Jedna regija već sutra u crvenom, šef DHMZ-a otkrio koja će nakon nje biti 'paklena'

Nakon temperaturnog osvježenja koji je donio makar mali predah od ljetnih vrućina, stiže novi toplinski val. Vrhunac se očekuje od subote kada će temperature u većem dijelu Hrvatske biti između 35 i 40 stupnjeva Celzijevih. 

Dobar dio Dalmacije već je danas bio iznad 35. Najtopliji je u 13 sati bio Knin koji se pržio na 37 i pol stupnjeva, a slijedili su ga Imotski i Senj, Sinj, Mljet, Ploče i  Split. Na korak do njih je bio i istarski Pazin.

Novi toplinski val u studiju RTL-a Danas komentirao je ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler s kojim su razgovarali Damira Gregoret i Marijo Jurič. 

Po čemu je ovaj toplinski val drugačiji od onog prije mjesec dana?

Možemo reći da je ovo već četvrti toplinski val kada gledamo Europu, a u našim krajevima treći. Oni su prirodna pojava, a problem je to što su sve češći. 

RECEPT PROTIV VRUĆINA /

U Hrvatsku stigao toplinski val, temperature idu i do +40! Vatrogasci poslali apel

Danas je krenulo na Jadranu, koliko će trajati i gdje će temperature najviše rasti?

Izdali smo prva upozorenja, a njih ćemo polako dizati iz žutih u narančaste i crvene. Prvo krećemo s Riječkom regijom koja će biti prva crvena već u četvrtak, a u petak će joj se pridružiti i Dubrovačka regija. Ovaj toplinski val će najvjerojatnije trajati i u polovini sljedećeg tjedna, vidjet ćemo kako će se situacija razvijati. Ali definitivno idućih tjedan dana očekuje razdoblje povišenih temperatura. Ne samo dnevnih, nego i noćnih koje otežavaju hlađenje tijekom noći. 

Možda je to sada teško reći, ali što vam se čini po dosadašnjim pokazateljima - hoće li ovo ljeto biti rekordno vruće?

Kada gledamo čitavu godinu, 2026. u svijetu vjerojatno neće biti najtoplija zbog utjecaja El Nina, drugog efekta, nego bi to mogla biti 2027. Imat ćemo sigurno iza sebe toplije ljeto iznad prosjeka, vidjet ćemo na skali. Idemo mjesec po mjesec, pa ćemo vidjeti vjerojatno čitavo ljeto toplije od prosjeka. To je bilo najavljeno u sezonskim prognozama pa nas ovo nije iznenadilo. Imali smo razdoblja nešto nižih temperatura, no ona su kratko trajala i dala kratko osvježenje pa su se nastavile visoke temperature. 

Što još donosi ovaj toplinski val, jesu li na samom kraju moguće i neke oluje?

Osim visokih temperatura koje iscrpljuju ljude, životinje i vegetaciju, bitno je pratiti i sušu koja je problem i ovo ljeto se zadržava u sve većem dijelu Hrvatske. Čak i kada padnu oborine, one ispare brzo zbog visoke temperature. Imamo neobičnu situacija da suša može nastati i u slučaju visokih kiša, no ako je jako zagrijano tlo i atmosfera žedna, sva ta voda ispari. Toplinski valovi nekad završavaju polako, ispušu se, nekad bude dramatičniji kraj, pogotovo kod prodora hladnog zraka sa sjevera.

BUKTINJA U TURSKOJ /

Vatra progutala šumu i zatvorila autocestu: Evakuirani stanovnici i bolnica

Je li to moguće ovdje?

Za idući tjedan ne vidimo još to, ali pratit ćemo situaciju. 

Mnogi su već sada na godišnjem odmoru, otišli su na more. Na što trebaju obratiti pozornost kod ovakvih vrućina i kakav je savjet nama na kontinentu?

Kao ravnatelj zadnjih godina uočavam kritiku 'pa zašto stalno ponavljate uobičajene savjete'. Ali moramo biti  svjesni da postoji puno građana koji su osjetljivi, mladi koji nisu navikli na te okolnosti, treba izbjegavati direktno sunce, piti dovoljne količine vode i pratiti vremenska upozorenja te tijekom dana provjeriti prognoze za njihov dio zemlje. Kada se baš oluja događa na mom području, tada su radari alati koji pomažu dolazi li baš na moj dio. 

A što s kontinentom i osvježavanjem u rijekama i jezerima?

Tu je potrebno naglasiti da postoji rizik. Vidimo i veliki broj izgubljenih života ovoga ljeta u zapadnoj Europi, što zbog naglog skoka u hladnu vodu ili utapanja. Posebna je briga potrebna ne samo na moru nego i na kopnu i u rijekama. 

Toplinski val komplicira situaciju s požarima u Francuskoj i Španjolskoj. Što možemo očekivati u Hrvatskoj, povećava li toplinski val rizike od požara kod nas?

Kao što smo rekli, sve i da padne kiša, visoke temperature povećavaju sušu i zapaljivost vegetacije. Vidimo da se dosta ulaže u lokalna vatrogasna društva, opremu i ljude. U Hrvatskoj doista postoji dobra mreža vatrogasnih društava i veliki broj ljudi koji je angažiran u tom sustavu. Nažalost nekad bude i ozljeda, nadam se da neće biti većih. Imamo smo nekoliko situacija gdje požari nisu nastali zbog ljudskog nemara, nego udara groma. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!