Šećer i hiperaktivnost kod djece: Zašto znanost ne potvrđuje ono što roditelji vide?

Kao roditelji i skrbnici, svi želimo najbolje za svoju djecu, osobito kada je riječ o zdravlju. Jedna od najvećih današnjih briga je količina šećera koju djeca konzumiraju; čini se da je šećer “dodan” gotovo svemu što im nudimo.

Organizacija koja se uključila u raspravu o šećeru i njegovom utjecaju na ponašanje djece je neprofitni Center for Science in the Public Interest, koji je objavio izvješće u kojem tvrdi da vlada, stručne institucije i prehrambena industrija ignoriraju dokaze da prehrana utječe na ponašanje. Međutim, većina dosadašnjih studija nije pronašla takvu povezanost, a većina medicinskih stručnjaka i dalje smatra da ne postoji poznata veza između šećera i hiperaktivnosti.

Ipak, mnogi zabrinuti roditelji uvjereni su da su uočili uzročno-posljedičnu vezu između slatkiša i razdražljivosti kod djece. Iako bi bila potrebna dodatna istraživanja kako bi se potpuno isključila mogućnost povezanosti, postoje brojni drugi jednako vjerojatni razlozi zašto dijete može biti izrazito nemirno.

ZDRAVSTVENI MIT /

Je li veganska prehrana automatski i zdrava? Stručnjakinje objasnile na što je potrebno paziti

Odakle dolazi teorija o šećeru i hiperaktivnosti?

Ideja da hrana može utjecati na ponašanje postala je popularna 1973. godine kada je alergolog Benjamin Feingold, dr. med., objavio tzv. Feingoldovu dijetu. On je zagovarao prehranu koja je isključivala salicilate, umjetne boje i arome kao mogući način ublažavanja hiperaktivnosti. Iako sama dijeta nije bila usmjerena posebno na šećer, mnogi su roditelji iz toga zaključili da bi i prehrambene aditive trebalo izbjegavati, pa je s vremenom i rafinirani šećer postao predmet sumnje.

Kasnije, 1978. godine, objavljeno je istraživanje koje je pokazalo da su hiperaktivna djeca na testovima tolerancije glukoze imala rezultate koji su upućivali na reaktivnu hipoglikemiju, odnosno nisku razinu šećera u krvi. Unatoč tome, do danas ne postoji jasna znanstvena teorija koja bi pouzdano objasnila tu povezanost.

HRANA KAO UTJEHA /

Namirnice za kojima žudite tijekom menstruacije pogoršavaju stanje. Liječnici predlažu zamjenu

Što znamo o šećeru?

Tijekom posljednjih desetak godina provedeno je više istraživanja o utjecaju šećera na ponašanje djece. Ta su istraživanja bila metodološki čvrsta jer su koristila točno definirane količine šećera u prehrani ispitanika, uspoređivala su učinke šećera s placebom, odnosno tvari bez aktivnih sastojaka, te su primjenjivala tzv. dvostruko slijepi dizajn u kojem ni djeca, ni roditelji, ni istraživači nisu znali tko je dobivao koju prehranu, čime se smanjuje mogućnost subjektivne pristranosti.

Sveobuhvatna analiza tih studija objavljena je 1995. u časopisu Journal of the American Medical Association. Zaključak je bio da šećer ne utječe na ponašanje djece. Ipak, istraživači su napomenuli da se ne može potpuno isključiti mogućnost vrlo blagog učinka kod manjeg broja djece, iako takvi nalazi nisu bili dosljedni.

LIJEČNIK UPOZORAVA /

Popularni vitamin mogao bi biti koban za zdravlje: 'Može oštetiti srce i bubrege'

Očekivanja mogu oblikovati percepciju

Unatoč znanstvenim dokazima, mnogi roditelji i dalje vjeruju da šećer uzrokuje hiperaktivnost. Jedno od mogućih objašnjenja jest da sama očekivanja mogu utjecati na to kako se ponašanje djece interpretira. Ako roditelj vjeruje da je dijete konzumiralo šećer, skloniji je i neutralno ili normalno ponašanje doživjeti kao pretjeranu živahnost ili nemir.

Istraživanje iz 1994. objavljeno u časopisu Journal of Abnormal Child Psychology dokazalo je upravo taj efekt. Roditelji koji su vjerovali da su njihova djeca konzumirala šećer češće su ih procjenjivali kao hiperaktivne, čak i kada objektivni uvjeti nisu pokazivali razliku u ponašanju.

VJEČNA DILEMA /

Otvorili ste bombonijeru, a čokolada je pobijelila! Je li sigurna za konzumaciju?

Više od šećera

Roditeljska opažanja su važna i svaku zabrinutost o prehrani djeteta treba ozbiljno razmotriti i raspraviti s pedijatrom. Hiperaktivnost rijetko ima samo jedan uzrok, a često je riječ o složenoj kombinaciji različitih čimbenika. Među njima se mogu naći temperament djeteta, emocionalne poteškoće, različiti poremećaji u učenju poput ADHD-a te problemi sa spavanjem, piše WebMD.

Još uvijek niste uvjereni?

Ako i dalje sumnjate da prehrana utječe na ponašanje vašeg djeteta, prvi korak trebao bi biti razgovor s liječnikom. Ekstremne promjene prehrane, poput potpunog izbacivanja cijelih skupina namirnica, mogu donijeti više štete nego koristi. Nakon cjelovitog pregleda i analize djetetove povijesti, liječnik vas po potrebi može uputiti nutricionistu ili alergologu, ili možete sami potražiti dodatno stručno mišljenje.

Ponedjeljkom na portalu Net.hr čitajte o zdravstvenim mitovima i stvarnoj istini iza njih. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NISU BEZOPASNE /

Ovih 17 navika mogle bi vam skratiti život: 'Uzrokuju puno više štete nego što mislite'