Litva je predstavila planove za izgradnju 48 kilometara duge obrambene linije na granicama s Rusijom i Bjelorusijom. Linija će uključivati minska polja, mostove s eksplozivnim punjenjem i protutenkovske prepreke poput tzv. zmajevih zuba, a cilj je usporavanje i otežavanje potencijalne ruske invazije, piše Daily Mail.

Ova inicijativa dio je šireg baltičkog obrambenog plana koji uključuje i Estoniju, Latviju te Poljsku, a sve četiri zemlje nastoje pojačati zaštitu svojih istočnih granica i traže financijsku podršku EU-A. Ukupna dužina obrambene linije nakon završetka radova iznosit će više od 1.500 kilometara.

Litva je već počela s postavljanjem "inženjerskih parkova" - skladišta protuoklopne opreme poput bodljikave žice, betonskih barikada, čeških ježeva i zmajevih zuba. Novi planovi uključuju proširenje sustava obrane tako da obuhvati i Vilnius. Litvanska granica s Kalinjingradom i Bjelorusijom duga je više od 990 km.

POGLEDAJTE SNIMKU /

Neidentificirani objekt pao u polje: Pronađeni ostaci, sumnja se na ruski dron

Obrambena linija imat će tri sloja

Prvi sloj uključuje protutenkovski jarak, nasip, minska polja i prepreke.

Drugi i treći sloj obuhvaćaju mostove s mogućnošću daljinskog uništenja i dodatne pješačke utvrde.

Uz to, planira se i sječa drveća uz prometnice kako bi se otežalo kretanje neprijateljskih oklopnih vozila.

Glavni cilj projekta nije potpuna obrana, već usporavanje protivnika i preusmjeravanje na povoljnije bojišnice.

Litva trenutačno raspolaže s 23.000 profesionalnih vojnika i 104.000 pričuvnika. Povećala je obrambeni proračun na 5,5 posto BDP-a, među najvišima u NATO-u. Unatoč tome, prošlogodišnje vojne vježbe pokazale su da bi Litva teško odoljela ruskoj invaziji bez pomoći saveznika.

Posebna zabrinutost odnosi se na tzv. Suwalski jaz, uski koridor između Litve i Poljske koji predstavlja jedinu kopnenu poveznicu NATO-a s Baltikom.

HOĆE LI RISKIRATI 'ZASJEDU'? /

Zašto Putin nije spreman na susret sa Zelenskim – i možda nikada neće biti

Poljska širi 'Istočni štit'

Slične mjere poduzima i Poljska, koja je nedavno dodala minska polja svojoj obrambenoj liniji poznatoj kao "Istočni štit".

"Vidjeli smo što se dogodilo Ukrajini i moramo biti spremni na sve scenarije", izjavio je glasnogovornik poljske vojske Karol Frankowski.

U međuvremenu, Njemačka je objavila plan za ulaganje više od 350 milijardi eura u oružje do 2041., uključujući sredstva za streljivo, borbena vozila i ratne brodove.

Objava litavskih planova dolazi usred novih ruskih napada na Ukrajinu. U najnovijem incidentu, noćni napad dronovima pogodio je grad Ohtirka u regiji Sumi, gdje je ozlijeđeno najmanje 14 osoba, uključujući troje djece. Ukrajinske vlasti izvijestile su da je Rusija lansirala 93 drona i dvije rakete, a napadi su zabilježeni na najmanje 20 lokacija diljem zemlje.

U regiji Odese pogođeno je postrojenje za gorivo, a ruski napadi sve češće ciljaju energetsku infrastrukturu. Ukrajinsko Ministarstvo energetike priopćilo je da su njihova postrojenja bila meta čak 2.900 puta od ožujka ove godine.

POGLEDAJTE VIDEO: Jedan–nula za Putina? Bivši veleposlanik o tajnim ciljevima sastanka s Trumpom