Sve što trebate znati o virusu Zapadnog Nila: Kako se prenosi, simptomi i kada je opasan

Virus Zapadnog Nila ponovno je potvrđen u Hrvatskoj, a jedan pacijent stariji od 80 godina zbog teškog oblika bolesti liječi se na respiratoru. Iako kod velike većine zaraženih infekcija prolazi bez simptoma ili uz blagu bolest, u rijetkim slučajevima virus može zahvatiti mozak i živčani sustav te dovesti do vrlo ozbiljnih komplikacija.

U Hrvatskoj su tijekom srpnja i kolovoza ove godine zabilježena tri oboljela od virusa Zapadnog Nila, a jedan od njih je zbog teške kliničke slike priključen na respirator. Riječ je o muškarcu starijem od 80 godina iz okolice Zagreba, koji je i ranije imao zdravstvenih problema.

Što zapravo trebamo znati o ovoj bolesti, koliko je česta, kako se prenosi, tko ima najveći rizik od teškog oblika i što možemo učiniti kako bismo smanjili mogućnost zaraze?

Što je virus Zapadnog Nila?

Virus Zapadnog Nila pripada rodu flavivirusa, a uzrokuje istoimenu bolest, odnosno groznicu Zapadnog Nila. U prirodi se održava prvenstveno u ciklusu komarac – ptica – komarac. Ptice su glavni rezervoar virusa, a ljudi i drugi sisavci smatraju se slučajnim, odnosno završnim domaćinima.

'IDE VRHUNAC SEZONE' /

Liječnik otkrio kako prepoznati da vas je ubo komarac zaražen virusom Zapadnog Nila

Najvažniji prijenosnik je komarac roda Culex, osobito vrsta Culex pipiens. Virus je zabilježen i kod nekih drugih vrsta komaraca.

U Hrvatskoj je prisutnost virusa poznata već desetljećima, dok su prvi klinički slučajevi neuroinvazivne bolesti zabilježeni u istočnoj Slavoniji 2012. godine. Od tada se oboljenja ljudi gotovo svake godine bilježe u kontinentalnim županijama.

Kako se prenosi? Komarac je ključan

Čovjek se zarazi kada ga ubode zaraženi komarac. Komarac se najčešće prethodno zarazi hraneći se krvlju zaražene ptice. Nakon toga virus može prenijeti čovjeku ili drugom sisavcu.

Važno je znati da se virus Zapadnog Nila ne prenosi uobičajenim kontaktom s čovjeka na čovjeka. Čovjek nije dio glavnog prirodnog ciklusa prijenosa jer je količina virusa u njegovoj krvi preniska da bi zarazio drugog komarca.

Prema navedenim izvorima, postoje i rijetki drugi načini prijenosa, primjerice transfuzijom zaražene krvi, transplantacijom organa te s majke na dijete tijekom trudnoće, poroda ili dojenja. Zabilježeni su i vrlo rijetki slučajevi profesionalne izloženosti u laboratoriju.

Nema dokaza da virus prenose krpelji ili drugi insekti.

Foto: Pexels

Kada je sezona virusa Zapadnog Nila?

Bolest ima izrazit sezonski karakter. Najčešće se pojavljuje tijekom ljeta i rane jeseni, a na širenje utječu temperatura, padaline, vegetacija, brojnost i aktivnost komaraca te prisutnost zaraženih ptica.

HZJZ navodi da se zbog ciklusa umnožavanja virusa u pticama većina infekcija ljudi i drugih sisavaca može očekivati od sredine srpnja do kraja listopada.

Komarci koji prenose virus najaktivniji su u sumrak, tijekom noći i u zoru, zbog čega je upravo tada posebno važno zaštititi se od uboda.

Koliko je infekcija zapravo česta?

Ono što je važno razumjeti jest da broj službeno potvrđenih slučajeva ne predstavlja nužno ukupan broj zaraženih ljudi. Razlog je jednostavan – većina infekcija uopće ne izazove simptome.

Prema HZJZ-u i HAPIH-u, približno 70 do 80 posto zaraženih nema nikakve simptome. Oko 20 posto razvija febrilnu bolest, dok se u manje od jedan posto inficiranih razvija neuroinvazivni oblik bolesti koji zahvaća središnji živčani sustav.

NOVA STUDIJA /

Komarci mogu naučiti ignorirati miris repelenta koji koristite. Dobra je vijest da postoji rješenje

HeMED navodi nešto precizniju procjenu: oko četiri od pet zaraženih nema simptome, približno jedna od pet osoba razvije febrilnu bolest, a oko jedan od 150 zaraženih razvije tešku infekciju središnjeg živčanog sustava.

Drugim riječima, većina ljudi koja se zarazi nikada neće ni znati da je imala virus Zapadnog Nila.

Koji su prvi simptomi?

Ako se simptomi pojave, inkubacija najčešće traje nekoliko dana. HZJZ navodi 2 do 6 dana, uz raspon od 2 do 14 dana, dok NZJZ SDŽ navodi 3 do 15 dana, a u aktualnom izvještaju RTL-a Danas liječnici navode da se prvi znakovi najčešće pojavljuju 3 do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.

Blagi oblik bolesti može izgledati poput gripe. Najčešći simptomi su:

• povišena temperatura
• glavobolja
• slabost i malaksalost
• bolovi u mišićima
• bolovi u zglobovima
• ponekad povraćanje ili proljev
• moguć je osip.

HZJZ navodi da osip može nastati u 25 do 50 posto oboljelih, dok simptomi blažeg oblika obično traju nekoliko dana.

PRAVA ZAŠTITA /

Uživajte u vrtu bez komaraca: Ključ je u jednom jednostavnom koraku

Važno je i da umor i slabost mogu potrajati tjednima, a prema HeMED-u i mjesecima, čak i nakon što se akutni simptomi povuku.

Kada virus postaje ozbiljan?

Najveći problem nastaje kada virus zahvati središnji živčani sustav. To se događa u manje od jedan posto infekcija, ali tada bolest može biti vrlo ozbiljna.

Mogu se razviti:

• meningitis, odnosno upala moždanih ovojnica
• encefalitis, odnosno upala mozga
• akutna mlohava paraliza
• poremećaji svijesti
• konvulzije
• slabost mišića
• tremor
• dezorijentacija
• paraliza.

Kod najtežih oblika može biti zahvaćen i dišni sustav. Akutna mlohava paraliza može napredovati do paralize dišnih mišića, zbog čega je potrebna mehanička ventilacija – upravo je to jedan od razloga zbog kojih teško oboljeli pacijenti mogu završiti na respiratoru.

Aktualni slučaj iz okolice Zagreba pokazuje da takav scenarij nije samo teorijska mogućnost. Muškarac stariji od 80 godina zbog teške kliničke slike liječi se uz mehaničku ventilaciju u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Tko je posebno ugrožen?

Teški oblik može se razviti u bilo kojoj dobi, ali rizik je veći kod starijih osoba, osobito onih koje već imaju određene kronične bolesti.

Među rizičnim skupinama izvori posebno navode osobe s:

• dijabetesom
• hipertenzijom
• kroničnom bubrežnom bolešću
• oslabljenim imunološkim sustavom, primjerice nakon transplantacije.

ZBOGOM NAPASTI /

Zaboravite na ubode: Genijalan trik s kavom i druge prirodne metode koje tjeraju komarce

HeMED posebno navodi povećan rizik kod osoba starijih od 60 godina i osoba s određenim kroničnim zdravstvenim stanjima.

Ipak, činjenica da je teška bolest češća kod starijih i kroničnih bolesnika ne znači da mlađe i zdrave osobe ne mogu razviti neuroinvazivni oblik. HeMED izričito navodi da teška bolest može zahvatiti osobe bilo koje dobi. 

Može li bolest ostaviti trajne posljedice?

Većina ljudi s blagim oblikom bolesti potpuno se oporavi. Međutim, kod onih kod kojih je zahvaćen središnji živčani sustav oporavak može biti znatno teži.

HeMED navodi da osobe koje su preboljele encefalitis ili akutnu mlohavu paralizu često imaju zaostale neurološke poremećaje. Kod tipične febrilne bolesti umor i slabost također mogu trajati tjednima ili mjesecima.

Foto: Pexels

Kod teške neuroinvazivne bolesti moguć je i smrtni ishod. HeMED navodi da oko jedna od deset osoba s teškim zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava umire.

Kako se liječi virus Zapadnog Nila?

Dobra vijest je da se većina zaraženih oporavi bez specifičnog liječenja. Loša vijest je da ne postoji specifičan lijek koji uklanja virus, niti postoji cjepivo za ljude.

Liječenje je zato simptomatsko i potporno. Kod težih oblika potrebna je hospitalizacija i pomno praćenje. Kod encefalitisa se prati mogućnost povišenog tlaka unutar lubanje i razvoja napadaja, a kod bolesnika s neurološkim oštećenjem prati se i sposobnost održavanja dišnog puta. Ako dođe do respiratornog zatajenja, može biti potrebna mehanička ventilacija.

Kako se zaštititi od virusa Zapadnog Nila?

Budući da cjepivo za ljude ne postoji, najvažnija zaštita je zaštita od uboda komarca.

OBJAVLJENA SIMULACIJA /

Liječnik se izložio smrtonosnom virusu i spasio brojne živote: 'Njegova smrt nije bila uzaludna'

Stručnjaci preporučuju:

• koristiti repelente na otkrivenim dijelovima kože, prema uputama proizvođača
• nositi duge rukave i duge nogavice kada je moguće
• posebno paziti tijekom sumraka, noći i zore
• na prozore i vrata postaviti zaštitne mreže
• koristiti repelente za prostore
• kada je moguće, boraviti u klimatiziranim prostorima.

Najvažnija stvar može se napraviti oko kuće

Komarci se razmnožavaju u stajaćoj vodi. Zato je jedan od najjednostavnijih načina smanjivanja rizika – ukloniti njihova potencijalna mjesta za razmnožavanje.

To znači redovito prazniti tanjuriće ispod lončanica, vaze i posude, kante i spremnike, stare gume, odbačene limenke i igračke koje stoje na otvorenom, te sve druge predmete u kojima se može skupljati voda.

NZJZ SDŽ posebno preporučuje redovito pražnjenje vode barem jednom tjedno, dok stručnjaci upozoravaju da Culex pipiens leti samo nekoliko stotina metara od mjesta gdje se razvio.

UČINKOVITI REPELENTI /

Prirodni štit od komaraca: Stručnjaci otkrivaju kako se zaštititi bez upotrebe kemikalija

Zato zaštita od virusa Zapadnog Nila nije samo stvar individualne zaštite. Svaka prazna kanta, tanjurić bez vode ili uklonjena lokva može značiti manje komaraca u neposrednoj blizini.

Koliko se, dakle, trebamo bojati?

Virus Zapadnog Nila nije razlog za paniku, ali ga nije dobro ni potpuno zanemariti.

Statistički gledano većina zaraženih neće imati nikakve simptome, a većina onih koji se razbole imat će relativno blagu bolest. Međutim, mali postotak razvija neuroinvazivnu bolest koja može zahvatiti mozak, moždane ovojnice i leđnu moždinu, uz mogućnost paralize, respiratornog zatajenja, trajnih neuroloških posljedica i smrtnog ishoda.

Najvažnija je zato znati, da iako ne možemo uvijek spriječiti ubod komarca, možemo znatno smanjiti njegovu mogućnost – repelentima, odjećom i mrežama, ali i uklanjanjem stajaće vode oko vlastitog doma.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

ODUŠEVLJAVAJU POSJETITELJE /

Nestvarni prizori s Jadrana: Ovo je 21 najljepša plaža po vašem izboru