Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da će se zapadne vojne snage raspoređene u Ukrajini smatrati legitimnim metama ruskih napada. 

"Ako se neke trupe pojave tamo, posebno sada tijekom vojnih operacija, polazimo od činjenice da će to biti legitimne mete za uništenje“, rekao je Putin na ekonomskom forumu u Vladivostoku.

"A ako se donesu odluke koje vode miru, dugoročnom miru, onda jednostavno ne vidim nikakvog smisla u njihovoj prisutnosti na teritoriju Ukrajine, točka“, dodao je ruski predsjednik koji je pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine. 

Njegova reakcije stiže dan nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio da je 26 zemalja obećalo pružiti poslijeratna sigurnosna jamstva Ukrajini, što uključuje međunarodne snage na kopnu, mogu i u zraku. Objavio je to nakon samita europskih čelnika gdje su pokušali promijeniti stav američkog predsjednika Donalda Trumpa oko podrške koju je spreman pružiti Kijevu. 

"Onoga dana kada sukob završi, uvest ćemo sigurnosna jamstva", kazao je Macron novinarima u Elizejskoj palači, dok je pored njega bio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. 

"Imamo 26 zemalja koje su se formalno obvezale, neke druge još nisu zauzele stav, da će rasporediti trupe u Ukrajini, odnosno biti prisutne na kopnu, moru ili u zraku", dodao je. 

'BRZO SE MOGU ORGANIZIRATI' /

Kada će Putin i Trump opet razgovarati? Kremlj otkrio detalje

Tko šalje svoje snage u Ukrajinu?

Pojasnio je da trupe neće biti raspoređene na prvoj crti bojišnice, već bi im uloga bila sprječavanje svake nove veće agresije. 

Macron je isprva rekao da će se snage 26 zemalja, koje nije imenovao, rasporediti u Ukrajini. No, kasnije je objasnio da će neke zemlje pružiti jamstva i pritom ostati izvan Ukrajine pomažući u, primjerice, obuci i opremanju kijevskih snaga. 

Francuski predsjednik nije rekao koje su to zemlje ponudile svoje vojne snage, ali zna se da su Francuska i Velika Britanija među njima. Ukrajinski predsjednik pozdravio je ovaj potez, kazavši da je nakon dugo vremena vidio "ozbiljan, konkretan korak". 

Američki doprinosi jamstvima bit će finalizirani u narednim danima, rekao je Macron.

Strani vojni kontingenti ne mogu pružiti sigurnosna jamstva za Ukrajinu i potrebno je obaviti mnogo posla prije sastanka na visokoj ili najvišoj razini između Moskve i Kijeva o rješavanju sukoba u Ukrajini, rekao je u petak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za agenciju RIA-u. 

Njemačka je spremna povećati izdvajanja za obuku i naoružavanje ukrajinskih snaga, no o daljnjim vojnim obavezama poput slanja vojnika odlučit će tek nakon što se jasnije odrede uvjeti mira, objavio je glasnogovornik vlade u četvrtak, dok su Italija i Poljska jasno dale do znanja da neće slati svoje trupe u Ukrajinu. 

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da nije na Putinu da odlučuje hoće li europske trupe biti stacionirane u Ukrajini. "Mislim da zaista moramo prestati Putina činiti premoćnim", citira njegove riječi Guardian. 

Hrvatska je članica Koalicije voljnih s tridesetak uglavnom europskih zemalja te Kanadom, Australijom i Japanom, ali je premijer Andrej Plenković nedavno izjavio da hrvatski vojnici neće u Ukrajinu niti je to ikad bilo na stolu. 

POGLEDAJTE VIDEO: Dok je u Kini trajalo slavlje, Trumpu nije bilo do smijeha: 'Pozdravite Putina i Kima dok kuju zavjere'