u računalne sustave, kradu osjetljive podatke, a zatim ih objavljuju ili daju novinarima, često SAD-u i EU. Jedan takav napad bio je na rusku agenciju za cenzuru interneta, Roskomnadzor, samo tjedan dana nakon početka sukoba. Skupina je ukrala i objavila gigabajte osjetljivih podataka, uključujući e-poštu i interne dokumente, otkrivajući sam način na koji Rusija kontrolira informacije.
Napadi nisu uvijek usmjereni na državne institucije. Kibernetički partizani, zajedno s ukrajinsko-ruskom hakerskom skupinom Silent Crow, preuzeli su odgovornost za veliki kibernetički napad na rusku nacionalnu zrakoplovnu kompaniju Aeroflot prije tjedan dana. U ovom napadu uništeno je ili onesposobljeno oko 2000 glavnih poslužitelja, a ukradeni su i osjetljivi podaci putnika i zaposlenika, uključujući snimke razgovora. Napad je uzrokovao masovna otkazivanja letova te značajnu financijsku i reputacijsku štetu tvrtki. Prije nekoliko godina, NATO je u svojoj analizi potvrdio da, iako Rusija i njezine službe FSB i GRU imaju značajne ljudske i tehničke kapacitete za kibernetičke napade bilo gdje u svijetu, izvan njih, u drugim državnim organizacijama i tvrtkama, kultura kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka je na vrlo niskoj razini.
To se pokazalo istinitim i u napadu na 'Aeroflot', jer veliki broj poslužitelja nije imao nikakve lozinke, a neki su čak još uvijek bili na 'tvorničkim postavkama', što je hakerima izuzetno olakšalo posao.
Takvi napadi pokazuju kako kibernetički aktivisti koriste različite taktike za sabotažu kritične infrastrukture i slabljenje Rusije. Njihove akcije kreću se od jednostavnih DDoS napada (Denial of Service, uskraćivanje online usluga) do izuzetno sofisticiranih upada u složene mreže, demonstrirajući visoku razinu tehničke stručnosti. Njihov cilj je jasan: koristiti digitalne alate za otpor agresiji, stvaranje kaosa i ometanje neprijateljskih operacija. Svojim djelovanjem, kibernetički partizani postaju ključni akteri u modernom ratovanju, pokazujući da se ratovi danas ne vode samo na bojnom polju, već i u kibernetičkom prostoru.
POGLEDAJTE VIDEO: Ove lozinke koriste milijuni, a hakeri ih probijaju u sekundi! Jeste li i vi među njima?:
403 Forbidden