Sve više država priznaje Palestinu: Zašto Berlin ostaje tvrdoglavo suzdržan?
Više zapadnih zemalja planira na Općoj skupštini UN-a priznati Palestinu kao državu. Njemačka nije među njima. No, pritisak na njemačku vladu raste – prije svega iz Bruxellesa.
Opća skupština Ujedinjenih naroda započinje jesensko zasjedanje u ponedjeljak, 22. rujna. Francuska, Kanada i Belgija žele tom prilikom priznati Palestinu kao državu, a vjerojatno će to učiniti i Ujedinjeno Kraljevstvo i Portugal, piše Deutsche Welle.
Njihov je cilj izvršiti pritisak na Izrael kako bi se okončao rat u Gazi i pokrenuo novi mirovni proces.
Palestinu je već priznalo gotovo 150 od ukupno 193 članice UN-a. No kada bi se tome priključile Francuska, Britanija i Kanada, to bi bile tri države „teške kategorije“ iz skupine G7. Za Palestinsku samoupravu priznanje državnosti tako značajnih država značilo bi dobitak na prestižu i diplomatski poraz za Izrael, osobito sada u vrijeme eskalirajućeg sukoba u Gazi.
Sjedinjene Američke Države odlučno se protive priznanju, a naravno i Izrael. Premijer Benjamin Netanyahu to smatra „nagradom za teror“ radikalno-islamističkom Hamasu.
Nerealni uvjet – rješenje o dvjema državama
Međutim, njemačka vlada, „kratkoročno“, kako se službeno kaže, neće poduzeti taj korak. „Nećemo se priključiti ovoj inicijativi“, rekao je kancelar Friedrich Merz (CDU) u kolovozu tijekom posjeta kanadskog premijera Marka Carneyja.
Merzovo obrazloženje bilo je prije svega formalne prirode: „Trenutačno ni na koji način ne vidimo ispunjene uvjete za priznanje državnosti.“ Priznanje mora biti posljednji korak u mirovnom procesu iz kojeg će proizaći rješenje o dvjema državama.
Problem je u tome što rješenje o dvjema državama nije ni na vidiku. Najkasnije od masakra koji je 7. listopada 2023. u Izraelu počinila radikalno-islamistička teroristička organizacija Hamas i od tadašnjih izraelskih vojnih akcija u Pojasu Gaze, koje i dalje traju, šanse za takav ishod praktički su jednake nuli. Zato kritičari smatraju da njemačka vlada taj nerealni uvjet za priznanje iznosi samo kako bi izbjegla donošenje odluke.
Suze Friedricha Merza
Njemačka se vlada po pitanju Izrael/Palestina nalazi u posebnoj dilemi: imajući u vidu milijune ubijenih Židova tijekom razdoblja nacizma, ona se osjeća na poseban način odgovornom za sigurnost Izraela i to je čak proglasila za „državni rezon“. Za kancelara to očito nisu samo prazne riječi. Prije nekoliko dana, tijekom govora povodom ponovnog otvaranja sinagoge u Münchenu, Merz se borio sa suzama.
Kancelar je u Münchenu između ostalog rekao: „Od 7. listopada mi – vi – doživljavamo novi val antisemitizma – u starom i u novom ruhu; otvoreno i slabo prikriveno; u riječima i u djelima; na društvenim mrežama, na sveučilištima, u javnom prostoru.“
Zbog toga se stidi, kao kancelar i kao Nijemac, rekao je i obećao borbu protiv svakog oblika antisemitizma u Njemačkoj.
Međutim, borbu protiv antisemitizma kancelar odvaja od svoje ocjene izraelske politike, a osobito od vojnih operacija Izraela u Pojasu Gaze. To je Merz prethodno, na drugom mjestu, oštro kritizirao i zbog toga je ovoga ljeta zaustavio izvoz oružja u Izrael koje bi moglo biti upotrijebljeno u ratu u Gazi.
Na svečanosti povodom 75 godina od osnutka Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj, Merz je rekao: „Kritika politike izraelske vlade mora biti moguća, ona može čak biti i nužna. Neslaganje po tom pitanju nije nelojalnost prema našem prijateljstvu.“
Pritisak iz Europske komisije i iznutra
No, sve je jači pritisak na njemačku vladu da zauzme jasniji stav – primjerice, iz Bruxellesa. Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Kaja Kallas traži od Njemačke da se pridruži sankcijama protiv Izraela. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je sankcije protiv Izraela, recimo, da EU suspendira trgovinske povlastice s Izraelom.
Jens Spahn, šef zastupničkog kluba Unije CDU/CSU u Bundestagu, to uspoređuje s najmračnijim poglavljem njemačke povijesti. „Što bi onda bio sljedeći korak? ‘Ne kupujte više kod Židova’? To smo sve već imali“, rekao je on na ZDF-u, aludirajući na pozive na bojkot koje su nacisti upućivali protiv židovskih trgovina 1930-ih godina. Kada je riječ o Izraelu i Gazi, posebno u Njemačkoj, „ravnoteža se vrlo brzo izgubi i sve sklizne u antisemitizam“, upozorio je Spahn.
Međutim, socijaldemokrati, manji partner u koalicijskoj vladi, si mogu zamisliti uvođenje sankcija. Još dalje idu oporbeni Zeleni.
Njihova supredsjednica Franziska Brantner rekla je za noinsku agenciju Dpa da se Merz i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) moraju odlučiti: „Hoće li stati na stranu snaga koje se zalažu za mir za sve ljude u Izraelu i Palestini? Ili će samo promatrati kako jedna djelomično ekstremno-desničarska izraelska vlada i dalje bjesni po Gazi, dok se perspektiva mira i oslobađanja talaca sve više udaljava?“
I savez od nekoliko desetaka nevladinih organizacija peticijom traži od savezne vlade da kritike na račun Izraela konačno prate i konkretna djela.
Istraživanje: Većina u Njemačkoj za priznanje
Međutim, priznanje palestinske državnosti sasvim je druga tema. A po tom pitanju kancelar očito ostaje čvrst, iako očito nema većinu njemačkog stanovništva iza sebe. Naime, u istraživanju instituta Forsa s početka kolovoza 54 posto ispitanih izjasnilo se za priznanje Palestine, dok je 31 posto bilo protiv.
Front zemalja koje odbijaju priznanje u UN-u u međuvremenu postaje sve manji. Kada i najbliži saveznici Njemačke, poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade, promijene stranu, Berlin dospijeva u još defenzivniji položaj. Na strani Njemačke ostaju uglavnom Sjedinjene Države – što njemačkoj vladi, zbog kontroverznog predsjednika Donalda Trumpa, diplomatski svakako ne olakšava situaciju.
SAD, gdje se nalazi sjedište UN-a, nisu izdale vizu Mahmudu Abasu, predsjedniku Palestinske samouprave. Dakle, Abas neće biti prisutan u New Yorku kada (i ako) različite zapadne zemlje budu priznale Palestinu kao državu.
POGLEDAJTE VIDEO: Dvanaest minuta ruskih MIG-ova nad Estonijom – NATO traži odgovor, Rusija sve demantira!
403 Forbidden