Stručnjak upozorio Hrvate nakon uznemirujuće snimke: 'Dvije minute nam je do 12!'
Što govori splitski slučaj o našem društvu, nedostaje li nam empatije i zašto djeca postaju sve okrutnija, razgovarali smo s Tomislavom Ramljakom, voditeljem i jednim od osnivača Centra za nestalu i zlostavljanu djecu
Nekoliko maloljetnika fizički je napalo starijeg muškarca na splitskim Bačvicama. Na uznemirujućoj snimci vidi se stariji čovjek koji sjedi na klupi, pored njega je gospođa, kada jedan od mladića zadaje prvi udarac, a drugi mladić ga udara u glavu nogom.
"Ubit ćete čovjeka, ima 90 godina", čuje se ženski glas u pozadini. "Čovjek krvari", dodaje osoba koje je snimila video. "Šta me boli k**ac što krvari", nadovezuje glas iz pozadine.
Policija je RTL-u potvrdila da je jučer zaprimila snimku i odmah pokrenula kriminalističko istraživanje. Utvrđeno je da se napad dogodio 19. rujna. Policija je razgovarala s oštećenim osobama i zaprimljena je kaznena prijava. Također je utvrđen i identitet mogućih napadača te se za njima intenzivno traga.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska ima problem s vršnjačkim nasiljem: 'Izbrisala se granica između virtualnog i stvarnog'
Prevencija nasilja
Što govori splitski slučaj o našem društvu, nedostaje li nam empatije i zašto djeca postaju sve okrutnija, razgovarali smo s Tomislavom Ramljakom, voditeljem i jednim od osnivača Centra za nestalu i zlostavljanu djecu koji je cijeli svoj život posvetio zaštiti djece i mladih.
Ramljak upozorava da je sve to rezultat zanemarivanja rada s djecom i mladima, pogotovo u prevencijskom dijelu. "Na žalost, moram priznati da je tu uvelike i internet odigrao važnu ulogu, a to je širenjem i normalizacijom ovakvih oblika nasilničkog ponašanja. Dovodimo od toga da je nasilje u trendu. Jednostavno djeca kada vide u medijima i društvenim mrežama, žele i tako privući pozornost na sebe, prikupiti lajkove i sve ostalo. I to samo ukazuje koliko smo zanemarili onaj bitni dio preventivnog rada s djecom i mladima", rekao je.
Ramljak upozorava da je najveći problem uvijek u nekoj obitelji jer dijete se ne rađa nasilno nego usvaja takva ponašanja kroz primjere i kroz okruženje u kojem odrasta. "Zato su tu bitne rane intervencije u samu obitelj. Socijalne usluge koji će pružiti adekvatan tretmanu na to kao što su poludnevni boravci za djecu s problemom u ponašanju gdje će ustvari raditi ne samo s djetetom, nego i s cijelom obitelji", rekao je.
Poziv na pomoć
Nikad nasilje nema opravdanje kada su u pitanju djeca, naglašava naš sugovornik, naglašavajući kako je nasilje samo simptom, a uzrok uvijek leži u okruženju u kojem dijete odrasta i prebiva.
"Kod manjka empatije, nasilje je urođeno da se istaknu kao moćniji, bitniji i važniji u društvu u kojem nasilje je normalizirano. Prema tome, sva ta djeca koja počinju nasilje, samo se žele istaknuti i pokazati da su ustvari moćni i imati veći status u društvu", rekao je Ramljak.
Nasilje među djecom je uvijek poziv u pomoć jer dijete ne zna drugačije privući pozornost na sebe, napominje Ramljak. "Sva djeca nemaju sreću roditi se u funkcionalnim obiteljima. Jedan dio se rađa u nefunkcionalnu obiteljima i ustvari tu mi kao društvo trebamo imati cjelovit i sustavan odgovor gdje će se uključiti sve relevantne institucije i društvo kako bi se pomoglo izjednačiti mogućnosti koje dijete ima u normalnom okruženju i on dijete o kojem se radi o disfunkcionalnim obiteljima", rekao je.
Ramljak kaže kako ne možemo reći da smo zakasnili, ali nam je dvije minute do 12. Napominje da s djecom moramo početi raditi puno ranije – razvijati empatiju i pratiti kako tehnologija utječe na njih, kako i obratiti pažnju na to što se događa kada dijete provodi četiri do šest sati dnevno gledajući nasilan sadržaj na društvenim mrežama.
Najbitnije je, napominje Ramljak, prevencija. "Puno smo napravili kada rano reagiramo i detektiramo rizike u kojima dijete odrasta i preveniramo. Nasilničko ponašanje već je, rekao bih, gotov čin da smo zakasnili", zaključuje Ramljak.
Besplatna pomoć i podrška u slučaju nasilja
Razvoj tehnologije i komunikacijskih platformi povezan je s porastom različitih oblika zlostavljanja djece. Internet, kao najrasprostranjenije sredstvo komunikacije i informiranja, postao je neizostavan dio svakodnevnog života djece i mladih. Nažalost, upravo zbog svoje dostupnosti i anonimnosti, često ih izlaže neprimjerenim i štetnim sadržajima.
U Hrvatskoj još uvijek ne postoji sustavan i učinkovit mehanizam kontrole internet sadržaja, što stavlja veliki teret odgovornosti na same korisnike – djecu i mlade ali prije svega, i na roditelje. Njihova je uloga ključna u nadzoru i vođenju djece kako bi sigurnije koristila digitalne tehnologije i izbjegla potencijalne opasnosti.
U ovoj važnoj misiji veliku podršku pruža Centar za sigurniji internet, koji već više od 15 godina aktivno djeluje na zaštiti djece od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem interneta. Centar nudi besplatnu pomoć i savjete putem telefonske linije 0800 606 606, svakodnevno brinući o djeci iz nepovoljnih životnih okolnosti i nastojeći podići kvalitetu njihovog života. Ova organizacija predstavlja ključnu točku podrške u borbi protiv nasilja na internetu te važan resurs za roditelje, odgajatelje i samu djecu.
POGLEDAJTE VIDEO: Društvene mreže, vršnjačko nasilje, mentalno zdravlje, školski neuspjeh: Koji su glavni problemi mladeži?