Mrtav je 'mesar Bosne'! Svjetski mediji: 'Bio je zastrašujućeg pogleda i visokog mišljenja o sebi'

Ratko Mladić, osuđeni ratni zločinac i bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske, preminuo je u 85. godini dok je služio doživotnu kaznu u pritvoru Ujedinjenih naroda u Haagu.

Njegovu smrt u četvrtak potvrdio je dužnosnik Ujedinjenih naroda, nakon što su vijest prethodno objavili srpski mediji. Mladić je posljednjih godina imao ozbiljnih zdravstvenih problema i više je puta bio hospitaliziran.

Vijest o Mladićevoj smrti brzo je obišla svijet. Reuters ga u svojoj vijesti opisuje kao bivšeg generala bosanskih Srba osuđenog za genocid i podsjeća da je bio jedna od ključnih figura rata u Bosni i Hercegovini te da je osuđen za zločine, među kojima i masakr u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Foto: cnn screenshot

Foto: reuters, screenshot

'Mesar Bosne'

Britanski The Times u osmrtnici ga opisuje kao zloglasnog ratnog zločinca čije su politike povezane i s pojmom „etničkog čišćenja“, dok španjolski El País vijest donosi pod naslovom „Umro Ratko Mladić, ‘Mesar Bosne’“.

Foto: screenshot el pais

Radio Free Europe/Radio Liberty također ga naziva „Krvnikom Bosne“ i podsjeća da je 2017. proglašen krivim za genocid i druge zločine povezane s ratom u Bosni i Hercegovini.

No među brojnim svjetskim tekstovima posebno se izdvaja retrospektiva The New York Timesa, koja Mladićevu smrt koristi kako bi podsjetila na njegovu ratnu ulogu, bijeg dug gotovo 16 godina, uhićenje i sudski proces koji je završio doživotnom kaznom.

ĐENERAL KOLJAČ /

Nekadašnji reporter BBC-a: 'Od svih zločinaca i masovnih ubojica on je bio najstrašniji'

NY Times: Mladić, zastrašujućeg izgleda i visoke predodžbe o sebi

Kako piše The New York Times, Mladić je tijekom ratova koji su pratili raspad Jugoslavije postao jedan od najpoznatijih i najzloglasnijih vojnih zapovjednika na Balkanu. Bio je časnik Jugoslavenske narodne armije, a početkom 1990-ih preuzeo je zapovjedništvo nad vojskom bosanskih Srba.

"Crvenkastog lica i zastrašujućeg izgleda, prodorna glasa, prodornih plavih očiju i naglašeno visoke predodžbe o sebi, Mladić je kao časnik Jugoslavenske narodne armije početkom 1990-ih predvodio vojsku bosanskih Srba", piše NY Times.

Mladić je u tom razdoblju postao jedan od glavnih vojnih nositelja politike bosanskih Srba. Njegove snage 1992. godine započele su opsadu Sarajeva, koja je trajala gotovo četiri godine.

Prema pisanju New York Timesa, tijekom opsade, jedne od najdužih u povijesti modernog ratovanja, Mladićeve su snage granatirale Sarajevo s okolnih planina i civile izložile snajperskoj vatri. U opsadi je poginulo oko 10.000 ljudi, među njima približno 1.500 djece.

Foto: ny times, screenshot

Srebrenica...

Najmračnije poglavlje Mladićevog vojnog pohoda je Srebrenica. U srpnju 1995. snage bosanskih Srba zauzele su tadašnju zaštićenu zonu Ujedinjenih naroda. U danima koji su uslijedili ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

"Uoči masakra u Srebrenici obećao je osvetu za osvajanje Srbije koje su stoljećima ranije proveli Turci Osmanlije. Tijekom deset dana njegovi su vojnici lovili, zarobljavali i bez suđenja pogubljivali tisuće bosanskih Muslimana, postavljajući ih u redove s rukama vezanima iza leđa i pucajući u njih. Žene su bile silovane. Međunarodni pozivi na suzdržanost bili su ignorirani", piše Times.

Srpske su snage pokopale posmrtne ostatke, zatim ih ponovno iskopale i raspršile po udaljenim masovnim grobnicama u organiziranom pokušaju prikrivanja dokaza o ratnim zločinima.

Srebrenički masakr smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim u Europi nakon Drugog svjetskog rata, a međunarodni sud u Haagu utvrdio je da je riječ o genocidu.

Jedan od najjezivijih detalja koje izdvaja New York Times odnosi se na snimke nastale neposredno prije masakra. U srpnju 1995., dok su kamere snimale, Mladićevi su tjelohranitelji dijelili slatkiše bošnjačkoj djeci. Mladić je ženama i djeci, prema svjedočenjima, govorio da „nitko neće biti povrijeđen“.

Istodobno su se njegove snage pripremale za masovna ubojstva.

Nakon pada Srebrenice i razmjera zločina uslijedila je međunarodna reakcija. NATO je pokrenuo bombardiranje položaja bosanskih Srba, što je pomoglo otvoriti put pregovorima koji su krajem 1995. doveli do Daytonskog sporazuma i završetka rata u Bosni i Hercegovini.

OVAKO JE UHIĆEN MLADIĆ /

Skrivao se u selu kod rođaka. Nije bio ni sjena onom bahatom generalu, ali stav je ostao isti - arogantan

Gotovo 16 godina u bijegu

Nakon rata Mladić je postao jedan od najtraženijih bjegunaca na svijetu. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju optužio ga je 1995. za ratne zločine i genocid povezane sa Sarajevom i Srebrenicom. Ipak, godinama je uspijevao izbjegavati uhićenje.

Prema New York Timesu, nije se odmah skrivao duboko pod zemljom. Kretao se među vojnim objektima, a prijatelji su ga posjećivali kako bi zajedno igrali stolni tenis ili šah. Godinama je posjećivao grob svoje kćeri, a 2000. godine, okružen tjelohraniteljima, prisustvovao je nogometnoj utakmici u Beogradu.

Nakon Miloševićevog pada 2000. godine i njegova uhićenja godinu poslije, Mladić je morao dublje u ilegalu. Vjerovalo se da su mu zaštitu pružali pojedinci unutar srpskih vojnih i obavještajnih struktura.

Mladić je konačno uhićen 26. svibnja 2011. u selu Lazarevo, nedaleko od Zrenjanina, nakon gotovo 16 godina bijega.

Njegovo uhićenje bilo je važan trenutak za Srbiju, koja je pokušavala popraviti odnose s međunarodnom zajednicom i približiti se Europskoj uniji.

Kada su policajci upali u kuću u kojoj se skrivao, Mladić je, prema New York Timesu, rekao: „Čestitam. Ja sam onaj kojeg tražite.“ Uhićen je s dva napunjena pištolja pokraj sebe, ali se predao bez otpora.

BILA VEZANA ZA OCA /

Misterij smrti kćeri Ratka Mladića: Kraj nje pronađen njegov pištolj, nikada nije prihvatio službenu teoriju

Od generala do starca narušena zdravlja

Tijekom suđenja Mladić se više nije pojavljivao kao moćni general iz ratnih godina.

New York Times opisuje kako je nekoć naizgled nepobjedivi vojni zapovjednik pred sudom postupno djelovao kao nemoćan starac dok su svjedoci iznosili potresna svjedočenja o zločinima njegovih snaga.

Njegova desna ruka bila je oslabljena nakon najmanje dva moždana udara koje je pretrpio dok je bio u bijegu, a nije mogao ni voditi bilješke.

Ipak, povremeno bi se vratio njegov nekadašnji temperament. Na prvom pojavljivanju pred sudom 2011. optužbe je nazvao „odvratnima“ i „monstruoznima“. U jednom je trenutku, nakon što se vratio s liječničkog pregleda zbog visokog krvnog tlaka, počeo vikati na suce.

„Sve što govorite čista je laž!“ povikao je, nakon čega je udaljen iz sudnice.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju 2017. ga je proglasio krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te mu izrekao doživotnu kaznu zatvora.

Predsjedavajući sudac Alphons Orie tada je rekao da Mladićevi zločini pripadaju „među najgnusnijima poznatima čovječanstvu“.

Mladić se žalio, ali je žalbeno vijeće 2021. potvrdilo doživotnu kaznu. Time je konačno završio jedan od najvažnijih procesa povezanih s ratovima na području bivše Jugoslavije.

PORTRET KOLJAČA /

Pogledajte kako se mijenjao balkanski krvnik: 'On je bio arhetipski psihopat'

I nakon svega ostao heroj dijelu Srba

Mladić je u Srbiji i dijelu srpskog društva desetljećima imao drukčiji status od onoga koji je imao u međunarodnoj javnosti.

New York Times navodi riječi Ljiljane Bulatović, autorice njegove biografije, koja je tvrdila da je za mnoge Srbe ostao heroj i „mitski zaštitnik srpskog naroda“.

No međunarodni sudski postupak ostavio je drukčiju sliku: Mladić je pravomoćno osuđen kao jedan od glavnih odgovornih za zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Njegova smrt tako zatvara životni put čovjeka koji je od časnika jugoslavenske vojske postao jedan od simbola ratova devedesetih, čije će ime zauvijek biti povezano s opsadom Sarajeva i genocidom u Srebrenici.