Uvrede i poniženja postali su svakodnevica učenicima osnovnih škola. No, ni sa školskim zvonom nasilje ne prestaje. Ono se samo seli – na internet, u poruke i na društvene mreže.

"Okej je kad imaš društvene medije i kad samo gledaš, ali ako želiš objavljivati i postati neki influencer, morat ćeš se nositi s hejt komentarima i mržnjom, jer neki ljudi samo tako to rade", kaže Aura Rodočaj, učenica šestog razreda.

Koliko je internet postao prostor mržnje i pritiska među djecom, pokazuju i rezultati nacionalnog istraživanja provedenog u okviru međunarodnog projekta deSHAME Hrvatska, koje su proveli Centar za sigurniji Internet i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.

Poražavajući rezultati

U istraživanju je sudjelovalo više od 1700 učenika od petog do osmog razreda osnovnih škola iz cijele Hrvatske. Prema rezultatima, gotovo 90 posto učenika barem jednom je doživjelo neki oblik nasilja u školi, a više od polovice priznaje da su ga i sami činili.

Snimanjem i objavljivanjem takvo nasilje sve češće dobiva i svoj digitalni oblik – svaki treći učenik je žrtva internetskog nasilja, a svaki četvrti počinitelj, najčešće dječak.

"Od isključivanja iz grupa, od vrijeđanja, od snimanja u neprimjerenim pozama ili situacijama primjerice u toaletu, pa do toga da se fizički tuče dijete što smo imali nekoliko slučajeva ove godine pa se to snima, objavljuje na internetu do i zaista tog dijeljenja eksplicitnog sadržaja među vršnjacima koji nije primjeren i to je ozbiljno kazneno djelo", upozorava Tomislav Ramljak, voditelj projekta i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

VRŠNJAČKO NASILJE /

Hrabre mame o borbi za pomoć: 'Najgori je bio i ostao osjećaj nemoći da zaštitim svoje dijete'

Sustav mora reagirati

Svaki treći osmaš primio je poruke seksualnog sadržaja od osoba koje ne poznaje, dok ih isto toliko šalje poznatim osobama – često pod pritiskom ili ucjenom. Posebno zabrinjava što trećina petaša, učenika od samo 11 godina, navodi da ih netko učestalo dodiruje na neugodan način.

"Roditelj sam ne može preuzeti potpunu odgovornost – tu mora reagirati i sustav. Djeca su u njemu godinama", ističe Lucija Vejmelka, izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu i voditeljica istraživanja.

Kako bi se nasilje spriječilo, sve više škola uvodi zabrane korištenja mobitela. "Nema fotografiranja u školi, nema dijeljenja snimaka niti snimanja učitelja na satima", kaže Violeta Vragotuk, ravnateljica OŠ Središće u Zagrebu.

'NASILJE JE U TRENDU' /

Stručnjak upozorio Hrvate nakon uznemirujuće snimke: 'Dvije minute nam je do 12!'

Kako mogu pomoći roditelji?

Rezultati su vidljivi. "Djeca više komuniciraju, šetaju za vrijeme odmora, razgovaraju", dodaje ravnateljica. Iako većina djece zna kome se može obratiti za pomoć, gotovo svako drugo dijete u digitalnom prostoru i dvije trećine u stvarnom svijetu – biraju šutnju. Evo kako roditelji mogu pomoći.

"S nama trebaju razgovarati ako smo previše na mobitelu ili radimo nešto što ne bismo trebali. Da nas osvijeste", poručuje Aura. "Jer ako nam samo oduzmu mobitel, osjećamo se izolirano. Sve se danas događa preko mobitela", dodaje.

 Zlostavljanje, osobito ono koje se događa na internetu i pred očima svih, ostavlja duboke traume. Stručnjaci upozoravaju da je reakcija na vrijeme presudna – svako nasilje treba prijaviti, a svako dijete treba znati da nije samo. Pomoć je dostupna besplatno i anonimno na liniji Centra za sigurniji internet – 0800 606 606.