"Kakva Gaza, gazda, ovdje je prava Paljestina... Teksas, Klaka, Retkovec i Donja, Studentski Grad i Šina naša opasna je zona", glase stihovi iz pjesme s ove godine objavljenog albuma "Welcome 2 Dubrava". Dubrava je, dakle, kao opasna zona već u pjesmama. Ali novi val nasilja doveo je do dosad nezabilježene akcije.

Jer ne događa se često da se roditelji okupe ispred škole svoje djece i upute vapaj prema sustavu da njihovu djecu zaštiti. Upravo ispred osnovne škole u Retkovcu taj je vapaj možda bio i najglasniji, tu se okupilo 500, možda i tisuću roditelja koji su za svoju djecu tražili sigurnost, sigurnost od grupe maloljetnih nasilnika koja sustavno terorizira djecu i ne samo njih.

"Moje dijete hoda sa suzavcem. Znači, ovo se događa već mjesecima. Ta banda maltretira ne samo djecu, maltretira i odrasle", rekla je Marijeta, dok je Martina dodala da je "to najmanje što možemo, a ne samo sjediti doma i gledati na Facebook. Nego doći tu da se vidi fizički da imamo više od jednog slučaja". 

PROSVJED PROTIV NASILJA /

Predstavnice policije i roditelja otkrile dojmove nakon prosvjeda u Dubravi

Broje se napadi

Početkom rujna u jednom danu dogodila su se tri odvojena napada, više djece stare između 12 i 15 završilo je na hitnoj. Do danas je utvrđen identitet šestorice počinitelja, trojica su mlađi od 14.

Helena Ančić, organizatorica prosvjeda "Dubrava za djecu" jučer nije skrivala emocije, došla je na rub suza za vrijeme govora, no danas je jako zadovoljna odazivom građana na prosvjed što bi, vjeruje, moglo olakšati ispunjavanje njihovih zahtjeva. "Da se sve službe zajedno uključe u čuvanje naše djece, od škola, centara za socijalnu skrb, policije, da svi zajedno rade na tome", kaže Helena Ančić.

Prije desetak dana čak su i Bad Blue Boysi počeli patrolirati Dubravom u potrazi za nasilnicima. Roditelji nam danas kažu da tek posljednjih nekoliko dana uočavaju promjene.

"Primijetili smo da je povećan broj policajaca, svako malo vidimo tu policijsku ophodnju da se proveze u autu, što ipak daje neki mali osjećaj sigurnosti, pogotovo tu gdje su najfrekventnija mjesta", rekla nam je Mihaela, dok je Ivan dodao da "znamo biti tamo u parku, do osam, pola devet navečer i vidim da se policijska vozila voze uokolo, koliko sam ja primijetio". Za njega je već to promjena na bolje, ali, neki nemaju velika očekivanja. "Zato što je naša pravda spora. Dok djeca stradavaju, to sporo ide, presporo", kaže Marija.

Iz policije nam na Dan policije nisu mogli osigurati sugovornika, kažu sve su rekli posljednjih dana. Pa i o stalnim ophodnjama. "One nisu više one ophodnje kao što smo nekad gledali serije engleske s bobbyjima", izjavio je tako ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

PROSVJED U RETKOVCU /

Majka pretučenog učenika u suzama: 'To su djeca koja ne znaju što znači riječ tučnjava'

Psihologica o nasilju

"Da, jesu, stvar su prošlosti, ali u toj prošlosti naša su djeca bila puno sigurnija. Ja sam bila dijete tada kada su bobbyji hodali po kvartu, i nisam se osjećala ugroženo, niti da će me nekakva banda napasti. U biti, takvih bandi tada uopće nije ni bilo", ističe Helena Ančić.

Iz Centra za zdravlje mladih Grada Zagreba kažu da djeca danas nisu nasilnija nego prošlih generacija, ali promijenilo se okruženje, nasilje se produžuje. "Na način da se više ne događa samo u školskom okruženju, nego se produžuje na van škole pa na društvene mreže. Znači, u nekom trenutku traje od 0 do 24. Također se danas nasilje lakše organizira, zato što su dostupniji preko društvenih mreža, mobitela, poruka", kaže psihologinja Dorotea Bratuša Juraj.

Jedan od zahtjeva roditelja je i spuštanje kaznene odgovornosti za maloljetnike s 14 na 12 godina. No, Lana Peto Kujundžić, sutkinja koja je sudila puno maloljetničkih slučajeva kaže da i europske konvencije kažnjavanje djece smatraju neučinkovitim. "Nemojmo još isprovocirati neku agresiju, kao 'hajdemo mržnjom na ovu djecu koja su loša'. Možda ta djeca imaju problem negdje drugdje, s roditeljima, načinom odgoja, sa svojim odrastanjem. Nemojmo stavljati djecu iza rešetaka, nijedno dijete iza rešetaka neće promijeniti svoje ponašanje, pretvorit ćemo ga u pravog delikventa", zaključuje Peto Kujundžić.

Jer pravovremena pomoć nasilnom djetetu mogla bi dovesti do toga da prestane tražiti žrtvu.