Desetljećima je Japan bio jedina zemlja koja je pretrpjela užase nuklearnog napada, održavajući Pacifistički ustav i čvrsto obećanje da nikada neće proizvoditi, posjedovati ili biti domaćin nuklearnog oružja.

No usred promjenjive globalne sigurnosne dinamike i rastuće neizvjesnosti oko američkih sigurnosnih jamstava pod predsjednikom Donaldom Trumpom, glasovi unutar japanskog političkog establišmenta počinju dovoditi u pitanje mogu li se ta dugogodišnja načela održati unedogled, objavio je Politicstoday.org.

U središtu ove rasprave je Rui Matsukawa, zastupnica vladajuće Liberalno-demokratske stranke (LDP) i bivša zamjenica ministra obrane. Tijekom nedavne konferencije na visokoj razini u Ujedinjenom Kraljevstvu, bila je zadivljena načinom na koji su europski čelnici prihvatili stvarnost da SAD možda više nije pouzdan sigurnosni partner. Ta spoznaja, kaže, podjednako se odnosi i na Japan, koji je trenutno domaćin najvećeg prekomorskog raspoređivanja američkih trupa. "Ne možete stvarno uzimati američku prisutnost zdravo za gotovo", primijetila je Matsukawa. Nastavila je: "Plan B je možda postati neovisan, a zatim koristiti nuklearno oružje."

TKO DIKTIRA PREGOVORE /

Bez bojevih glava u Ukrajini nema mira? Tonči Tadić otkrio scenarij za totalni nuklearni rat

Njezini komentari odražavaju širi trend koji je spor, ali predstavlja značajan pomak u japanskom strateškom razmišljanju. Japan se desetljećima oslanjao na američki "nuklearni kišobran" kao zaštitu od obližnjih nuklearnih sila - Kine, Sjeverne Koreje i Rusije. No, Trumpov borbeni stav prema saveznicima, njegove tarife na japansku robu i njegova nepredvidljiva diplomacija poljuljali su vjeru u predanost Washingtona obrani Tokija. Ova neizvjesnost ohrabrila je neke japanske kreatore politike da barem istraže opcije poput dijeljenja nuklearnog oružja - modela u kojem zemlja koja nema nuklearno oružje sudjeluje u nuklearnom planiranju i obuci, a i dalje ovisi o oružju saveznika.

Mijenja se i javno raspoloženje

Čini se da se mijenja i javno raspoloženje. Iako je izravna podrška Japanu u razvoju vlastitog nuklearnog arsenala i dalje relativno niska, ankete javnog mnijenja ukazuju na sve veću spremnost za preispitivanje tradicionalnih "Tri nenuklearna načela" nacije.

Tatsuaki Takahashi, rodom iz Hirošime, čiji je djed preživio atomsko bombardiranje 1945., primijetio je da kako trauma te tragedije odlazi u povijest, sve je više Japanaca otvoreno za preispitivanje nacionalne nuklearne politike.

Rasprava nije ograničena samo na Japan.

'DOŠLI SMO DO TE TOČKE' /

Izrael i Iran guraju svijet u ponor, a Tadić upozorava: 'Ako dođe do detonacije nuklearne bombe...'

I Južna Koreja o tome promišlja

U Južnoj Koreji, koja također ovisi o američkom odvraćanju, ankete pokazuju da čak 75 posto javnosti podržava razvoj domaćeg nuklearnog oružja. Izbor predsjednika Lee Jae Myunga, koji je manje konfrontacijski nastrojen od svojih konzervativnih prethodnika, usporio je zamah prema nuklearnom naoružanju. Ipak, rasprave o "nuklearnoj latenciji" - posjedovanju tehnološke sposobnosti za brzu izgradnju nuklearnog oružja ako je potrebno - dobile su na snazi čak i unutar njegove Demokratske stranke.

I u Tokiju i u Seulu, tjeskobu potiče isti izvor: nepredvidljivi američki predsjednik. Trump već dugo dovodi u pitanje vrijednost američkih obrambenih obveza, otvoreno kritizirajući saveznike u NATO-u, namećući trgovinska ograničenja Japanu i Južnoj Koreji te iznoseći neortodoksne ideje poput apsorpcije Kanade u SAD. Iako njegova administracija inzistira na tome da američki savezi u Aziji ostanu jaki, njegova retorika uznemirila je partnere koji sebe vide na prvoj crti potencijalnih sukoba s Kinom ili Sjevernom Korejom.

OTKRIO 'GOLEMU GREŠKU' /

Bivši šef KGB-a govorio o 'Prstenu zla' pa poslao upozorenje Europi: 'Kad biste znali...

Službeno, i Japan i Južna Koreja i dalje vjeruju u obećanja Washingtona. Japansko ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je da američki savez smatra "nepokolebljivim", dok njihovo ministarstvo obrane naglašava povjerenje u američku nuklearnu odvraćajuću moć.

Seul je ponovio slična uvjeravanja, nazivajući svoj savez sa SAD-om "temeljem naše diplomacije". Ipak, iza ovih javnih izjava rastu privatne sumnje. Intervjui s više od desetak zakonodavaca, bivših vojnih dužnosnika i diplomata otkrivaju sve veću nelagodu zbog prepuštanja opstanka svojih nacija u potpunosti američkim rukama.

Zasad je nuklearna debata u Japanu uglavnom teorijska. No, dok Trumpova politika "Amerika na prvom mjestu" i dalje uznemiruje saveznike, ono što je nekada bilo nezamislivo sada se tiho razmatra u Tokiju i Seulu. 

POGLEDAJTE VIDEO Gura li se Europa na prvu liniju rata? Tonči Tadić otkrio istinu o ukrajinskom naoružanju