Godinama se govori o sumnjivom medu na tržištu, a sada je stigla i nova potvrda: svaka četvrta teglica meda u Hrvatskoj ne prolazi analize Državnog inspektorata. Domaći proizvođači tvrde da je stvarno stanje još alarmantnije. 

Ante Štavun, pčelar iz Dalmacije, već 21 godinu svakodnevno provodi među košnicama. Brine se o zdravlju pčelinjih zajednica, matica i proizvodnji meda – i kaže da ga svaki novi dan s pčelama smiruje. “Druženje s pčelama, zujanje i mirisi iz košnice – to ne možete zamisliti. Kad dođete napeti, pčele vas smire”, kaže Štavun.

U svoja dva pčelinjaka ima više od 40 košnica, a od svake u prosjeku dobije oko 30 kilograma meda. Radi po pravilima dobre pčelarske prakse i kaže kako ga boli kada čuje vijesti o patvorinama. “Netko naiđe na takav lažni med i odmah kaže – svi ste vi isti. A to nije istina. Ima ljudi koji prodaju med bez etikete, s lažnim oznakama, i to ruši povjerenje kupaca u sve nas poštene pčelare”, upozorava.

Državni inspektorat proveo je analizu 50 uzoraka meda s hrvatskog tržišta, a rezultati nisu ohrabrujući. Od ukupnog broja uzoraka, 33 su bila sukladna propisima, dok 14 nije zadovoljilo tražene kriterije. Četiri uzorka pala su na testu kvalitete, a u deset slučajeva utvrđeno je da je medu dodan šećer. Analiza preostala tri uzorka još je u tijeku.

NEOPJEVANI HEROJI /

Jedine su pčele koje ne proizvode med, ali znanstvenici ih smatraju ključnima za naš opstanak

Stručnjaci: Patvorine je sve teže otkriti

Da su metode krivotvorenja sve sofisticiranije, potvrđuje i Dario Lasić, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ-a “Andrija Štampar”. “U pravi med dodaju 10, 30 ili 50 posto sirupa. Takav uzorak sadrži sve elemente pravog meda, ali je i dalje patvorina jer se po definiciji medu ne smije ništa dodavati niti oduzimati”, pojašnjava Lasić.

Osim dodavanja šećera, dio proizvođača lažno deklarira med. Tako se, primjerice, jeftiniji bagremov med prodaje kao skuplji kaduljin, a kupci razliku često ne mogu prepoznati.

U Hrvatskom pčelarskom savezu ističu da je tržište preplavljeno lošim, često i uvezenim medom koji se prodaje kao domaći, što dodatno otežava rad poštenih pčelara. Više doznajte u prilogu Ane Trcol.