Okupljanje europskih čelnika i ukrajinskog predsjednika s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući u ponedjeljak bilo je vrlo značajno.

Europski lideri vjeruju da su konačno uvjerili američkog predsjednika da ne napusti Europu, a koji se obvezao pružiti američka "sigurnosna jamstva" Ukrajini.

Iako su detalji samog dogovora nepotpuni, Trumpova obveza predstavljala je jasan pomak od višemjesečne izolacionističke retorike o Ukrajini koja je glasila "To je problem Europe".

ŠTO AKO KRENE NEMIR? /

Tko će čuvati mir u Ukrajini: Svi o njima pričaju, ali što znače? Istražili smo

Putin pristao da NATO pomaže Ukrajini?

Istovremeno zabrinjava izjava Trumpovog izaslanika prošlog vikenda, u kojoj je tvrdio da je Putin pristao da Europa pruži Ukrajini jamstva, u biti pružajući joj kolektivni sigurnosni pokrivač sličan NATO-ovom, piše SkyNews. 

Tijekom cijelog ovog tjedna, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je više puta opovrgao cijelu izjavu, ističući da Rusija nikada ne bi prihvatila nikakav mirovni plan koji uključuje bilo kakve europske ili NATO-ove trupe u Ukrajini.

"Prisutnost stranih trupa u Ukrajini potpuno je neprihvatljiva za Rusiju", rekao je jučer, ponavljajući slične izjave izrečene godinama unatrag. Treba napomenuti da je NATO-ovo "istočno zadiranje" bilo opravdanje za rusku "specijalnu vojnu operaciju" odnosno invaziju na Ukrajinu. Sve to Trumpa čini prilično slabim.

SUMNJA U LEGITIMITET /

Lavrov: 'Putin je spreman sastati se sa Zelenskim, no prvo treba riješiti neka pitanja'

Rusija i mirovni sporazum

Bilateralni sastanak između Putina i Zelenskog koji je Trump u ponedjeljak pozdravio kao dogovoren i izgleda izrazito sumnjivo. Možda je zato pristao na Putinov prijedlog da se prvo održi bilateralni sastanak, bez Trumpa. Američkom predsjedniku je lakše okriviti nekog drugog ako to nije njegov sastanak, a do njega ne dođe.

Šefovi obrane NATO-a sastali su se u srijedu kako bi razgovarali o detaljima funkcioniranja sigurnosnih jamstava - onih koje Rusija neće prihvatiti.

Europski izvori na sastanku rekli su da je sve bio veliki uspjeh, a na Lavrovljeve komentare, izvor je rekao: "Nije na Lavrovu da odlučuje o sigurnosnim jamstvima. Nije na onome tko prijeti da odlučuje kako će odvratiti tu prijetnju!. Nije realno da Rusija određuje iz kojih zemalja Ukrajina može, a iz kojih ne može primati trupe".

Problem je u tome što ako Europa i Bijela kuća žele da Rusija potpiše neku vrstu mirovnog sporazuma, onda bi to zahtijevalo suglasnost svih strana o sigurnosnim aranžmanima.

574 DRONA I 40 PROJEKTILA /

Rusi izveli jedan od najvećih zračnih napada ove godine na Ukrajinu: Pogođena američka tvornica

'Vladimire, pogledaj što sam učinio Iranu'

Problem je u tome što ako Europa i Bijela kuća žele da Rusija potpiše neku vrstu mirovnog sporazuma, onda bi to zahtijevalo suglasnost svih strana o sigurnosnim aranžmanima.

Drugi način da se Rusija natjera na poslušnost bila bi prijetnja silom. Nešto od Trumpa, poput: "Vladimire - pogledaj što sam učinio Iranu ...". Ali, naravno, Iran nije nuklearna sila.

Problem je u tome što je osnovni koncept "jamstva sigurnosti" čvrsta obveza kako bi se obranila Ukrajina u budućnosti. Buduća jamstva zahtijevala bi ugovore, a ne samo obećanje. Postavlja se pitanje bi li Trumpova Amerika doista potpisala bilo što što ih obvezuje. 

Sigurnosno jamstvo koje se s vremenom gradi je opcija, ali iz perspektive Kremlja, vjerojatno bi na kraju samo bilo ponavljanje povijesti i omogućilo im još jedno "opravdanje" za otpor.

POGLEDAJTE VIDEO: Europa stigla Trumpu, određuje li se budućnost našeg kontinenta? Ovo je Direktova analiza