Sutra u Bijelu kući s ukrajinskim predsjednikom stižu i ključni europski čelnici. Osim pitanja mira u Ukrajini američko-ruski samit na Aljasci ponovno je otvorio i pitanja moći, interesa i globalne pozicije Europske unije. Iako bez konkretnog rješenja susret Putina i Trumpa pokrenuo je niz diplomatskih izazova koji se nastavljaju sutra u Washingtonu. O potrazi za mirom razgovarali smo s bivšim veleposlanikom u Rusiji Božom Kovačevićem

Nakon sastanka ili savjeta kako ga neki nazivaju na Aljasci, jesmo li bliže ili dalje miru u Ukrajini?

Pa čini se da smo ipak bliže miru u Ukrajini, ali to nipošto ne znači da smo bliže onim ciljevima koji su ciljevi nacionalne politike ukrajinske vlasti. Trump i Putin su se očito dogovorili o tome gdje će biti linije razdvajanja. Očito su se dogovorili, barem ako je vjerovati specijalnom izaslaniku Trumpovo, Stevu Witkoffu. Da Donjeck i Luhansk u cijelosti pripadnu Rusiji, a Zaporožje i Herson da Rusiji ostane onaj dio koji je ionako pod njihovom vojnom kontrolom i to je potpredsjednik Vance zapravo nazvao razmjenom teritorija. Zapravo, to je razmjena ukrajinskog za ukrajinski teritorij.

Što onda možemo očekivati od sutrašnjeg sastanka? Uz Zelenskog dolaze i europski čelnici.

Pa i ja mislim da je glavna svrha njihovog sudjelovanja spriječiti ponavljanje onog nesretnog sastanka Trump - Zelenski u Bijeloj kući kad je sastanak naprasno prekinut. Tada je predsjednik Zelenski tražio sigurnosna jamstva od predsjednika Trumpa kao preduvjet za potpisivanje sporazuma o eksploataciji rijetkih minerala. Trump je tada to odbio. Izbacio je Zelenskog iz Bijele kuće. Sad je, čini se, Amerika, spremna dati sigurnosna jamstva i govori se o mogućoj primjeni članka 5. Povelje NATO-a. Unatoč tome što Ukrajina ne bi bila u članstvu NATO saveza, ali Ukrajina je 1994. godine dobila jamstva, a Rusija je bila jedan od jamaca. No, nakon što je Rusija napala 2022. godine drugi jamci, a to su Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo su predsjednika Zelenskog pozvali da emigrira. Tek kad su vidjeli da će se Ukrajina oštro suprotstaviti ruskoj agresiji. Tek tad su joj dali 'support'.

KRVAVI PUT DO MIRA /

Hoće li se sastati Zelenski, Trump i Putin? 'Trebaju nam pravi preogvori. Rusija ima puno zahtjeva'

Premijer Plenković poslijepodne je rekao da se održava sastanak koalicije voljnih uoči sutrašnjeg sastanka u Washingtonu, uglavnom uz načelne poruke o pravednosti. Istaknuo je da nastavljamo pružati podršku postizanju pravednog i održivog mira koje će poštovati međunarodno pravo, teritorijalni integritet Ukrajine. Uz dugoročan sigurnosna jamstva, to je važno i radi zaštite zajedničkih vrijednosti, kao i europske i globalne sigurnosti. Što nam to govori?

Vjerojatno će biti postignut dogovor o tim jamcima, a vrlo vjerojatno mir neće biti pravedan. Sasvim je u redu da naš premijer dosljedno inzistira na pravednom miru, ali je potpuno neshvatljivo da on, kad je u pitanju Izrael, zastupa sasvim suprotna stajališta, podržavajući izraelsku agresiju i izraelski genocid protiv protiv Palestine. I cijeli Zapad bi, kao i naš premijer, bili puno uvjerljiviji kad bi prema svima se držali jednakih načelnih stajališta

Europa poziva na čvršći stav prema Rusiji, no objektivno i realno ima li politika Europske unije, s obzirom na sve čemu smo svjedočili proteklih mjeseci, zaista pravu snagu, pravu moć?

Očito da nema. I stvaranje te koalicije voljnih je zapravo stvaranje koalicije onih zemalja koje bi željele imati udio u rješavanju ukrajinskih problema i u eksploataciji ukrajinskih dobara nakon što Amerika uspije postići mirovni sporazum. I isto tako sigurnosna jamstva Europske unije bez američkih sigurnosnih jamstava, a to je članak 5. Povelje UN-a nisu nikakva jamstva. Toga su svjesni i europski lideri i toga je svjestan i predsjednik Zelenski.