Gorila priredila razigranu predstavu za pamćenje: Urnebesan spektakl nasmijao sve do suza

Ajabu je prvo radoznalo gurnuo glavu unutra, kao da traži skrivenu tajnu. Zatim ga je vješto zakotrljao prije nego što se uz pomoć užeta popeo na vrh.

Ravnotežu je održavao vještim pokretima, te pokazao zavidnu spretnost i snalažljivost.

Njegove impresivne akrobacije brzo su zaokupile pažnju posjetitelja. Djeca su se glasno smijala, a odrasli su s divljenjem promatrali neobičan prizor, te nisu mogli propustiti priliku da te posebne trenutke ovjekovječe svojim kamerama.

Ajabu nije prvi put oduševio publiku svojim razigranim ponašanjem. Kao jedan od najaktivnijih i najveselijih stanovnika praškog zoološkog vrta, često iznenadi svojim kreativnim načinima zabave.

Gorile, najveći živući primati, fascinantna su stvorenja koja s ljudima dijele nevjerojatnih 98,3 posto genetskog koda.

Ovi "nježni divovi", kako ih često nazivaju, nastanjuju šume ekvatorijalne Afrike i igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja svojih ekosustava.

Unatoč svojoj snazi i veličini, gorile su miroljubive i izrazito socijalne životinje, čije je ponašanje u mnogočemu slično ljudskom.

Gorile žive u stabilnim obiteljskim skupinama, koje se obično sastoje od pet do deset jedinki, ali mogu brojati i više od 50 članova.

Skupinu predvodi dominantni odrasli mužjak, poznat kao srebrnjak (silverback). Ime je dobio po karakterističnom srebrnkastom krznu na leđima koje se razvija s godinama.

On je zadužen za donošenje odluka, zaštitu skupine i ima isključivo pravo parenja sa ženkama.

Osim njih, skupinu čine ženke, mladunci i mladi mužjaci (blackbacks).

Mlade ženke obično napuštaju svoju rodnu skupinu kada dosegnu spolnu zrelost, kako bi se pridružile drugoj skupini ili usamljenom srebrnjaku.

Mladi mužjaci također napuštaju skupinu, ali često provode neko vrijeme sami ili u manjim skupinama mužjaka prije nego što pokušaju osnovati vlastitu obitelj.

Oni su prvenstveno biljojedi. Njihova prehrana se sastoji od lišća, stabljika, izdanaka, voća i, u manjoj mjeri, beskralježnjaka poput mrava i termita.

Komunikacija unutar skupine odvija se putem različitih vokalizacija (gunđanje, režanje, vrištanje), gesta i izraza lica.

Dobro poznato udaranje u prsa, koje izvode i mužjaci i ženke, služi kao oblik komunikacije i zastrašivanja. Kod mužjaka je zvuk udaranja glasniji zbog zračnih vrećica u grlu i prsima.

One su izuzetno inteligentne životinje. U zatočeništvu su pokazale sposobnost učenja znakovnog jezika, rješavanja problema i prepoznavanja vlastitog odraza u zrcalu, što ukazuje na određeni stupanj samosvijesti.

Ženke gorila spolno sazrijevaju oko osme godine života, ali obično ne rađaju prije desete ili 11. godine. Trudnoća traje oko osam i pol mjeseci, a obično se rađa jedno mladunče.

Ženke se brinu o mladuncima nekoliko godina, a razmak između dva poroda je obično četiri do šest godina.

Nažalost, sve vrste i podvrste gorila su kritično ugrožene. Glavne prijetnje njihovom opstanku su gubitak staništa zbog krčenja šuma (poljoprivreda, rudarstvo, sječa drva), krivolov (zbog mesa i dijelova tijela) i bolesti (poput ebole).

Međutim, postoje i pozitivni primjeri. Zahvaljujući intenzivnim naporima mnogih organizacija, populacija planinskih gorila se u posljednjim desetljećima povećala, što je dovelo do promjene njihovog statusa s "kritično ugroženo" na "ugroženo" 2018. godine.