Od odmora do igre u snijegu: Prizor u kojem ovaj ris uživa u zimskim radostima ostavit će vas bez daha

Ova veličanstvena životinja, koja je nekada nastanjivala šume Ujedinjenog Kraljevstva, iščezla je prije otprilike 1300 godina zbog lova i gubitka staništa. No, posljednjih godina ideja o njezinu povratku sve je glasnija i bliža ostvarenju.

Ovaj prizor ne samo da svjedoči o prirodnim sposobnostima i prilagodljivosti risa, već i budi nadu za njegov oporavak u nekadašnjim staništima.

Prije nekoliko mjeseci, četvero risova ilegalno je pušteno u divljinu Cairngormsa, dijela Škotskog gorja, što je izazvalo buru reakcija

Dok su zagovornici reintrodukcije tvrdili kako bi povratak risa mogao pridonijeti obnovi prirodnih ekosustava i smanjenju broja plijenom prenapučenih vrsta poput srna, protivnici su upozorili na potencijalne rizike za stočarstvo i lokalne zajednice.

Kraljevsko zoološko društvo Škotske brzo je reagiralo na ovu neovlaštenu akciju te spasilo tri preostala risa, dok je, nažalost, jedan uginuo prije dolaska pomoći

Ova vrsta mačke igra ključnu ulogu u očuvanju ekološke ravnoteže. Kao vršni predator, pridonosi regulaciji populacije biljojednih vrsta, što zauzvrat omogućava obnavljanje vegetacije i sprječava degradaciju tla.

Njegov povratak u Škotsku mogao bi donijeti slične koristi kao i raniji uspješni projekti u Europi, poput onih u Njemačkoj, Švicarskoj i Slovačkoj, gdje su risovi uspješno reintegrirani u divljinu.

Ipak, svaki projekt reintrodukcije zahtijeva temeljitu pripremu, uključujući suradnju sa znanstvenicima, lokalnim zajednicama i stočarima, kako bi se smanjile moguće negativne posljedice i osigurala dugoročna održivost populacije risa.

Hoće li se ove mačke zaista vratiti u šume Ujedinjenog Kraljevstva, ovisi o političkoj volji, javnoj podršci i uspješnoj provedbi zaštitnih mjera.

u Hrvatskoj trenutno živi između 30 i 40 risova, dok ih u Sloveniji ima samo dest do 20. Ovi brojevi predstavljaju dramatičan pad u odnosu na vrhunac populacije od oko 130 jedinki koji je zabilježen nakon reintrodukcije.

Najveći problem s kojim se hrvatska populacija risova suočava je genetska osiromašenost, budući da svi današnji risovi potječu od samo šest jedinki. Unatoč zakonskoj zaštiti, krivolov i dalje predstavlja značajnu prijetnju njihovom opstanku. Osim toga, ljudske aktivnosti uzrokuju fragmentaciju staništa, čime se smanjuje prostor pogodan za život ovih životinja. U pojedinim područjima dodatni izazov predstavlja i nedostatak plijena, što otežava održavanje stabilne populacije.

Kako bi se spriječilo ponovno izumiranje risa, pokrenut je međunarodni LIFE Lynx projekt koji uključuje pet zemalja: Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Slovačku i Rumunjsku. U sklopu projekta, planira se naseljavanje novih jedinki iz karpatske populacije, čime bi se povećala genetska raznolikost i ojačala otpornost populacije.

Prizor risa u snijegu, okruženog tišinom zimske šume, podsjeća nas na krhku ravnotežu prirode i važnost očuvanja ove veličanstvene vrste.

Njegova gracioznost i snaga simbol su divljine koju trebamo štititi, kako bismo osigurali da i dalje kroče našim šumama, te ostavljaju tragove u snježnoj bjelini za buduće generacije.