Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj jedva su dočekali početak nove sezone 'Života na vagi'. Ne zato da bi gledali kako je ljudima s prekomjernom težinom teško, nego zato jer je teško i mnogima koji sjede kod kuće pred televizorom. Upravo zato, Mojmira Pastorčić je odlučila u razgovoru s nutricionistom i fitness trenerom Sebastijanom Orlićem razbiti najčešće mitove o mršavljenju.

Orlić tvrdi da se o problemu debljine u Hrvatskoj često stvara pogrešan dojam. Iako su teretane pune, a gradovi puni biciklista i rekreativaca, stvarnost je drukčija. „Mi se najviše usredotočimo na velike gradove, ali velika većina ljudi koji imaju problema s kilažom živi u ruralnim dijelovima. Čak i u gradovima postoje skupine poput srednjovječnih žena koje su, nažalost, uglavnom neaktivne. Tako da nismo baš sportski aktivni, to je zapravo samo dojam“, rekao je.

Na pitanje zašto ljudi ne uspijevaju smršavjeti, naglasio je da je problem kompleksan. „Debljina je multifaktorska bolest. Postoji niz razloga – prvenstveno prehrambeno okruženje koje nam otežava priču. Moderni životni stil karakterizira nekretanje i onda je vrlo teško pojesti manje hrane, odnosno energije, nego što nam treba. A kad se uđe u začarani krug dijeta koje su popularne, ali neučinkovite, praktički smo osuđeni na neuspjeh.“

HIT ZA MRŠAVLJENJE /

Šokantni podaci HALMED-a! Hrvati troše milijune na Ozempic: U godinu dana potrošnja skočila 28 posto

Ugljikohidrati nisu neprijatelj

Jedan od najraširenijih mitova odnosi se na ugljikohidrate. Orlić ga odmah razbija. „Definitivno, ugljikohidrati su bitni. Nisu esencijalni u užem smislu, ali za sportske performanse i rad mozga oni su vrlo važni. Ljudi vole tražiti neprijatelja i onda proglase kruh, tjesteninu, rižu ili krumpir razlogom zašto ne mogu smršaviti. To crno-bijelo razmišljanje nije konstruktivno. Štoviše, kao sportski nutricionist mogu reći da je kontraproduktivno jer mnogi sportaši dolaze u strahu od ugljikohidrata i time sami sebi miniraju performanse.“

Popularna je i upotreba suplemenata, posebice proteina. Orlić objašnjava: „Dodaci prehrani trebali bi biti šlag na tortu, nikako fokus. No, kako se sve manje krećemo, ponekad je potreba za proteinima čak i veća, što zvuči kontraintuitivno. Zato često preporučujem proteinske suplemente, čisto da zadovoljimo znanstveno dokazane smjernice.“

Često se može čuti savjet da ne treba jesti nakon 18 sati. „To je popularna autofagija, ali se predimenzionirala u odnosu na stvarne znanstvene činjenice. Naše tijelo ne zna koliko je sati. Ako netko želi vremenski ograničiti prehranu, treba paziti što jede u tom periodu. Ne događa se ništa posebno nakon 6, 7 ili 8 navečer. Netko završi s poslom u 16 sati, netko u 23 sata – nije isto. Ključno je što smo pojeli tijekom dana. Tajming nije presudan, ali ga moramo prilagoditi životnom stilu. Naravno, kasno jedenje može utjecati na kvalitetu sna, no ako smo imali kasni trening, moramo izvagati pluseve i minuse.“

ŠOK ZA BRITANCE /

Pauzirana isporuka popularnog lijeka; Reece skinuo 50 kg, sad strepi: 'Vratit ću sve kilograme'

Dijete zapravo ne funkcioniraju

Na pitanje što je trenutno „hit“ u svijetu dijeta, Orlić odgovara da dijete zapravo ne funkcioniraju. „To je možda i jedan od razloga zašto smo u Hrvatskoj najgori po statistikama pretilosti. Dijete su kontraproduktivne jer svaka nova dijeta čini naše tijelo ‘jeftinijim za održavanje’. Nakon njih sve lakše dobivamo nove kile.“

Sve više se, prema podacima HALMED-a, propisuju lijekovi protiv debljine – čak 30% više nego ranije. Orlić smatra da je to posljedica traženja lakšeg puta. „Uvijek je lakše uzeti lijek nego uvesti nove prehrambene i tjelesne navike. Ali lijek će se kad-tad prestati koristiti. Ako ne promijenimo navike, sve će se vratiti na staro. Mehanizam lijeka jest u modulaciji hormona koji smanjuje apetit i usporava probavu, ali prestankom uzimanja – vraća se staro stanje.“

Orlić se osvrnuo i na tvrdnju da je zdrava prehrana preskupa. „Taj mit je na izdisaju. Danas je sva hrana skupa, pa više ne možemo reći da je zdrava prehrana skuplja od nezdrave. To nam oduzima alibi da ne jedemo zdravo. Srdele nisu skupe, jaja, kiseli kupus, sezonsko povrće. Procesirana hrana često je i skuplja od tih namirnica.“

Upitan o pretjeranom konzumiranju mesa u Hrvatskoj, odgovara: „Veći problem je procesirano meso, dakle obrađeno. Crveno meso koje je neprocesirano neopravdano je dobilo loš glas. Ali konzumacija procesiranog mesa jest problem. U hrvatskoj kuhinji volimo dodavati kalorije – pohanjem, punjenjem, omatanjem špekom ili pršutom. Ta količina kalorija se ne može ‘istrenirati’. Prirodno je fino, ali moramo naučiti jesti jednostavnije.“

U SHOWU IZGUBILA 57 KG /

Davorka kod Mojmire o najvećoj promjeni nakon Života na vagi: 'Počela sam se brinuti za sebe'

Unos i potrošnja

Iako vrijedi pravilo „koliko uneseš, toliko potrošiš“, Orlić upozorava da to nije dovoljno precizno. „Nezahvalno je to mjeriti. Trebamo sinkronizirati hranjenje s potrošnjom jer nije svaki dan isti. Edukacijom možemo naučiti biti siti na manjem broju kalorija.“

Što se tiče vaganja, poruka je jasna: „Ako vam vaga diže stres – izbacite je kroz prozor. Još je važnije maknuti opsjednutost kilogramima. Bolje je mjeriti parametre poput opsega struka, sastava tijela ili kožnog nabora. Unatoč nepreciznosti, edukativna vrijednost tih podataka je puno veća.“

Na kraju razgovora Orlić je istaknuo što možemo naučiti od tzv. plavih zona, područja na svijetu gdje ljudi najduže i najzdravije žive. „Oni imaju potpuno različite prehrane, ali zajedničko im je da je hrana sezonska i neobrađena. No, još je važniji faktor društveni život i međuljudski odnosi. Žive u izoliranim područjima, puno hodaju i rade u vrtu. Ne možemo posuditi samo prehranu i očekivati iste rezultate – trebalo bi posuditi cijeli lifestyle“, zaključuje.